Afion (mak. opijum) je zagrebačko-skopsko-malmeški world music sastav koji je na sceni od 2003. godine. Inspiraciju nalaze pretežno u folkloru hrvatskog i makedonskog područja. Tradicijske pjesme pretaču u vlastite, originalne interpretacije i kompozicije. Grupa je ovaj tjedan objavila novi album ‘Treći Bilbil’, te su uz objavu njeni članovi odlučili prokomentirati posebno svaku pjesmu na albumu.
Dosad je Afion održao mnoštvo koncerata (više od 500!) u Hrvatskoj i diljem Europe, što po klubovima, što na velikim festivalskim pozornicama (Bingsjö, Shetland Islands Folk Festival, INmusic Festival, Adriatico Mediterraneo, Balkan Square festival u Ohridu, Ex-Yu Rocks…), pribavilo im je kultni status i velik broj fanova. Njihove nastupe uživo krasi “akustični zvuk s energijom rock’n’roll benda” (J. Bousfield, Rough Guide to Croatia), a svojim izvedbama znanih i neznanih tradicijskih pjesmama izazivaju emocije koje navode publiku na ples, smijeh, ali i suze.
Afionovi članovi angažirani su u različitim glazbenim projektima, surađuju s mnoštvom drugih glazbenika, bave se pedagoškim radom i drže glazbene radionice vođeni idejom kako tradicijsku glazba treba dijeliti s drugima kako bi ostala “živa”. U 2012. im se tako i putevi razilaze, kako bi se članovi posvetili drugim bendovima i projektima. U 2018. bend se ponovo okuplja i sada muzički zreliji, posvećuje se radu na novom albumu znakovita naziva “Treći bilbil” koji je svjetlost dana ugledao 4. svibnja 2020. godine, u CD, LP te digitalnom izdanju Aquarius Recordsa i Spone. Album je miksao Sven Pavlović, masterirao Jelenko Hodak, a produkciju potpisuju Sven Pavlović i Afion.
“Treći bilbil” se dugo kuhao, ali je svoje konture počeo dobivati zadnje dvije godine. Afion je rasut u trima različitim gradovima (i državama) pa su se ideje za album razmjenjivale preko mailova i video sastanaka (i to prije pandemije koronavirusa). Pjesme su nastajale polako, na daljinu da bi svoj završni izgled dobile na intenzivnim druženjima uživo.
Album otvara pjesma “Cijelo ljeto”, tematski vezana za prošli album “Čudni svati”, na kojem su uglavnom obrađivane pjesme s tematikom promašenih ljubavi. Ovo je jedna od takvih pjesama: govori o prevarenom momku, razočaranom u ljubav, ali i djevojci nesretnoj što se udala.
Lidija: “Pjesma se sastoji od dva napjeva, koje sam uklopila u jednu priču s nesretnim ishodom po oba sudionika. Iskoristili smo repetitivnost melodije (koja se sastoji od 4 tona!) kao pokretno gorivo pjesme, dodali djeliće pustinjskog ritma, makedonskog kavala i dobili saharsko-slavonski road blues. Pjesmu su izvodili kultni KUD Batinjani, Beatlesi slavonskog sela, koji su žarili i palili po zabavama, a malo koja seoska kuća nije imala njihovu ploču.”
Danijel: “Ovo je pjesma od svega četiri tona, koja se ponavljaju poput nekakve dječje brojalice. Pokušao sam veselim zaigranim rifovima ta četiri tona zaodjenuti u jednu novu zanimljivu cjelinu. Naravno, puno toga se spontano dešavalo u samom procesu rada. Počeo sam s uvodnim rifom koji na neki pojednostavljeni način vuče na nešto neodređeno, a opet prepoznatljivo, “narodno” s “naših” prostora. Iza toga nastao je drugi rif, koji se baš i ne bi toliko mogao smjestiti na naše prostore. U njemu je više ljetnog ugođaja dalekih pješčanih plaža i koktel partyja pod kokosovim palmama, ali je posebnu draž dobio međuigrom gitare i kavala. Tu je i jedan neočekivani “break”, koji je pak iz nekog trećeg svemira, a u svakom slučaju pokazao se kao odlična podloga za lepršavi Aleksandrov solo na kavalu. Na kraju smo odlučili da umjesto akustične, na cijeloj pjesmi sviram električnu gitaru pa smo, između ostalog, i time dobili jednu pjesmu sasvim novog karaktera.”.
“Žute kruške” je nova Afionova plesna hit-poskočica koja govori o “hofiranju”.
Lidija: “U Kruškama se atmosfera ugrijala. Energija je žešća nego na prethodnoj pjesmi, ali se i ovdje radi o dvjema pjesmama istog početnog stiha spojenima u jednu: prva je pjesma iz Knina, a druga iz Bosne zabilježena u Vojvodini.”.
Danijel: “Pjesma se počela graditi oko “catchy” rifa te brzog i ritmičnog pjevanja, s tim da su tu ukomponirani i dijelovi koji namjerno “razbijaju” pravilan četveročetvrtinski ritam. Kombinacijom sviranja akorada na preštimanoj dvanaestožičanoj gitari i nekonvencionalnih bas linija opet se dobio nov i zanimljiv “okus”, a značajno mjesto u pjesmi ima dug, ekspresivan Aleksandrov solo na hipnotičnoj podlozi.”.
“Slegov dolu”
Lidija: “Šašavo-klimavo-pijanski karakter pjesme o pijanoj nevjesti uhvaćenoj kako liže u podrumu vino koje curi iz bureta pokušala sam dobiti i samim pjevanjem.”.
Danijel: “Pripjev koji zvuči kao da bi trebao biti iz Makedonije, ali to nije, što je dokazano i time što se čak i Aleksandar namučio da ga na kavalu “skine”. Harme vuku inspiraciju iz pjesama izvođača sa sjevera Europe…”.
Nenad: “Isprobavao sam različite zvukove i tražio “groove”. Nakon puno varijanti, konačano sam ga našao, definitivno inspiriran španjolskim udaraljkašem Aleix Tobiasom i njegovim sviranjem “framea”, koje sam imao prilike upoznati na master classu Frame drum Italia, u malom gradiću Montelparu, prošlog ljeta u Italiji.”.
“Mace mace” je jedina pjesma koju je Afion već od ranije imao na repertoaru. Na album je ušla na molbu brojnih fanova.
Lidija: “Mace je posvećena svim rasplesanim fanovima Afiona, koji nam daju hrpetinu dobre energije na koncertima. Ujedno je i hommage Orkestru Pece Atanasovkog i Veletu Solunchevu, preko kojeg sam došla u doticaj s makedonskom izvornom muzikom prije 20 godina, u vremenu kad to nije bilo tako lako dostupno.”
Danijel: “Stara pjesma, uvijek uspješna i odlično primljena na svirkama. Kao takva, zaslužila je konačno biti zapisana na nosaču zvuka.”.
Nenad: “Mace mace je Afionski punk.”.
“Jelica” je baranjska pjesma o ljubavi koja se razvila između dvoje mladih, dok su zajedno radili u vinogradu te provodili vrijeme “u kolebi” i u “ladu”. Kad je Jelica stasala za udaju i udvarači je počeli salijetati i prositi, “momak mlad” u strahu da je ne izgubi odlučuje otkriti svoje osjećaje.
Lidija: “Jelica je duboko emotivna pjesma. Meni jedna od dražih. Možda zato što je bila prva pjesma koju smo krenuli raditi nakon duge pauze. Ima taj izraženi saudade… “.
Danijel: “Prva pjesma na kojoj sam počeo raditi za Afionov novi album. Možda je i zbog toga ispala, po meni, najdublja i najemotivnija, pomalo komorna, ali nikako mračna, a uz Aleksandrove solo dionice postala je posebno “ubojita”. Svi smo pjesmi doprinijeli na način da se uvijek na njenom kraju pitam “Kako nam je to uspjelo?”. Posebno moram istaknuti Josipove naoko disonantne harme na jednom dijelu pjesme, bez kojih bi pjesma izgubila na težini.”.
Nenad: “Pjesma je za mene svojevrsni nastavak “Karanfila” s prošlog albuma. Kao i “Karanfil” i “Jelica” je pjesma koja ima snažan seksualni naboj.”.
“Tri bilbila” nas uvode u B stranu albuma. Prema stihu iz pjesme (trećem bilbilu, koji će nastradati jer pjeva kad ne treba) je album dobio i ime.
Lidija: “Priču o trima slavujima izvodile su legendarne Kuchkovke. Zanimljiva je zbog svog dijalekta. Koristila sam elemente izvornog pjevanja, ali sam pjesmu otpjevala na svoj način. Posebnu atmosferu pjesme čini glazbeno slikanje pejsaža, međuigra instrumenata i smjenjivanje solista.”.
Danijel: “Jednostavan, “haunting” i “catchy”, “balkanoorijentalni” pripjev u harmonijskoj mol ljestvici, ovaj put na akustičnoj gitari, razvlači se preko repetitivne, hipnotične bas dionice. Nakon uvoda na basu sve započinje kratkim gitarskim solom, koji se u sredini pjesme nastavlja u duljoj varijanti i, nakon što “kaže” sve što je imao za reći, predaje štafetu kavalu koji intenzitetom od kojeg se uspravlja svaka dlaka na tijelu, vodi izvedbu do neočekivane durske teme, iza koje slijedi vokalni finale uz smiraj instrumenata.”.
Nenad: “Meni osobno jedna od najdražih stvari s albuma. Okuražio sam se i prvi put odsvirao tombak, moju novu udaraljkašku ljubav iz Irana. Izrazito niskih bas frekvencija i jako prezentnih, ali opet mekanih visokih frekvencija. Tombak, izgledom poput vaze, u zvukovnom, ekspresivnom i tehničkom stilu objedinjuje frame, djembe i darabuku. Novi svijet u koji sam nedavno uronio i iz kojeg još imam jako puno za naučiti.”.
Dok je Afion prošle jeseni radio pjesmu o noćnoj mori, “Senjicu senjala”, članovi benda nisu ni slutili da će naša svakodnevica nalikovati neprekidnoj noćnoj mori.
Lidija: “Ova podravska pjesma me osvojila svojim naivnim, ali slikovitim pogledom na svijet. Jankovica je imala apokaliptičan san u kojem se nebo prelomilo, mjesec pao na Zemlju i povukao zvjezdice. Srećom, ona se probudila, a mi još čekamo da naša “mora” prođe.”.
Danijel: “S akustično gitarističke strane možda najeksperimentalnija pjesma od svih, više ili manje svjesno pokušali smo stvoriti snovitu atmosferu pa je put u nepoznato eksperimentiranjem ovdje bio “logičan” izbor.”.
Nenad: “U snovitu atmosferu jako se dobro uklopio zvuk udu druma, keramičke udaraljke koja se pojavljuje u području od sjeverne Afrike do Indije. Konkertno, udu drum kojeg posjedujem djelo je prijatelja keramičara Henry Marića iz Istre, a glavni ritam u pjesmi je indijski Keherwa taal, prisutan kako u klasičnoj, tako i u folk glazbi Indije i Pakistana.”.
“Po drum odam” je antibećarska pjesma.
Lidija: “Dirljiva pjesma o bećaru koji žudi za ljubavi, za dragom s kojom se želi skrasiti. Pjesma je emotivna pa sam pokušavala i glasom dočarati ranjivost i frustraciju osobe koja žudi za promjenom u životu. Nježno pjevanje miješa se na početku s oštrim i pomalo mračnim gitarskim rifom koji daje naslutiti da nas čekaju leleci i drama u nastavku pjesme.”.
Danijel: “Jednostavna i štedljiva električna gitara u velikom prostranstvu. Repetitivni i, za Afion, neuobičajeno teški riffovi tu su da bi prizvali slike nekih dalekih istočnih pustinjskih krajeva, u kojima se čovjek sigurno često može osjećati malen i usamljen, kao što se osjeća naš junak.”.
Nenad: “”Po drum odam” je za mene svojevrsni afionski homage bendu Dead Can Dance, budući da u bendu ima velikih fanova tih Australaca. Mislim da će ta pjesma doživjeti još dosta transformacija kada je krenemo izvoditi uživo.”.
Album zatvara “Šošana”, pjesma čija je melodija poznata na cijelom Bliskom istoku. Izvorno se na hebrejskom zove “Erev shel shoshanim” (Večer ruža/ljiljana). Neizostavna je na židovskim vjenčanjima, a koriste je i trbušne plesačice kao podlogu za ples. U Jugoslaviji ju je 1966. prva popularizirala glumica i pjevačica Olivera Katarina. Tekst za pjesmu napisala je Ildi Ivanji koja je koristila motive iz izvorne hebrejske pjesme, ali ju je prepjevala malo slobodnije pa je tako hebrejska riječ za ružu transformirana u žensko ime. Šošana postaje glavna protagonistica pjesme.
Lidija: “”Šošana” je poetična, senzualna ljubavna pjesma s dozom melankolije i nostalgije. Po emociji je sestra Anadolki, ali u sebi nosi boje, mirise i okuse istočnog Mediterana. U njoj se čuju zvukovi Orijenta, makedonskog kavala, perzijskog tombaka, plesnjaka 60-ih i 70-ih godina i twinpeaksovske električne gitare. Prekrasna melodija pjesme i tekst Ildi Ivanji spojili su se u divnu priču o Šošani, ženi koja drhti od čežnje da se spoji sa svojim dragim. Ovo je i svojevrsni hommage Oliveri Katarini, velikoj divi i interpretatorici tradicijskih pjesama, posebno romskih. “.
Danijel: “Veliki, pomalo “floydovski” zvuk električne gitare ispod senzualnog i čeznutljivog vokala također je novost u zvuku Afiona. Nježan kaval nas vodi do kraja pjesme koja završava dugim outrom na gitari, koji kao da dolazi iz nekih davno prošlih vremena, kada je tako nešto bilo dopušteno i odlazi u postepeni fade out i kraj albuma.”.
Nenad: “”Šošana” je pjesma koja na predivan starinski, pomalo naivan, ali opet univerzalan način govori o čežnji i o osjećaju živosti i življenja života kroz nju. Jako sam sretan kako nam je ispala Šošana, jedina pjesma čiji je aranžman nastao iz nule i improvizacije. Volim o pjesmama razmišljati kao o nastavcima neke priče, tako da je “Šošana” za mene afionski nastavak “Anadolke”.”.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
