Briljantne Kander-Ebbove pjesme ‘Wilkommen’, ‘Two Ladies/Dvije dame’, ‘Money Song/Lova’, ‘Cabaret’ i ‘Tomorrow Belongs To Me/Budućnost je tu za nas’ pripadaju među antologijske brojeve popularne glazbe svih vremena i žanrova.
Opora glazbena komedija, jedan od prvih, a i malobrojnih mjuzikala bez sretnog svršetka, „Cabaret“ Johna Kandera (glazba), Freda Ebba (stihovi) i Joe Masteroffa (libreto) na Broadwayu je premijerno odigran 1966. da bi u izvornom izdanju doživio 1165 izvedbi te osvojio osam Tonyja. Godine 1968. postavljen je i na West Endu, a publiku širom svijeta, kao i trajnu popularnost stekao je u obličju briljantne istoimene filmske prilagodbe Boba Fossea – inače iznimno uglednog koreografa, plesača i redatelja kazališnih mjuzikala – iz 1972., zasluženo nagrađene s osam Oscara i nizom drugih priznanja.
Novo kazališno oživljavanje mjuzikla zbilo se na Broadwayju 1987., potom u 1990-ima na West Endu i na Broadwayju pa opet 2006. i 2012. na West Endu te ove godine nanovo na Broadwayu, s praizvedbom najavljenom za 21. ožujka. Ovo je stoljeće donijelo i niz prevedenih postava posvuda na globusu pa tako i Hrvatskoj, u zagrebačkom kazalištu Komediji, od svibnja 2012., u režiji Dore Ruždjak Podolski, s koreografijom Petre Hrašćanec, kostimografijom Mirjane Zagorec, s korepetitorom Krešimirom Batinićem i dirigentom Dinkom Appeltom te u vrlo dobrom, duhovitom prijevodu Ive Boršić.
Oduzimanjem, dodavanjem, preuređivanjem, prilagođavanjem, „Cabaret“ je tijekom desetljeća ostao ono što jest, ali se i nemalo izmijenio od izvornika, čemu su ponajviše kumovali Fosseov film – koji je uveo i neke nove pjesme, među inima i jednu od najboljih, „Money, Money“, no sve u suradnji s parom Kander-Ebb – i londonska inačica u režiji Sama Mendesa iz 1993. Uostalom, i sam izvornik ima, da tako kažemo, složenu povijest nastanka iz književnog predloška „Zbogom, Berlinu“ („Goodbye to Berlin, 1939.), odnosno „Berlinske priče“ („The Berlin Stories“, 1945.), engleskog spisatelja Christophera Isherwooda i prema njima napisane (broadwayske) kazališne drame „Ja sam kamera“ („I Am a Camera“, 1951.) američkog, prethodno britanskog dramatičara Johna Van Druttena, a koja je također doživjela (slabo primljenu) eponimnu igranofilmsku adaptaciju, „Ja sam kamera“ („I Am a Camera“, 1955.), u britanskoj produkciji i u režiji Henryja Corneliusa.
Do hrvatske je pozornice „Cabaret“, eto, došao s bogatom popudbinom iz koje je većini općinstva najpoznatiji i najbliži Fosseov film s nezaboravnim nastupima Lize Minnelli u ulozi Sally Bowles i Joela Greya u ulozi konferansjea (koju je prethodno igrao i na Broadwayu), no stvaralačka ekipa i informiraniji znalci zacijelo su upoznati i s ponešto ili podosta ostalih gradivnih čimbenika.
Prva i najsnažnija slika koju će većina publike zamisliti na spomen „Cabareta“ jest blještav, elegantno-raskalašen imaginarij plesno-pjevačkih zbivanja te scenografsko-kostimografsko-maskerskih vizualija vezanih uz naslovno poprište radnje što, unatoč crti dekadencije, na površini odišu dinamikom, duhovitošću, veseljem, zabavom. Doista, kabaretski odsječci i u Komedijinoj su dvoipolsatnoj predstavi prštava, eksplozivno energična „gozba za oči i uši“. Sigurna izvedba Dražena Čučeka u ulozi konferansjea – nagrađena Nagradom hrvatskoga glumišta za najboljega glumca, a istim je priznanjem „Cabaret“ nagrađen kao najbolja predstava kategoriji opereta/mjuzikl – kojeg tumači kao osobu hladno cinične poze, u cjelini jest središnja dojmovna točka komada, a berlinski Kit Kat Klub mjesto je iz kojeg izviru najbolje i najuzbudljivije plesne i pjevačke točke, s briljantnim Kander-Ebbovim pjesmama „Wilkommen“, „Two Ladies/Dvije dame“, „Money Song/Lova“, „Cabaret“ i drukčije intoniranom „Tomorrow Belongs To Me/Budućnost je tu za nas“, koje pripadaju među vrhunske, antologijske brojeve popularne glazbe svih vremena i žanrova. (Jednako sjajna „Mein Herr“, napisana za Fosseov film, nažalost nije uključena u predstavu.) Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
