Od 27. siječnja do 5. veljače, u zagrebačkom Dokukinu KIC na programu je ciklus posvećen Iranu, a u kojem će biti prikazan niz zapaženih dokumentaraca.
U sklopu ciklusa u petak, 3. veljače u 20 sati održat će se i razgovor o položaju žena u teokratskom Iranu te aktualnim prosvjedima u kojima su se žene istaknule kao predvodnice. U razgovoru će sudjelovati poduzetnica Samane Fatemeh Riehani i umjetnica Selma Banich, a moderirat će ga novinarka Ivana Perić.
Prvi film u ciklusu donosi priču o Operaciji Ajax, puču koji su inscenirali CIA i MI6 1953. godine i kojom je s vlasti svrgnut demokratski izabran i progresivni iranski premijer Mossadegh, koji se između ostalog zalagao za nacionalizaciju nafte. Puč ’53. režira iranski redatelj Taghi Amirani uz pomoć vrsnog montažera Waltera Murcha (Apokalipsa sada, Prisluškivanje, trilogija Kum) i slavnog Ralpha Fiennesa koji oživljava dugo skrivane arhivske materijale. Početak iranskog burnog odnosa s Amerikom i Velikom Britanijom ovdje je forenzički i dramatski izložen kao nikada prije.
Tu je i poetičan portret jednog složenog ljubavnog odnosa na relaciji između Švicarske i revolucionarnog Irana 1960-ih godina, Obiteljsku rendgensku sliku. Redateljica Firouzeh Khosrovani priču o svojim naoko nespojivim roditeljima, pobožnoj muslimanki Tayi i sekularnom, zapadnjački nastrojenom Hosseinu te njihovu dogovorenom braku strukturira uz pomoć obiteljskih fotografija, kao i rekonstruiranih te zamišljenih dijaloga. Khosrovani filigranski vješto spaja komadiće svoje obiteljske povijesti kroz pola stoljeća, ali istovremeno zahvaća kolektivnu povijest vlastite zemlje. Za svoj je film osvojila nagradu za najbolji dokumentarac na prestižnom festivalu IDFA.
Zbog svojeg filmskog i aktivističkog djelovanja Khosrovani je nedavno odslužila zatvorsku kaznu a u nastavku programa gledamo i “film koji nije film” poznatog iranskog redatelja koji naprosto ne može zatomiti svoj filmmakerski poriv, koliko god puta bio uhićen zbog toga, Džafara Panahija. Nakon što mu je iranska vlada zabranila snimanje filmova, uz pomoć svog prijatelja redatelja Mojtabe Mirtahmasbe počinje rekonstruirati scenarij za film koji ne smije snimiti i to iz kućnog pritvora. Jedinstveni dokumentarac Ovo nije film obišao je svijet nakon svjetske premijere u Cannesu kamo je navodno prokrijumčaren u rođendanskoj torti.
Panahijevom tihom protestu protiv represivne države u drugom dijelu ciklusa pridružuje se mlada redateljica Narges Kalhor koja je emigrirala u Njemačku. U svojem prvijencu U ime Šeherezade ili prvi pivski vrt u Teheranu vodi nas na nadrealno putovanje u živote nekolicine mladih imigranta i pritom se kroz niz apsurdnih, pythonovskih skečeva razračunava s baucima multikulturalizma, identiteta i drugosti. Je li u pitanju film o slavnoj Šeherezadi, ili o otvaranju prvog pivskog vrta u Teheranu, ili o redateljici koja pokušava snimiti svoj dugometražni prvijenac? Kalhor pokazuje da biti izgubljen u prijevodu ponekad nije loša stvar već naprotiv može dovesti do stvaranja novih značenja.
U sklopu ciklusa u petak, 3. veljače u 20 h održat će se i razgovor o položaju žena u teokratskom Iranu te aktualnim prosvjedima u kojima su se žene istaknule kao predvodnice dok je već od prvih dana slogan „žena, život sloboda!” postao dominantan poklič cijelog antirežimskog pokreta. U razgovoru će sudjelovati poduzetnica Samane Fatemeh Riehani i umjetnica Selma Banich a moderirat će ga novinarka Ivana Perić. Kao uvertiru u razgovor pogledat ćemo kratki video-esej Nazarbazi (Igra pogleda) redateljice Maryam Tafakory o zabrani prikaza dodira muškarca i žene u iranskom filmu i srednjometražni San o svili redateljice Nahid Rezai snimljen točno prije 20 godina (a 20 godina nakon Iranske revolucije) u kojem teheranske srednjoškolke dijele svoje vizije budućnosti.
Iranski ciklus zaokružit će diptih nagrađivanog dokumentarista Mehrdada Oskoueija. Snovi bez zvijezda pružaju intimni pogled u iranski popravni dom gdje umjesto hladnokrvnih kriminalaca upoznajemo djevojke koje se zajedno smiju, pjevaju i plaču. U nastavku Sjene bez sunca fokus je na tri djevojke koje su ubile oca, muža ili drugog muškog člana obitelji. Oskouei je s njima izgradio nevjerojatan odnos promatrajući njihovu prijateljsku interakciju i otvorene razgovore u kojima jedna drugoj povjeravaju posljedice i razloge svojih djela. Vremenom postaje sve jasnije da njihova zatvorena ženska zajednica pruža i svojevrsno utočište u bijegu od agresivnog društva kojim dominiraju muškarci.
Raspored projekcija potražite na web stranici Dokukina.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
