Festival alternative i ljevice u Šibeniku, peti po redu, jučer je otvoren izložbom na temu Oktobarske revolucije.
Sergej Serov, direktor Međunarodnog bijenala grafičkog dizajna u Moskvi, svoj je projekt nazvao “1917-2017”. U Šibeniku su cijelu priču zbrojili s dvije nule i jednom sedmicom, pa je ispalo “Iz Rusije s ljubavlju i mržnjom 1917-2017”.
Festival alternative i ljevice u Šibeniku, peti po redu, danas je dakle otvoren izložbom na temu Oktobarske revolucije, odnosno obilježavanjem točno stotinu godina od njena buknuća.
Izložba otvorena u šibenskoj galeriji “Matija” ustvari je njezino prvo ukazanje izvan Rusije, a tek je čeka turneja po Europi i SAD-u. Kako je projekt cijenjenog profesora Serova dospio na FALIŠ, pojasnio je Ante Filipović Grčić, autor vizualnog identiteta festivala.
– Jednostavno – rekao je Filipović Grčić. – Doznao sam za natječaj na temu Oktobarske revolucije i prijavio svoj rad. Kad je natječaj bio zaključen, predložio sam vodstvu FALIŠ-a da pošaljemo mail Serovu, pa nam možda pristane prepustiti dio radova. Dvanaest dugih sati smo čekali na odgovor, koji je na kraju, eto, bio pozitivan.
Sergej Serov je od 1500 radova odabrao stotinu najboljih (među kojima i plakat Ante Filipovića Grčića), a u Šibeniku ih je izloženo 49, koji vise – rekao nam je Filipović Grčić kasnije u povjerenju – na 106 čavlića. U javnom pozivu bila su samo dva uvjeta: dizajneri su na raspolaganju imali tri boje (crnu, bijelu i crvenu), a na plakat su morali instalirati i logotip.
– Ovo je po mom skromnom sudu, jer ne mogu reći da se razumijem u dizajn i grafiku, sigurno dosad ponajbolja izložba i jedan od središnjih događaja 5. FALIŠ-a – rekao je Emir imamović Pirke, a i red je da stavimo barem jednu izjavu direktora FALIŠ-a.
– Odnos prema Oktobarskoj revoluciji, što plakati dokazuju, je dvojak – afirmativan i osporavajući. Dio je neutralnih, a dio meni još uvijek nije jasan – kazao je na otvorenju Kruno Lokotar, umjetnički direktor festivala.
– Plakat nije slučajno odabran kao medij, on je u doba Oktobra bio temeljno vizualno i komunikativno sredstvo. Plakatna umjetnost je tada, uz novine, bilo nešto što je išlo na ulice i ciljalo da bude neki tip masovnih medija – rekao je još Lokotar i prepustio riječ jedinoj osobi u galeriji “Matija”, uz Antu Filipovića Grčića, koji kuži o čemu se ovdje radi.
Bojan Krištofić je teoretičar i praktičar dizajna. – Unatoč svemu što se dogodilo u proteklih stotinu godina i nezadrživom usponu novih, digitalnih medija, plakat je pokazao začuđujuću žilavost kao komunikacijska platforma. I nije slučajno što i u Hrvatskoj posljednjih godina doživljava novi procvat. Ova izložba uklapa se u širi trend obnove zanimanja rada na plakatu – rekao je Kristofić stručno.
A nije slučajno – primijetio je Krištofić za razliku od nas ostalih – kako je cijeli prostor organiziran. Plakati su, naime, poredani po određenim ključevima. Dizajneri su se spontano ili namjerno odlučili na nekoliko pristupa koje možemo svesti pod zajedničke nazivnike. Neki su temi Oktobarske revolucije pristupali koristeći tipografske dizajnerske elemente, neki su se izrazili krajnje minimalističkim vizualnim jezikom, poput Mirka Ilića, a neki su se poigravali simbolom zvijezde i srpa i čekića, kao i Lenjinovom figurom.
Izložba “Iz Rusije s ljubavlju i mržnjom 1917-2017” na prvi pogled daje naslutiti da su umjetnici bili izrazito kritični prema Oktobarskoj revoluciji. Bojan Krištofić se ne slaže baš: – Mislim da to ipak nije jedino moguće tumačenje. Ima mnogo plakata koji se nalaze u svojesvrsnoj sivoj zoni. U svakom slučaju, svima njima je Oktobarska revolucija snažan i inspirivativan povijesni događaj, koji je dan danas, cijelo stoljeće poslije, podložna različitim tumačenjima i interperetacijama.
Izložba je u šibenskoj galeriji “Matija” otvorena dok traje FALIŠ. Neka ostane zabilježeno i da je ovo bilo najposjećenije otvorenje izložbe u petogodišnjoj povijesti festivala.
Tekst objavljen u suradnji s portalom TRIS.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
