Dekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu prof. dr. sc. Andrija Henjak dao je opsežan odgovor vezano na reakciju Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti vezano o ukidanju Radijskog novinarstva. Odgovor prenosimo u cijelosti.
Budući da se stalno spominje smjer radio prije svega treba razjasniti da se ovdje ne radi o smjeru. Naime, smjer je poseban dio studijskog programa koji je akreditiran kao takav i izvodi se kao poseban element čijim završetkom se stječe posebna diploma, koji ima svoju posebnu upisnu kvotu i poseban studijski program te izvedbeni plan i u koji se studenti upisuju na početku studija. Ukinuti smjer je nemoguće bez da se studente koji ga pohađaju ispiše sa studija. Prijediplomski i diplomski studiji novinarstva su jedinstveni studijski programi koji nemaju smjerove, što se vrlo lako može utvrditi na mrežnoj stranici fakulteta i što bi studenti trebali znati. Ovdje se radi o paru izbornih predmeta koji se izvode se u V. i VI. semestru studija (detaljnije pojašnjenje slijedi ispod) i koji čine usmjerenje. Stoga, budući da smjer radio nije postojao on nije ni mogao biti ukinut. Ali nisu ukinuti ni pojedini predmeti, jer za ukidanje predmeta je potrebna posebna odluka fakultetskog vijeća u kojoj se eksplicitno navodi da se određeni predmeti ukidaju, a takva odluka nikad nije donesena pa stoga ni predmeti nisu ukinuti.
Ove godine se neće izvoditi par izbornih predmeta radijskog novinarstva, Radijska redakcija i Osnove radijskog istraživanja, od kojih je jedan u V. a drugi u VI. semestru. Napominjem da su ovo izborni predmeti, koji su ponuđeni kao jedan od pet parova izbornih predmeta koji sadržajem pokrivaju radijsko novinarstvo, televizijsko novinarstvo, tiskano novinarstvo, nove medije i odnose s javnošću. Student upisuje dva od navedenih parova predmeta.
Ovi predmeti se naslanjaju na obvezne predmete koje studenti imaju na drugoj godini studija a koji se zovu Osnove radija, Osnove televizije, Osnove tiskanih medija, Radijsko novinarstvo, Televizijsko novinarstvo i Pisanje za novine. Ove predmete slušaju svi studenti i oni se redovno izvode.
Na paru izbornih predmeta Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja nastavu je već nekoliko godina u cijelosti izvodio vanjski suradnik u 100% nastavnoj normi. Razlog za takvo stanje nalazi se u činjenici da nadležni odsjek sve do ove godine nije otvorio pitanje zapošljavanja novih nastavnika vezanih za predmete radijskih sadržaja, niti je u prethodnim godinama predlagao da se na ovim predmetima angažira netko od stalno zaposlenih nastavnika ili suradnika. Na predmete koji pokrivaju radijske sadržaje nije zaposlen niti jedan novi nastavnik više od dva desetljeća.
Na četiri predmeta koji pokrivaju radijske sadržaje (dva obvezna na drugoj i dva izborna na trećoj) do ove godine nastavu su izvodili jedan nastavnik i jedan vanjski suradnik, a ove godine je dodan još jedan vanjski suradnik. Samo za usporedbu na četiri predmeta koji pokrivaju televiziju nastavu izvodi pet nastavnika, tri vanjska suradnika, jedan suradnik tehničar, a u izvođenju praktične nastave im je pomagalo 10 demonstratora. Na četiri predmeta koji pokrivaju tisak nastavu izvode četiri nastavnika, jedan do dva vanjska suradnika a pomažu im i najmanje dva demonstratora.
Također, samo za usporedbu, u posljednjih šest godina je na predmete koji pokrivaju sadržaje televizije zaposleno četvoro novih nastavnika, a predmete koji pokrivaju sadržaje pisanog novinarstva troje. Inače, u razdoblju od 2016. do početka 2023. je na Odsjek za novinarstvo i medijsku produkciju zaposleno osam novih nastavnika (33% svih zapošljavanja na fakultetu, odnosno oko 50% ako se izuzme sedam radnih mjesta vezanih uz vojne studije koje je fakultet dobio radi preuzimanja dijela nastave na vojnim studijima). Zašto odsjek u tom razdoblju nije predložio zapošljavanje osobe za nastavu radijskih predmeta može odgovoriti samo odsjek.
Nadalje, prema ECTS sustavu, fakultet je dužan osigurati da na svakom predmetu postoji usklađenost između ishoda učenja studijskog programa, ishoda učenja predmeta, sadržaja predmeta, metoda izvođenja nastave i metode provjere znanja. Svrha ECTS sustava je da sadržaj predmeta bude u skladu s ciljevima studija, da nastavno opterećenje studenata i zahtjevnost sadržaja bude izjednačena po predmetima (ovisno o broju bodova predmeta) i da način ispitivanja ima veze sa sadržajem predmeta i bude primjerene razine složenosti. Ovo je naša obveza prema zakonu i ovo su kriteriji po kojima nas se vrednuje prilikom akreditacije. Za kontrolu kvalitete primarno je odgovoran odsjek za predmete u njegovoj nadležnosti a onda fakultetski odbor za osiguranje kvalitete.
U nastavi predmeta Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja utvrđene su nepovezanost ishoda učenja predmeta, nastavnih sadržaja i metoda nastave te metoda provjere znanja, što je u suprotnosti za zahtjevima koje predmet mora zadovoljiti sukladno ECTS sustavu. Naime, kolokviji na ovim predmetima sastojali su se u tome da studenti tjedan dana prije kolokvija čitaju novinske portale i na kolokvijima odgovaraju na pitanja koja se odnose na vijesti koje su se nalazile na portalima u tih sedam dana. Tako su na primjer na predmetima Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja studenti na kolokvijima imali pitanja poput „Koje ekipe su bile u finalu Europskog prvenstva u rukometu?” ili „U kojim Ukrajinskim oblastima se vodi rat?”. Pritom valja istaknuti da su ovo jedini oblici provjere znanja ispitnog tipa na ova dva predmeta.
Ovakva pitanja nemaju nikakve veze s ishodima učenja predmeta i ne mogu biti metoda provjere znanja studenata za sadržaje predmeta Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja te nisu primjereni sveučilišnom studiju. Međutim, ovakve metode provjere znanja nisu osobito zahtjevne za studente.
Također, na ovim predmetima smo utvrdili da je nastavnik više puta na predmet pozivao goste predavače koji su održali predavanja o temama koje niti su navedene u silabiju predmeta niti imaju sadržaje koji su povezani s ishodima učenja predmeta. Primjerice, niz gostiju predavača, novinara ili članova udruga, održao je predavanja koja su se bavila zaštitom okoliša i energetskom politikom raznih zemalja, i to ne u kontekstu rada u radijskoj redakciji ili oblika radijskog izražavanja, niti na način koji je povezan s ovim sadržajima.
Nadalje, kako su me upozorili drugi nastavnici odsjeka za Novinarstvo i medijsku produkciju, studenti su na ovim predmetima kao završni rad koristili zvučne snimke koje su proizvedene u sklopu audiovizualnih radova koje su neki od njih izradili na predmetima Televizijska redakcija i Osnove televizijskog novinarstva, odnosno isti sadržaj su koristili kao završni rad na oba predmeta, što znači da su za isti sadržaj dva puta ostvarili ECTS bodove, te da se isti sadržaj izvodio na dva predmeta, pri čemu je na jednom od njih rađen sustavno, a na drugom je samo preuzet.
I konačno, nastavnici na predmetima koji pokrivaju radijske sadržaje, usprkos traženjima više uprava fakulteta kroz više godina nisu ostvarili nikakvu suradnju s Radio studentom koji djeluje na Fakultetu političkih znanosti i koji bi trebao služiti kao nastavna baza za praktičnu nastavu radijskih sadržaja. Sadašnje stanje je da je Radio student u pravnom smislu ustrojbena jedinica fakulteta, da je smješten na fakultetu i da ga fakultet financira ali kako nije uključen u nastavu predmeta koji pokrivaju radijske sadržaje Radio student je u suštini neovisna radio postaja na kojoj studenti rade praksu na svoju inicijativu i van studija a u organizaciji njegovog glavnog urednika, a fakultet je njen nakladnik.
Postojanje ovih problema je potvrdio i fakultetski odbor za osiguranje kvalitete nakon vrednovanja silabija predmeta i ostalih navoda te očitovanja uključenih nastavnika.
Stoga, budući da na predmetima Radijska redakcija i Osnove radijskog izražavanja nije osigurana usklađenost ishoda učenja, nastavnih sadržaja, metoda izvođenja nastave i metoda provjere znanja, budući da se na ovom predmetu dupliraju sadržaji koji se na drugim predmetima izvode kvalitetnije, budući da ih u cijelosti izvodi vanjski suradnik nad čijim radom nadležni odsjek i nastavnik koji je trebao biti nositelj nije osigurao adekvatan nadzor ovi predmeti nisu uvršteni u izvedbeni plan prijediplomskog studijskog programa Novinarstvo (koji je fakultetsko vijeće usvojilo jednoglasno na sjednici 15.06.2023. i koji je potom, kao i svake godine, objavljen čim je usvojen na mrežnoj stranici fakulteta na mjestu gdje se svaki put objavljuje). Navedeni predmeti nisu ukinuti te će se izvoditi kad se steknu uvjeti za njihovo kvalitetno izvođenje. Konkretno to znači da postoji zaposleni nastavnik koji ih je voljan izvoditi te izmijenjeni silabij koji treba usvojiti fakultetsko vijeće a koji će otkloniti uočene nedostatke.
Želim naglasiti da su sve informacije o navedenim problemima dostavljene kroz duže razdoblje neformalno od nastavnika s Odsjeka za novinarstvo i medijsku produkciju a potvrđene su od dijela studenata. Dojam koji sam stekao prateći raspravu o ovoj temi je da neki studenti koji javno istupaju vrlo rado javno problematiziraju zamrzavanje ovih predmeta koristeći pritom razne kvalifikacije, ali pritom nitko od uključenih u raspravu ne osporava navode vezane uz kvalitetu izvođenja nastave ili metoda provjere znanja. Također, malo je zabrinjavajuće da studenti javno prosvjeduju radi zamrzavanja predmeta kod kojih su uočeni ozbiljni problemi u izvođenju a da ništa usporedivo nisu poduzeli kako bi ukazali na probleme.
U neposrednoj budućnosti namjera nam je izvršiti izmjene studijskog programa u kojima bi se nastava iz raznih medija izvodila na predmetima koji bi u jednu cjelinu obijedili različite elektroničke i emitirane medije i koji bi odgovarali trendu objedinjavanja različitih platformi i konvergencije medija. S jedne strane ove izmjene bi povećale broj sati koje studenti provode u redakciji i smanjile veličinu studijskih grupa i dovele što je neophodno za kvalitetan rad. Zato će se u obnovljenoj zgradi fakulteta prostori studentskih medija nalaziti u istom prostoru, gdje će biti radijski i TV studio, montaža, prostorije za prijelom, zajednička redakcija, prostori za sastanke i soba za podcast, kako bi se osiguralo da se praktična nastava izvodi koordinirano i kvalitetno.
Zapošljavanje nastavnika na slobodna radna mjesta se na Fakultetu političkih znanosti sukladno našim općim aktima provodi prema planu zapošljavanja na slobodna radna mjesta koji usvaja Fakultetsko vijeće (za ovu godinu je plan usvojen u veljači), a koje ima za cilj osigurati redovit i ujednačen kadrovski razvoj pojedinih odsjeka kao i dovoljan broj nastavnika kako bi se nastava na obveznim predmetima moga održavati u punom opsegu bez značajne potrebe angažiranja vanjskih suradnika. Planom zapošljavanja se određuje vrsta radnih mjesta i njihov raspored po odsjecima a u njegovoj izradi sudjeluju svi odsjeci.
Također, kako bi se osiguralo da se natječaji provode nepristrano i kvalitetno prema fakultetskim općim aktima natječaje za sva slobodna radna mjesta provode peteročlana povjerenstva sastavljena od nastavnika s više fakultetskih odsjeka koja, uz zakonom propisane elemente postupka, obvezno moraju provesti razgovor sa svim pristupnicima koji zadovoljavaju zakonske uvjete i posebne uvjete propisane općim aktom fakulteta, a uz to pristupnici moraju održati prezentaciju vlastitog rada ili istraživanja kojoj mogu prisustvovati svi članovi fakultetskog vijeća. Uprava fakulteta niti odlučuje o rasporedu radnih mjesta na odsjecima i njihovom redoslijedu niti provodi natječaje, a odluke o raspisivanju natječaja i zapošljavanju donosi fakultetsko vijeće.
Svi ovi elementi postupka uvedeni su kako bi se osiguralo da se natječajni postupci za slobodna radna mjesta provode što je moguće više na način koji osigurava zapošljavanje najkvalitetnijih pristupnika bez obzira jesu li prethodno bili zaposleni na fakultetu u suradničkim zvanjima asistenta i višeg asistenta ili ne. Plan zapošljavanja na slobodna radna mjesta uveden je kako bi kadrovsku politiku vodilo fakultetsko vijeće a ne dekan i kako bi se izbjeglo da se odluke o otvaranju natječaja rade iza zatvorenih vrata kroz pritiske i/ili dogovore, uključujući i pritiske poput ovog koji sada rade studenti. Također, svi navedeni elementi su uvedeni kako bi se povećala transparentnost i kadrovske politike fakulteta i pojedinih natječajnih postupaka a na kraju i kvaliteta zaposlenih nastavnika.
Plan koji je usvojen na fakultetskom vijeću u veljači podrazumijeva zapošljavanje tri nova nastavnika na Odsjeku za novinarstvo i medijsku produkciju (trećina od ukupnog broja novih radnih mjesta), od toga dva za emitirane medije a jedan za pisano novinarstvo. Također, na dva preostala odsjeka koji izvode studije novinarstva je predviđeno zapošljavanje dodatna tri asistenta, od koji je jedan natječaj okončan a jedan će morati biti ponovljen. Dakle, ukupno dvije trećine ukupnog broja novih radnih mjesta je planirano za studij novinarstva. Plan prije svega ima za cilj pojačati elemente programa u kojima se kvalitetno radi i osigurati nastavnike za obvezne predmete u budućoj strukturi studija. Prioritet je stoga je da se zapošljavaju nastavnici za obvezne predmete, a izborni predmeti se mogu uvoditi i zamrzavati, a izvode se samo ako fakultet ima zaposlene nastavnike koji ih žele izvoditi, imaju odgovarajući izbor u znanstveno-nastavno ili nastavno zvanje i slobodnu nastavnu normu (jedini izuzetak tu je medijsko pravo koje nije u područjima koje pokriva fakultet i gdje nemamo zaposlene pravnike). Istovremeno, elementi programa gdje ne postoje uvjeti za kvalitetan rad se neće izvoditi budući da je za kvalitetno obrazovanje općenito važnije da student ima predmet na kojem se kvalitetno radi nego da ima sadržaje koji zvuče dobro ali se ne izvode kvalitetno.
Želim napomenuti da se zamrzavanje izbornih predmeta događa svake godine ako u toj akademskoj godini iz bilo kojeg razloga nema nastavnika koji bi te predmete izvodio (slobodna godina, porodiljni ili roditeljski dopust, prestanak radnog odnosa iz raznih razloga i slično). Nastava na obveznim predmetima se izvodi u cijelosti, što je naša obveza, a nastavnici se raspoređuju na obvezne predmete ako postoji potreba zamjene odsutnih nastavnika, što može dovesti do zamrzavanja nekih izbornih predmeta ako nastavnik treba preuzeti obvezni predmet. Izborni predmeti se u pravilu izvode samo ako postoje uvjeti za njihovo kvalitetno izvođenje, ako to rade zaposleni nastavnici fakulteta i ako to ne traži dodatne financijske troškove.
Namjera Fakulteta političkih znanosti, dosad a i ubuduće, je da studenti studija novinarstva slušaju sadržaje iz širokog spektra društvenih i humanističkih disciplina koje fakultet nudi, poput socijalne i političke psihologije, hrvatske, europske i svjetske povijesti, opće sociologije i posebnih sociologija, ekonomije, međunarodnih odnosa te sigurnosnih i regionalnih studija, javnih politika, hrvatske i europske politike, europskih integracija. Ovi sadržaji su potrebni za razumijevanje društvenog konteksta u kojem novinari djeluju a i za kvalitetno stjecanje generičkih vještina važnih novinarima poput kritičkog mišljenja, pronalaženja podataka i informacija te njihove analize i vrednovanja, preciznog korištenja pojmova vezanih uz društvene fenomene te organiziranja i prezentiranja informacija i podataka za različite publike, kao i stvaranje pretpostavki za kasnije stjecanje barem osnovnog općeg znanja i razumijevanja društvenih sadržaja i procesa koje novinari trebaju imati.
Nadalje, valja reći i da studenti prijediplomskog studija novinarstva na obveznim predmetima koji su sadržajem isključivo u području novinarstva i medija (ukupno 13) ostvaruju 70 ECTS bodova, na parovima izbornih predmeta iz grana novinarstva (dva para odnosno četiri predmeta) ostvaruju dodatnih 20 ECTS bodova u V. i VI. semestru, a praktična nastava pisanja za medije, stručna praksa i završni rad nose dodatnih 15 ECTS bodova čiji sadržaj student bira sam. Dodatnih 35 ECTS bodova odnosi se na ostale obvezne sadržaje poput stranih jezika, akademskog pisanja, metoda istraživanja, statistike i TZK. A tek preostalih 40 ECTS bodova (osam predmeta raspoređenih na šest semestara) čine ostali izborni sadržaji, u kojima se također nudi veći broj predmeta vezanih uz novinarstvo. Prosječni student će na ovom studiju slušati samo osam izbornih predmeta od kojih će, opet za prosječnog studenta dva ili tri biti sigurno usko novinarska (iduće godine u ponudi je 6 izbornih predmeta sa ukupno oko 300 od oko 800 potrebnih upisnih mjesta). Što znači da će van usko postavljene teme novinarstva prosječan student na cijelom prijediplomskom studiju slušati pet izbornih predmeta od ukupno oko 30 predmeta koje će upisati.
Od 180 ukupno ECTS bodova koji prijediplomski studij novinarstva nosi, student 105 ECTS bodova ima iz obveznih sadržaja usko vezanih uz novinarstvo, odnosno gotovo 60%, 35 ECTS ili 18% su ostali obvezni sadržaji (jezici, akademsko pisanje, metode istraživanja i statistika) a 40 ECTS, odnosno 22% otpada na sve ostale izborne sadržaje, od kojih je znatan dio opet vezan uz pojedina područja novinarstva. Uz takvu koncentraciju sadržaja vezanih uz novinarstvo problem studija nije nedostatak fokusa na novinarstvo nego premala zastupljenost drugih sadržaja, što kao povezan problem ima ponavljanje istih sadržaja na više predmeta o čemu se dosad nije vodilo dovoljno računa u internim procesima osiguranja kvalitete.
Ja mogu razumjeti da neki studenti ne žele slušati druge sadržaje, međutim, isto tako postoji znatan broj studenata koji to žele. Na upisima za prvu godinu koji su po prvi puta provođeni elektronički, oko pola studenata je kao svoj prvi izbor izbornih predmeta imalo predmete koji nisu usko vezani uz novinarstvo. Inače, izbor izbornih predmeta ovisi o uspjehu na studiju, i studenti koji imaju bolje ocjene i više ostvarenih ECTS bodova imaju pravo prvi birati predmete. Ja mogu razumjeti da se neki studenti brinu da će morati slušati predmete koji im nisu među prvim izborima, međutim u njihovoj je mogućnosti kroz ocjene utjecati na koliko izbora će imati.
Studenti u svakom slučaju imaju pravo na svoja mišljenja i očekivanja od studijskog programa, a imaju pravo i koristiti razne mehanizme pritiska kako bi to ostvarili, te u njihove motive ne mogu niti želim ulaziti. Međutim, fakultet ima svoje zakonske obveze te mora voditi računa da se izvodi samo nastava za koju su osigurani uvjeti za kvalitetno izvođenje sukladno ishodima učenja studijskog programa i pravilima koja reguliraju osiguranje kvalitete u visokom obrazovanju.
Andrija Henjak
Dekan FPZG
Saznajte više:
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu ukida predmet ‘Radijsko novinarstvo’, a studenti ogorčeni
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
