‘Dnevni boravak kod Zubera’ donio raspravu o budućnosti hrvatskog filma nakon korone

Live stream ‘Dnevni boravak kod Zubera’ je  21. travnja u 20:30  sati ugostio je Krešimira Partla, državnog tajnika, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Chrisa Marcicha, ravnatelja Hrvatskog audiovizualnog centra, Antonija Nuića, predsjednika Društva hrvatskih filmskih redatelja i Maju Vukić, predsjednicu Hrvatske udruge producenata.

Dnevni boravak kod Zubera

U razgovoru od preko sat vremena sudionici su se dotakli gorućih tema filmskih djelatnika i njihovog rada u uvjetima i problemima uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19, zakona o elektroničkim medijima i autorskim pravima te budućnosti filmske produkcije i hoće li snimanja u Hrvatskoj uopće biti.

O tome kako bi se trebalo ponašati i kako bi trebalo planirati, redatelj Antonio Nuić kazao je sljedeće: “Htio bih da svi ostanemo realistični u ovoj situaciji. Situacija je gadna u cijelom svijetu. Naša djelatnost je u cijelom svijetu potpuno onemogućena i zapravo je neizvjesno kada će biti moguća u onom tradicionalnom obliku kako ju mi poznajemo. Mislim da bi bilo potpuno krivo panično reagirati u ovom trenutku i tražiti brza rješenja i brze mjere. Svima bi nam bilo pametno sjesti i mirno napraviti plan ne za idućih mjesec, dva ili tri, već za iduće dvije do tri godine.”

“Mi uopće ne znamo u ovom trenutku kako će budućnost izgledati. To je trenutno vrlo zastrašujuće i vrlo uzbudljivo. Mi u ovom trenutku trebamo stvoriti nešto novo, i to je ono što je uzbudljivo. (…) Definitivno imamo mogućnost stvoriti nešto novo, ali imamo pred sobom trenutak realnosti koji moramo preskočiti. To je trenutak da još uvijek ne radimo ništa. (…) Ono što mi sada trebamo napraviti jest točno planirati i to akcijski, kako usmjeriti naše resurse, i financijske i intelektualne. U to uključujem i zakone, i zakone o elektroničkim medijima, i zakon o autorskim pravima koji je važan zakon koji govori o našoj djelatnosti, koji je vrlo kompleksan jer pokriva jako mnogo područja. Ja smatram da nije dobar trenutak za izlazak s njime u javnu raspravu. On zahtjeva puno, puno rada i mislim da je dosta nedorečen, mislim da je stav HRUP-a da je film zajedničko audio-vizualno djelo. Sada je trenutak da sjednemo i radimo zajedno. Imamo fenomenalnu priliku da zajednički izgradimo novi sustav krenuvši od toga da pokrenemo produkciju čim prije, tj. kada nam to Stožer dopusti. Kako bismo to mogli moramo imati sve procedure spremne”, kazala je Maja Vukić.

Kritiku na rad HRT-a u trenutnim uvjetima izrekao je Chris Marcich: “Način na koji HRT postupa mi je neprihvatljiv. (…) Oni bi se trebali obrazložiti, sve bi trebalo biti transparentno. HRT je dio vijeća, oni daju jedan dio doprinosa HAVC-u, ali to je malo naspram obaveza koje bi trebali imati. Oni su, kao i HAVC, javna ustanova i imaju obaveze prema hrvatskoj kulturi (…) i neadekvatno reagiraju na obaveze i ja ne shvaćam kako im to prolazi, i dalje. Posebno sada, u ovim uvjetima. Mogu samo ponoviti ono što sam rekao u saboru i ono što inače kažem inače kada se priča o HRT-u. Ja tu ustanovu ne razumijem, ne shvaćam kako mogu s toliko malo transparentnosti postupati. Ali, eto, imaju svoj zakon i obaveze su im drugačije nego naše. Nema spoja između onoga što se radi s javnim sredstvima iz proračuna u HAVC-u i to što oni rade također s javnim sredstvima. Njihov namet iz kojeg se financiraju dolazi od korisnika, koji plaćaju porez i njima za to što oni rade. Po meni ta situacija nije prihvatljiva i trebala bi se promijeniti.”

Marcich je po pitanju vanjskih produkcija rekao da situacija nije toliko mračna koliko se misli i da su vanjske produkcije zainteresirane za Hrvatsku, upravo zbog toga što je dobro odrađena ovu kriza oko korone. Također dijeli mišnjene nekih ljudi iz struke i vjeruje da će se moći snimati na jesen.

Jedno od gorućih pitanja svakako su freelanceri u sektoru kulture, o čemu je Krešimir Partl kazao: “Nije jednostavno riješiti pitanje svih freelancera u sektoru kulture. Novi zakon o obavljanju samostalne umjetničke djelatnosti bi generirao i registar umjetnika. Na žalost, neki su bili protiv toga, mislili su da je taj registar nepotreban. Danas vidimo da je itekako potreban. Kroz takve neke registre bi puno brže mogli riješiti ove stvari.”

Partl je također progovorio i o konkretnim koracima: “Ubrzano ćemo donijeti mjeru kako bi pomogli freelance umjetnicima. Trebamo razmišljati o tri koraka: prvo su subvencije da pomognemo ljudima da prežive ovu situaciju, drugo je da počnu proizvoditi u situaciji kada mjere počnu opadati (…) Radimo zajedno sa HBOR-om i HAMAG-om kako bi omogućile kreditne linije za kreativni sektor. Država bi sudjelovala jamstvima ili subvencijom dijela kamate i gdje bi mogli dati šansu producentima da pomoću kreditnih linija budu likvidni, tj. da mogu uložiti sredstva u proizvodnju.”

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje.

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X