Cilj IMPALA-e je pomoći Spotifyju u reformi svog sistema na način da koristi nezavisnom sektoru, uključujući sadašnje i buduće izvođače.
Prikupivši mišljenja članova iz 32 zemlje diljem europskog glazbenog tržišta, uključujući tržište Europske unije, Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), Ujedinjenog Kraljevstva i dalje, Izvršni odbor IMPALA-e je iznio popis pitanja za Spotify o njihovim planovima za reformu streaminga.
Odbor IMPALA-e zahvalio se Spotifyju za njihovu kontinuiranu suradnju s nezavisnim sektorom na reformi streaminga otkako je IMPALA objavila svoje prijedloge za reformu streaminga prije gotovo tri godine, a osobito u posljednjih nekoliko tjedana. Ističući brojna pitanja koja nezavisni sektor smatra važnima, Odbor je istaknuo kako usluge streaminga imaju ključnu ulogu u današnjoj glazbenoj industriji. Dodao je kako je nužno da je Spotify zdrav i profitabilan te u poziciji da povećava plaćanja, da se uhvati u koštac s manipulacijom i rješavanjem masovnog priljeva sadržaja, kao i zloupotrebama sustava otvorene platforme.
Odbor IMPALA-e pozdravlja prijedloge Spotifyja da ograniče razvodnjavanja fonda za naknade od „funkcionalnog“ sadržaja, kao i da se primijene financijske kazne za lažne aktivnosti, sve dok postoje provjere i balansiranja.
Što se tiče praga ispod kojeg se streaming pjesama neće plaćati, Odbor IMPALA-e prihvaća to kao jedan od alata kojemu je cilj rješavanje problema razvodnjavanja prihoda, ali se protivi principu korištenja tog alata bez mjere i racionalnosti, jer se time u potpunosti demonetizira dio repertoara u korist popularnijih snimki. Smatraju kako podaci za svaku promjenu moraju pokazati da manje i neetablirane izdavačke kuće nisu na gubitku, kao ni veliki kataloški repertoar i, naravno, manji teritoriji, specijalizirani žanrovi te duže pjesme.
U skladu s ovim stavim, Upravni odbor IMPALA-e postavio je sljedeća pitanja za koja vjeruju da bi trebala usmjeriti daljnju raspravu sa Spotifyjem, koja je u tijeku, a također i postaviti načela za druge platforme:
1. Omogućavanje daljnje rasprave kako bi se osigurale zaštitne mjere
Može li Spotify obustaviti provedbu ovih novih pravila kako bi se ona prilagodila u daljnjoj raspravi?
Kako Spotify opravdava da zarada od streamova jednog izvođača bude dodijeljena drugom izvođaču? Jesu li moguće mjere zaštite kako bi se spriječilo da novi minimalni prag stvori dvoslojni sustav koji nesrazmjerno utječe na manje izvođače i one u usponu, kao i teritorije u usponu te na opsežan katalog?
Kada se otkrije flagrantno umjetno streamanje, koju razinu podataka i dokaza će Spotify pružiti i u kojem vremenskom razdoblju, kako bi se potkrijepile odluke o primjeni kazne? Mogu li se osporiti odluke Spotifyja?
2. Prag naknade – prilagode i alternative neselektivnom pristupu
Može li se dodati „opt-in“ sustav kao osigurač, kako bi neki izvođači, izdavačke kuće i albumi koji su pogođeni mogli biti stavljeni na popis dopuštenih za isplatu od strane Spotifyja na temelju ranijih rezultata (jer mnogi izvođači i izdavači koji su primali mikroplaćanja više neće moći dobiti naknade, a ta će zarada pripasti drugim izvođačima)?
Kako će duže snimke biti prilagođene da se ne izgube iz sustava monetizacije? Može li se to temeljiti na osnovi dužine trajanja slušanja, a ne prema broju streamova?
Alternativno, mogu li izvođači koji ne zarade ništa od prvih 1000 streamova po snimci dobiti dvostruku kompenzaciju za streamove iznad tog praga, dok se ne ispuni 2000 streamova? To bi izvođačima dalo priliku za kompenzaciju prihoda koji im pripada za prvih 1000 streamova.
Jesu li mogući „dinamični pragovi“ kako bi se prilagodio prag na temelju veličine tržišta i tržišnog prodora Spotifyja na određenom tržištu ili jezičnoj skupini? Ukoliko nisu mogući, znači li to da je tržišni udio Spotifyja jednako visok u svim regijama, negirajući time potrebu za prilagodljivim razinama praga?
Može li se primijeniti sustav čuvanja prihoda? Npr. može li zarada snimke do prvih 1000 streamova biti zadržana dok izvođač ne dosegne prag nakon čega bi bila isplaćena?
Kada bi se primijenio sustav brojanja kroz cijeli katalog izvođača umjesto da se raščlanjuje po pjesmama sigurno bi se smanjio negativni utjecaj ovog modela. Da li se to može uzeti u obzir?
Da li se mogu razmotriti ostali pristupi koji su zajednički za sve izvođače i nositelje prava, kao što su naknade za prijenos ili pohranjivanje ili drugi mehanizmi na raspolaganju za uklanjanje loših aktera u streamingu i time rješavanje zlouporabe koncepta otvorene platforme?
3. Transparentnost i podaci
Transparentnost je ključna za procjenu jesu li učinci reforme pošteni i pravični. Može li Spotify pružiti podatke o tome kako će predložene promjene utjecati na izvođače i izdavačke kuće, posebno kroz:
- skupnu anonimnu bazu po izvođaču (major, nezavisni, država, žanr), o tome tko će imati koristi, a tko gubitke
- skupnu anonimnu bazu po diskografu (major, nezavisni, država, žanr), o tome tko će imati koristi, a tko gubitke
na osnovi države - udio pjesama koje su zarađivale prije, a koje će prestati zarađivati, i broj izvođača koji su zarađivali prije i koji će ovime prestati zarađivati?
- jaz između kataloškog repertoara i novih izdanja
- kako će promjene rezlutirati sa dodatnom milijardom dolara prihoda platforeme kroz idućih pet godina – mogu li se otkriti detalji računanja?
4. IMPALA-ini prijedlozi za reformu streaminga
Kakva su stajališta Spotifyja o prijedlozima navedenima u planu IMPALA-e o promjeni raspodjele streaming naknada?
Mogu li se i ta stajališta integrirati u reformske napore?
To uključuje AIM-ov model rasta izvođača – model koji je sličniji progresivnoj redistribuciji ili prijedlog pro-rata temporis za ublažavanje nepravilnost tretmana duljih glazbenih zapisa od strane modela streamanja, kao i prijedloge temeljene na aktivnosti obožavatelja i mogućnostima korištenja Spotifyjevog okvira za otvaranje potpuno novih i komplementarnih naknada od streaminga putem sudjelovanja fanova.
5. Pravednost algoritama
Kako će Spotify garantirati transparentnost i pravednost svojih algoritama u određivanju ispunjava li snimka navedene pragove?
6. Razlika između tretiranja snimke i publishinga
Koje je opravdanje za primjenu ovih mjera za dodjelu naknade isključivo za sektor snimljene glazbe, ali ne i za nositelje autorskih (publishing) prava?
7. Utjecaj na otkrivanje
Predviđa li Spotify promjenu u datumima objave novih sinlgova znog implementiranja novog streaming modela (i zbog toga potencijalne probleme s unosom u sustav) ukoliko se izdavači trebaju prilagoditi, kako bi osigurali da pjesma ima najbolje moguće šanse da dostigne uvjete praga za naknadu?
Je li Spotify procijenio utjecaj na vidljivost i pojačanu konkurenciju za pozornost korisnika da otkriju nova izdanja?
Koji je poticaj izdavačkim kućama da zadrže sav svoj repertoar na Spotifyju i nastave isporučivati sav novi materijal?
8. Utjecaj na manje izvođače, tržišta i raznolikost
Koji su konkretni planovi Spotifyja za podupiranje raznolikosti i lokalnih umjetnika, npr. u regijama koje nemaju direktnu komunikaciju platformom, urednike, kuratore ili gdje fanovi plaćaju istu naknadu kao i na drugim tržištima, ali isplata po pjesmi može biti upola manja?
Umjesto da sav novac, koji je generirao novi sustav, usmjerava prema vrhu lanca za najpopularnije snimke, bi li Spotify razmislio da posveti određeni dio povećanju raznolikosti ili primjeni modela rasta umjetnika?
Je li Spotify razmotrio potencijalni utjecaj na mentalno zdravlje izvođača čiji bi se repertoar mogao kvalificirati kao neuspjeh prema novom sustavu?
9. Daljnje povećanje vrijednosti
Kako bi dodatno povećao vrijednost, hoće li Spotify razmotriti i druge poteze? Što je s potpunim ukidanjem naknade za neglazbeni sadržaj (ne samo za pjesme kraće od dvije minute) i rješavanje problema drugih značajki koje smanjuju vrijednost, poput Discovery Mode?
Hoće li Spotify dalje povisiti cijene pretplate?
Nedavno povećanje je dobrodošlo, no može li se Spotify obvezati na povećanje cijene koje će donekle pratiti inflaciju?
10. Ažuriranje propisa i pravila
Je li se o prijedlogu razgovaralo s bilo kojim regulatornim tijelom?
Kako će se spriječiti potencijalni anti-kompetitivni ishodi?
Postoje situacija u kojima izdavačke kuće imaju ugovore i zakonsku obvezu plaćanja po streamu. Pod novom modelu, Spotify ne bi plaćao za sve streamove, već bi preusmjeravao novac drugim izvođačima i pjesmama koji ispunjavaju prag. Što se događa ako ugovori diskografske kuće ne dopuštaju da se za svaki stream ne plati?
Shvaćamo kako je reforma predstavljena kao novi model poslovanja i da nositelji licence mogu odlučiti obnoviti svoj ugovor kako bi nastavili svoj odnos s platformom. Pretpostavljamo da Spotify još uvijek može prihvatiti prijedloge oko definiranja praga i kako novi sustav funkcionira?
Hoće li neovisni sektor biti uključen u proces donošenja odluka kada se napravi revizija pravila Spotifyja i predlože izmjene?
Mark Kitcatt, presjedavajući IMPALA-ine grupe za reformu streaminga i direktor izdavačke kuće Everlasting Records i Popstock Distribuciones, komentirao je: “IMPALA dijeli poglede streaming kompanija da model, koje je stvorio Spotify 2008., treba biti ponovno razmotren. Vidimo bezbroj mogućnosti za promjene koje inspiriraju kreatore i ljubitelje glazbe, i vode znatnom rastu za sve, na svakom tržištu. Trebamo otvoriti raspravu koja uključuje prijedloge preraspodjele naknade koje je IMPALA dala i mogućnosti koje navodimo za korištenje Spotifyjevog okvira za otvaranje potpuno novih prilika za prihode i povezivanje za kreatore. Prvi test za promjenu mora biti taj da se razumije što je pošteno i razumno za sve dionike. Jedva čekamo odgovore Spotifyja na naša pitanja i na pitanja drugih grupa i udruga.”
Helen Smith, izvršna direktorica IMPALA-e, dodala je: “Spotify je esencijalni partner nezavisne zajednice i vrijedan dionik u IMPALA-inom programu Friends. Dijelimo isti cilj poticanja pravednijeg ekosustava streaminga i slažemo se da je razina sadržaja koji trenutno preplavljuje Spotifyjevu otvorenu platformu neodrživa. IMPALA je izrazila zabrinutost oko razvodnjavanja naknada i bila je među prvima koja je pozvala na rekonstrukciju raspodjele naknada. Pozdravljamo pojedine elemente novog prijedloga i istodobno tražimo zaštitu i prilagodbe gdje postoji rizik disproporcionalnog utjecanja na manje i nadolazeće izvođače, kao i na manja tržista i, naravno, kataloge, također i za specijalizirane žanrove, koji su važni i za diskografe i za izvođače u nezavisnom sektoru.”
Dario Draštata, predsjednik Upravnog odbora IMPALA-e i predsjednik RUNDA-e, nadovezao se: “Na manjim tržištima, gdje digitalni glazbeni servisi tek trebaju uspostaviti svoju prisutnost u potpunosti, vjerujemo kako prag postaje značajna prijetnja rastu lokalnog talenta. Potičemo Spotify da primijeni dinamične pragove kako bi se izbjeglo nenamjerno gušenje umjetničkog, kulturnog i gospodarskog doprinosa glazbenika u usponu i manjih tržišta. Tužni smo što vidimo vijesti o Spotifyjevom otpuštanju viška radnika ovoga tjedna i nadamo se kako to neće utjecati na Spotifyjeve napore da povećaju prisutnost u manjim teritorijima.”
Dan Waite, čelni čovjek IMPALA-inog odbora za digitalije i direktor izdavačke kuće Better Noise Music, dodao je: “Kao lider u tržišnom udjelu u globalnom streamingu, svjetska glazbena industrija očekuje da Spotify bude predvodnik u najboljim praksama i nagrađivanju izvođača. U neonisnom sektoru se pojavila zabrinutost zbog utjecaja nedavno objavljenih promjena, stoga IMPALA pozdravlja priliku da nastavi retrospektivno poboljšavati ove prilagodbe za dobrobit svih i nastavak uspjeha Spotifyja i zdravlja izvođača neovisnog sektora.”
Upravni odbor IMPALA-e raduje se daljnjem dijalogu sa Spotifyjem i drugim digitalnim servisima, napominjući kako ekosustav streaminga tek treba dosegnuti svoj puni potencijal. Deezer i Spotify svojim potezima pokreću stvari. Postoji imperativ za otvorenom i konstruktivnom raspravom kako bi se nastavilo s oblikovanjem tržišta streaminga koje potiče raznolikost i lokalna tržišta u korist izdavačkih kuća, izvođača i ljubitelja glazbe. Najava o otpuštanju viška radnika Spotifyja dodatno naglašavaju potrebu da formula reforme bude ispravna.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
