Hrvatski glazbeni zavod završio konstrukcijsku obnovu i kreće u cjelovitu

Sve je utihnulo u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj ulici, a ta povijesna krasotica i biser kulturne baštine „odmara” se od konstrukcijske obnove koja je uspješno okončana. No, uprava najstarije hrvatske udruge građana nema vremena za predah i užurbano radi na još zahtjevnijem projektu – cjelovitoj obnovi.

Anđelko Krpan, Jana Haluza, Marija Saraga, Tonči Bilić, Zoran Juranić, Romana Matanovac Vučković, Tamara Jurkić Sviben ispred HGZ-a (Foto: Zvonimir Ferina)

Konstrukcijska obnova HGZ-a financirana je iz Fonda solidarnosti EU na temelju Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava potpisanog u ožujku 2021. godine s Ministarstvom kulture i medija. HGZ je uz poštivanje zadanih rokova uspio povući čak 97% ugovorenih sredstva iz Fonda solidarnosti EU. U rujnu ove godine potpisan je s Ministarstvom kulture i medija dodatak Ugovoru koji HGZ-u omogućava provedbu cjelovite i energetske obnove u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za provedbu toj projekta HGZ ima na raspolaganju 22.216.886,16 € bespovratnih sredstava i rok do 30. lipnja 2026. godine.

„Izražavam veliko zadovoljstvo okončanjem radova na konstrukcijskoj obnovi povijesne zgrade HGZ-a, zaštićenog kulturnog dobra s prvom koncertnom dvoranom u Zagrebu. Zgrada je teško stradala u zagrebačkom potresu i pretrpjela značajnu progresivnu štetu uslijed petrinjskog potresa i to je jedan od najvećih pojedinačnih projekata obnove sredstvima Fonda solidarnosti EU putem Ministarstva kulture i medija s utrošenih više od sedam milijuna eura. Sada slijedi cjelovita obnova za koju su osigurana sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za realizaciju te iznimno složene faze potrebne su još barem dvije godine, no posebno me veseli što će ovim projektom zgrada dobiti dodatne prostore za nove sadržaje koji će HGZ učiniti jednim od najboljih primjera unaprjeđenja kulturne infrastrukture. Zahvaljujem projektantima i izvođačima radova, a osobito članovima ravnateljstva i predsjednici udruge koji su odlično odradili jedan od najzahtjevnijih projekata obnove u Zagrebu.” – izjavila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Vizija budućnosti s pogledom na prošlost

Ravnateljstvo HGZ-a već godinama ustrajno i uspješno vodi udrugu unatoč nizu nepovoljnih okolnosti i izvanrednih situacija – od teške financijske krize preko nemogućnosti redovnog poslovanja uslijed pandemije pa sve do potresa i poplave. Ovaj uporni, entuzijastični tim čine redom ugledne osobe iz glazbene sfere: Anđelko Krpan, violinist i prodekan za umjetnost Muzičke akademije, Jana Haluza, muzikologinja te televizijska i radijska novinarka i urednica, Marija Saraga, muzikologinja i povjerenica za umjetničke projekte Hrvatskog društva skladatelja, Tonči Bilić, dirigent i predsjednik Hrvatske glazbene mladeži, Zoran Juranić, skladatelj i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Tamara Jurkić Sviben, pijanistica i docentica na Učiteljskom fakultetu. Na čelu ravnateljstva je predsjednica udruge Romana Matanovac Vučković, profesorica prava, svjetski priznata ekspertica za područje intelektualnog vlasništva i nekadašnja gitaristica koja je studirala na Muzičkoj akademiji u vrijeme dok je akademija bila podstanar HGZ-a.

„Napravili smo sjajan posao, sretni smo zbog toga i ne skrivamo ponos. Bilo je izazovno i stresno ali cijelo vrijeme je prisutna, kao pokretačka snaga i velika motivacija, naša vizija budućnosti HGZ-a kao suvremenog kulturnog centra koji služi zajednici, a pritom njeguje sve što smo baštinili iz prošlosti i bogate kulturne povijesti udruge. No, unatoč našem golemom entuzijazmu, sve ovo ne bismo mogli napraviti bez podrške Ministarstva kulture i medija koje je prepoznalo važnost obnove naše zgrade kao ni bez odlične suradnje s projektantima i izvođačima radova.” – kaže Romana Matanovac Vučković.

 Konstrukcijska obnova

Nakon potresa 22. ožujka 2020. HGZ postavlja prve skele u Zagrebu i u rekordnom roku završava hitnu sanaciju te odmah počinje s izradom projekta konstrukcijske obnove.

U ožujku 2021. potpisan je ugovor s Ministarstvom kulture i medija o dodijeli sredstava iz Fonda solidarnosti EU te objavljen poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije na kojem je odabrana ponuda zajednice ponuditelja Normala d.o.o. i Studio Arhing d.o.o.

U rujnu 2021. objavljen je poziv za dostavu ponuda za prvu fazu konstrukcijske obnove koja je obuhvaćala pripremne radove, a za izvršenje radova odabrana je ponuda tvrtke Berigo d.o.o. Poziv za dostavu ponuda za drugu fazu objavljen je u prosincu iste godine, a za izvršenje radova odabrana je tvrtka Graditelj svratišta d.o.o. U siječnju 2022. na pozivu za stručni nadzor građenja odabrana je zajednica ponuditelja koju čine Initeh Modeling d.o.o. i Studio Arhing d.o.o.

Arhitekt Roman Šilje, glavni projektant konstrukcijske i cjelovite obnove ističe kako je izvedenim radovima postignuta treća od četiri moguće razine potresne otpornosti.

„U ojačanje HGZ-a ugrađeno je gotovo 1.000 tona čelika! Svi temelji građevine produbljeni su i ojačani, izvedene su protupotresne jezgre koje su pilotirane 15 metara u dubinu kako bi preuzele opterećenje. Obnovom su ojačane sve površine nosivih zidova, izvedene dodatne betonske ukrute i ojačane podne konstrukcije sa sačuvanim izvornim drvenim i čeličnim elementima. Novom dogradnjom zadnje etaže starijeg dijela zgrade, osiguralo se povezivanje potkrovlja u jedinstvenu cjelinu koja uvelike doprinosi seizmičkoj otpornosti građevine.” – kaže arhitekt Roman Šilje.

Tijekom zahtjevnih radova na konstrukcijskoj obnovi posebna pažnja posvećena je očuvanju kulturne baštine. Sačuvani su svi vrijedni elementi i sastavnice kulturnog dobra koji će se kroz sljedeću fazu restaurirati i obnoviti u izvornom obliku.

 Cjelovita i energetska obnova

Projektom cjelovite i energetske obnove dovršava se rekonstrukcija zgrade HGZ-a kojom će se ovo zaštićeno kulturno prilagoditi suvremenim tehnološkim i zakonskim uvjetima. Izmjenom vanjske stolarije i ugradnjom dizalica topline kao sustavom grijanja i hlađenja osigurat će se visoka energetska učinkovitost. Izgradnjom požarnog stubišta i uvođenjem stabilnog sustava za gašenje i vatrodojave zgrada će dobiti sve mehanizme aktivne i pasivne zaštite od požara. Radovi uključuju i kompletno uređenje vanjskog pročelja kao i interijera u kojem će se zamijeniti dotrajali podovi i stropne obloge. Obnovom zgrade konačno će se osigurati i olakšan pristup osobama s invaliditetom.

Dodanu vrijednost projekta cjelovite obnove čini suvremena dogradnja, jedinstvena u donjogradskom zagrebačkom bloku – staklena interpolacija u zoni krova zgrade. Prostori u dosad neiskorištenom potkrovlju pretvaraju se u funkcionalne cjeline koje će svojim sadržajima uvesti HGZ u novo životno razdoblje jer će dobiti četvrtu, vrhunski opremljenu multimedijalnu dvoranu te prostor za prvi hrvatski muzej glazbe.

Do kraja studenog planira se objaviti poziv za dostavom ponuda za drugu fazu cjelovite i energetske obnove kojeg priprema tvrtka Emda d.o.o., partner HGZ-a za fondove EU i upravljanje provedbom i nabavama.

 Najstarija udruga građana

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe, a prvi članovi upisani su u siječnju 1827., Do kraja te godine, u Zagrebu koji je tada imao desetak tisuća stanovnika, bilo je upisano čak stotinu i jedanaest članova što je predstavljalo 1% stanovnika!

HGZ je najstarija hrvatska i jedna od najstarijih svjetskih živućih udruga građana. Osnovan kao građanska inicijativa, nije podržavljen u gotovo dva stoljeća neprekidnog postojanja i djelovanja – bio je i ostao udruga koja širi glazbenu kulturu i financira se isključivo iz vlastitih prihoda. HGZ je kolijevka glazbene naobrazbe u kojoj su nastale prva zagrebačka glazbena škola, a potom i Muzička akademija, kreator koncertnog života grada i brižni čuvar glazbenog amaterizma.

Zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u gradu sagrađena je 1876. donacijama građana i preživjela je dva katastrofalna potresa: 1880. i 2020. godine. U potresu 1880. u zgradi je došlo do oštećenja stubišta koje vodi u koncertnu dvoranu, a njegov popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je glasoviti arhitekt Herman Bollé.

  1. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture, a od 2002. kao kulturno dobro i upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X