Rijetki su, osim samog Trumpa, vjerojatno bili iznenađeni kad je danas umjesto njegovoga u Oslu pročitano ime nekoga drugoga, ma tko god to bio.
Želja američkoga predsjednika Donalda Trumpa da dobije Nobelovu nagradu za mir sve je izraženija, a u njegovom drugom mandatu pretvorila se u pravu pravcatu opsesiju. Trump i njegov tim, naime, aktivno vode kampanju u kojoj od manjih nacija iskamčuju nominacije, a na društvenim mrežama i u intervjuima predstavljaju ovog vođu sa silnim diktatorskim ambicijama kao “predsjednika mira” koji je vlastoručno okončao sedam ili osam oružanih sukoba od kojih neki nisu postojali, drugi nisu završeni, a u trećima Trump nije bio faktor njihovog zaustavljanja.
Razlog iza ove opsesije ne leži u činjenici da je Trump veliki ljubitelj mira koji želi da se njegova posvećenost antiratnim aktivnostima zasluženo prepozna kod članova norveškog komiteta koji dodjeljuje Nobele, već se može naći na popisu prethodnih dobitnika koji uključuje njegovu nemezu, bivšeg Demokratskog predsjednika Baracka Obamu.
To što je Obama sa sumnjivim zaslugama primio ovu nagradu, kao i niz dubioznih biših dobitnika među kojima su i, primjerice, Yasser Arafat i Henry Kissinger, a nije recimo Mahatma Gandhi, dovoljno govori o dvojbenim vrijednostima koje ona predstavlja, pa nije potpuno nezamislivo i to da bi je mogao dobiti i Donald Trump koji se na dan prije ovogodišnje dodjele silno stao truditi oko postizanja primirja u Gazi. Ipak, ekipa u Oslu je nezavisna skupina intelektualaca koja neće pasti na jeftinu samopromociju autokrata u nastajanju.
Naime, Komisija će lako uočiti da netko tko se naziva “predsjednikom mira” ima drugačije ideje na pameti kad svoje Ministartvo obrane preimenuje u Ministarstvo rata. Ili kad izvan vlastitih teritorijalnih voda raketira brodove na kojima plove ljudi koje je proglasio teroristima i/ili krijumčarima droge bez sudskog procesa kojime bi taj postupak opravdao.
Ili, primjerice, kad protuustavno u vlastitoj zemlji iz jedne savezne države u drugu šalje kordone Nacionalne garde kako bi se suprostavili Antifa prosvjednicima u “ratom zahvaćenim gradovima” premda su ovi “untarnji neprijatelji” koje treba zaustaviti uglavnom neki likovi koji plešu odjeveni u kojekakve životinjske kostime, a nisu brojniji od onih koji su se okupili na notorno slabo posjećenim recentnim skupovima protiv stranih radnika ili obaveznog vojnog roka na glavnom trgu u Zagrebu.
Da će Komisija imati drugačije ideje moglo se već prepostaviti i dan ranije kad je nagradu za književnost odnio tmurni mađarski pisac, genijalni László Krasznahorkai, a u navodu obrazloženja stoji da ju je zaslužio “vizionarskim opusom koji usred apokaliptičnog terora potvrđuje moć umjetnosti.” Velik dio apokaliptičnog terora u današnjem svijetu utjelovljuje upravo predsjednik Sjedinjenih Država svojom sve agresivnijom politikom pokušaja ograničavanja slobode govora, ušutkivanja opozicije, prigrabljivanja vlasti izvan ustavnih okvira i tako dalje.
Rijetki su, osim samog Trumpa, vjerojatno bili iznenađeni kad je danas umjesto njegovoga u Oslu pročitano ime nekoga drugoga, koje god to bilo. A bilo je ono Marije Corine Machado, predvodnice venecuelanske opozicije i ljute protivnice diktature tamošnjega predsjednika Nicolása Madura koji je na toj poziciji naslijedio svog bivšeg šefa Huga Cháveza. Obrazloženje ove odluke gotovo je nemoguće iščitati kao bilo što drugo osim srednjega prsta Trumpu. “Kada autoritarni vladari osvoje vlast, ključno je prepoznati hrabre branitelje slobode koji ustaju i pružaju otpor,” piše između ostaloga u pismu Komisije.
Kad bi se kroz neko vrijeme trenutno primirje u Gazi pod kumstvom Donalda Trumpa u narednim godinama pretvorilo u trajni mir, možda bi onda Nobelova družina mogla početi razmišljati o tome nadjačavaju li njegovo zasluge u tom raspletu sve ostale elemente koje ga čine vjerojatno posljednjim čovjekom na svijetu dostojnim njihove nagrade.
Ali ako se cijela priča pokaže tek kratkotrajnom farsom u kojoj je izraelski premijer Benjamin Netanyahu tek pokušao osvojiti nekakav poliitički kapital kod svog moćnog zaštitnika (ilustriran AI uratkom koji je objavio na društvenim mrežama, a koji prikazuje Bibija kako ovome vješa golemu repliku Nobelove medalje oko vrata), onda sve to skupa neće vrijediti mnogo više od Trumpovih zasluga za okončanje krvavog sukoba između Albanije i nepostojećeg “Aberbijana” kojime se nedavno, između ostaloga, pohvalio.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
