Makedonska grupa Mizar nastupit će 4. lipnja u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti u sklopu programa Ljeto u MSU. Taj dolazak bit će ujedno i prilika da se u Zagrebu predstavi i biografija grupe, koju je napisao Tošo Filipovskog, autor ‘Makedonske rock enciklopedije’, a pored svega grupa priprema i novi studijski album. O svemu smo ususret zagrebačkom gostovanju popričali s Gorazdom Čapovskim.
Što donosi novo ukazanje Mizara?
Gorazd Čapovski: Šesti album Mizara je možda najzahtjevniji i najkompleksniji materijal na kojem sam dosad radio. Stvaran je u nenormalnim uvjetima pa se njegova realizacija često činila nemogućom misijom. Ako bude sve kako treba, album će ugledati svjetlost dana već za koji mjesec.
Novi album donosi uglazbljenu pjesmu P. M. Andreevskog od prije gotovo 50 godina. U originalnom se tekstu opisuje 1903. godina kad se dogodio ustanak Makedonaca protiv Otomanskog Carstva. Tema o slobodi ne jenjava, a u čemu je po vama aktualna u današnje vrijeme?
Gorazd Čapovski: Čitava povijest čovječanstva je kronologija borbe za slobodu, koja nažalost ostaje čista utopija. Sloboda je i dalje fluidna kategorija koja egzistira jedino u nekakvim konvencijama i deklaracijama ljudskih prava. U zbilji, sloboda je i u 21. stoljeću samo mrtvo slovo na papiru.
Nedavno sam pričao s Vaskom Atanasoskim (21 VEK) koji mi je rekao da je posljednji popis stanovništva u Makedoniji bili prilično uznemirujući po jednom pitanju, a to je da se građani nisu mogli izjasniti kao Makedonci u pogledu nacionalnosti. Kako gledaš na to?
Gorazd Čapovski: Nažalost popisom stanovništva se u Makedoniji oduvijek kalkulira, kako bi albanska manjina dobila određene privilegije definirane Ohridskom ugovorom koji podrazumijeva da su Albanci 20 posto populacije. Nije točno da se Makedonci nisu smjeli popisivati u pogledu nacionalnosti, vec je bilo niz propusta u samom procesu popisivanja, što je u konačnici rezultiralo sumnjom u validnosti popisnih rezultata.
Kako općenito komentiraš situaciju u kojoj je Makedonija morala promijeniti ime u Sjeverna Makedonija?
Gorazd Čapovski: To je samo jedan eksces u nizu šizofrenih ispada na koje je makedonski narod izložen od raspada SFRJ. Ipak treba znati da je Makedonija drevna, bibliska zemja koja će kao takva zauvijek ostati.
Hajmo na malo vedrije teme. U isto vrijeme kad i novi album, Tošo Filipovski, autor „Makedonske rock enciklopedije“ napisao je i biografiju Mizara „Otkrovenija 1981 – 2021“. Što možeš reći o tom pothvatu i koliko si bio uključen u njega?
Gorazd Čapovski: Tošo Filipovski je napravio zaista odličan posao i time dodao na težini priči koja traje već duže od 40 godina. Nisam bio uključen u samom procesu stvaranja, ali sam mu pomagao kako god sam mogao. Izuzetno sam ponosan na činjenicu da je monografija Mizara prva monografija rock benda u Makedoniji.
Filipovski ističe misao da je Mizar razvijao i stvarao novi makedonski identitet. Koliko se slažeš s tom tvrdnjom i što misliš da je najvažnije karakteristika Mizara po tom pitanju, obzirom da je riječ o glazbenoj instituciju kroz koju su prošla brojna važna imena s makedonske scene?
Gorazd Čapovski: To je teza koju je u “Nacionalu” zastupao i obrazložio cijenjeni glazbeni novinar Dubravko Jagatić. Istina je da je Mizar svoj glazbeni opus gradio na temeljima makedonskog kulturnog identiteta i da je za nas makedonski jezik bio ultimativni imperativ od kojeg nikad nije bilo odstupanja. Naš prvijenac je ujedno i prvi album popularne glazbe na makedonskom jeziku što je velika stvar koja će ostati zabilježena u makedonskoj suvremenoj glazbi.
Jeste li od samih početaka znali da duhovno blago naroda trebate potražiti narativu koji je dotad uglavnom bio korišten u crkvenim obredima? Tj. da treba spojiti rock narativ s pravoslavnim crkvenim pjevanjem?
Gorazd Čapovski: Oduvijek nam je bila intencija njegovati originalni, autohtoni glazbeni izraz. Kako su bizantiska baština i pravoslavna liturgija sastavni dijelovi našeg povjesnog koda, sasvim je prirodno da smo te segmente pokušali inkorporirati u naš glazbeni izraz.
Vratio bih se na legendarni prvi album, onaj koji se skovan za vječnost. Znam da je o njemu puno toga kazano, ali držim da je ponavljanje majka znanja. Kako je bilo tada krenuti u tako nešto, posebno kad se uzme u obzir da su deseljeće prije Leb i sol na teritoriju Jugoslavije predstavili makedonsku glazbu u drukčijem ruhu?
Gorazd Čapovski: Glazba je emocija, to je nešto što jednostavno nosiš u duši. Bili smo iskreni i totalno relaksirani, nismo radili kompromise kako bi se dodvoravali publici i to je bilo to.
Kakva su tvoja sjećanja s YURM-a iz Subotice 1987. godine? Petar Janjatović mi je pričao kako je to izgledalo s druge, novinarske, strane i kaže da su bili u velikoj muci jer u istoj godini su došli Mizar i KUD Idijoti.
Gorazd Čapovski: Za sjećanja na 87. godini i YURM festival mogu samo da kažem da su to bile divne i kreativne godine, godine mladosti koja se nikad neće vratiti. Vrijeme jedne generacije koja će se poslije izgubiti u vihoru ratova, nove stvarnosti, emigraciji po cijelom svijetu, nove komplicirane države koje se baš ne snalaze u novom masivnom oporom globalističkom svijetu. I Mizar i KUD Idijoti su super prošli na festivalu. Postali smo super prijatelji, što je ipak najvažnije.
Ovaj tjedan premijerno će se dogoditi koncert Mizara u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. U kojoj mjeri će se u novom narativu pronaći mjesta i za druga važna prijašnja poglavlja?
Gorazd Čapovski: Ova inkarnacija inkorporira narative iz svih razdoblja Mizara. Na posljetku to je samo produžetak jedne iste priče, priče koja traje već više od 40 godina. Ipak, nisu to bile samo “godine koje su pojeli skakavci”.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
