Okupili smo pred diktafonom organizatore FALIŠ-a, koji će u Šibeniku biti održan od 3. do 6. rujna.
Dakle, ove godine borba se svodi na redefiniranje kršćanskog nauka…
Horvat: Između ostalog. Naravno, na FALIŠ-u postoji i niz drugih područja borbe, jednako važnih.Tu je i Ivan Ergić koji dolazi iz Šibenika. Znači, bit će riječi o sportu u kojega je država duboko uronjena. Kao što su moje kolege već navele, na općenitoj razini, kroz tranzicijski period došlo je do potpune deindustrijalizacije čitave regije. Hrvatska se pretvara u perifernu državu Europske unije, koja će za dvadeset godina biti isključivo turističko odredište. Želimo propitati i resurse koji postoje u ovoj državi i različite ekonomske modele, ali i antifašizam, koji nam se nameće kao tema festivala za iduću godinu.
Lokotar: Želja nam je i polemizirati sa zajednicom kako bi počela sama razmišljati o svojoj budućnosti.
Horvat: Pa i Teresa Forcades se u svojoj knjizi „Bez straha“ upravo zalaže sa jačanje lokalne zajednice. Vidjeli smo na primjeru pokreta u Španjolskoj ili Grčkoj, da nije najvažnije propovijedati neku ideju još jedne borbe u nekoj apstraktnoj revoluciji. Teresa je to lijepo rekla, parafrazirajući Marxa, da je revolucija postala zapravo opijum za narod. Dakle, ako se ne poveženo na mini-razini, ako ne mijenjamo stvari na lokalnom nivou, onda nećemo niti na nacionalnom.
Pirke: Kad kažeš „jedan svijet, jedna borba“, kako glasi slogan koji smo mi parafrazirali, ti uvijek sebe možeš postaviti u poziciju da si dovoljno malen, da nemaš zašto sudjelovati u svjetskoj revoluciji. No, stvari treba svoditi na lokalnu razinu. Kad se nešto događa tu kod tebe i kad postoji cilj koji vidiš s prozora, onda se borba čini puno smislenijom, puno racionalnijom.
Trenutak drugog FALIŠ-a u Šibeniku prilično je zanimljiv, ‘slučaj Azimut’ još je vruć…
Pirke: A čuj… Postoje čak i ozbiljni ljudi koji tvrde da je stvarno Gavrilo Princip kriv za početak Prvog svjetskog rata, a ja vjerujem da bi rat počeo i da je Gavrilo promašio. Takav je i „slučaj Azimut“. To je povod koji se mogao, a i nije morao dogoditi. Da nije bilo policijske intervencije u Azimutu, za dva bi mjeseca bilo nešto drugo. Ovdje se stvari gomilaju 25 godina… Ima Zabranjeno pušenje onaj stih: „Što je bila partija, to je opet crkva…“. Dakle, centar mišljenja je nakon SKJ, postala crkva. I 25 godina ta se dogma čvrsto drži. I kao što su se ljudi umorili od socijalizma jer nije bilo slobode, tako se ljudi umore i od demokracije u kojoj granice slobode definira crkva ili konzervativni dio društva. Azimut se dogodio, a da nije, dogodilo bi se nešto drugo. Mi nismo dio tog sukoba, ako sukob uopće postoji, ali pripadamo onoj strani koja zaista misli da nije nikakav napredak jednu dogmu zamijeniti drugom.
Jesu li ljevičarske ideje danas zbilja alternativa, kako sugerira samo ime festivala? Odnosno, je li desničarenje mainstream?
Pirke: Nažalost, mislim da ni desničarenje nije mainstream. Mainstream je, kako se to kaže… politika centra, u kojoj se izbori događaju da bi sve ostalo isto. Dakle, nije ljevica alternativa desnici. U Hrvatskoj je desnica, koliko god bila ponekad glasna, ustvari politički marginalna. Ovdje postoji vrlo širok centar, i to je problem, u kojem se nekim stvarima pristupa religijski. Dakle, Ivica Todorić se ne propituje, on je sveta krava, totem hrvatskog društva. I nikad se nećemo pitati kako je on postao to što jest, i je li normalno da žena za 2900 kuna radi 24 sata u trafici. To je ono čemu su fališevci alternativa. Jer nije baš neka nauka biti alternativa HČSP-u ili HSP AS-u, to je više pitanje mentalnog zdravlja, nego političkog opredjeljenja.
Lokotar: Neoliberalizam kao takav, dogma svih dogmi, jest taj mainstream, a već je i povijesno i praktično dokazano da alternativa postoji. Društveni procesi su dinamični i promjenjivi…
Pirke: Neka Srećko nešto kaže, kao najmlađi stari ljevičar na svijetu…
Horvat: Sve potpisujem!
Postoje li neki razrađeni širi ciljevi FALIŠ-a? Prosvjetljivanje, edukacija, otpor…?
Pirke: Bosanski pisac Nenad Veličković mi je pričao da je početkom devedesetih pomislio da je lud. A onda je pročitao knjigu Dubravke Ugrešić „Kultura laži“ i shvatio je da je ustvari skroz normalan. Nama se to na FALIŠ-u događalo prošle godine – ljudi su nam zahvaljivali na festivalu, jer su dotad mislili da su usamljeni, da su sa svojim stavovima sami među svoja četiri zida. Ako možemo govoriti o nekom jasno definiranom cilju, to je zaista izlazak iz ormara, oglašavanje ideja i načina razmišljanja koje evidentno postoji u društvu. Cilj je, dakle, stvoriti klimu u kojoj se ljudi, koji razmišljaju na ovaj način, neće osjećati izolirano i usamljeno. Ne vjerujemo mi da ćemo promijeniti svijet te da u nedjelju, dan poslije FALIŠ-a, neće više postojati kapitalizam. Postojat će i bit će isti. I bit će jednako moćan. Ali će tu nedjelju biti možda pedeset ljudi koji se više neće osjećati izolirano.
Lokotar: Prosvjetiteljstvo je ozbiljna paradigma i uvjeren sam da bilo koje demokratsko društvo bez prosvjetiteljstva ulazi u ovaj ili onaj vid diktature. Dakle, da… FALIŠ ima tu prosvjetiteljsku i edukativnu narav. I nisu se samo Šibenčani prepoznali u idejama koje su se lani čule na FALIŠ-u. Prišao nam je i Saša Antić iz TBF-a koji nas je molio da ovakvo nešto organiziramo i u Splitu, dobili smo čestitke iz Karlovca… Znači, pomiču se granice, odjeka ima…
Pirke: Ove godine imamo i volontere koji dolaze iz Knina, Vodica i cijele srednje Dalmacije, a imamo najavljenu i delegaciju iz Širokog Brijega. Dakle, prvi put u povijesti će se oko dva čovjeka iz Širokog deklarirati kao ljevičari.
Tekst objavljen u suradnji s protalom Tris.com.hr
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
