Gotovo je. Joseph Robinette Biden mlađi izabran je za 46. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Iako se brojanje glasova proteglo danima, prave napetosti bilo je možda tek u samoj izbornoj noći kada je aktualni predsjednik Donald Trump odnio pobjede u državama za koje se očekivalo da će biti rezultatski bliže. Zacrvenjele su se Florida, Ohio i Texas, a prvi rezultati su pokazivali i njegovu veliku prednost u sjevernim državama tzv. “plavog zida” koji čine Wisconsin, Michigan i Pennsylvania, a koje su mu donijele pobjedu nad Hillary Clinton prije četiri godine. Predizborne ankete su još jednom podcijenile Trumpovu snagu, ali u njima je gubio s razlikom koja bi mu donijela poraz i da su bile jedanko pogrešne kao na posljednjim izborima. No, već tada više nije bilo pitanje tko vodi, već što je ostalo za prebrojati, a ostali su uglavnom dopisni glasovi iz gradskih središta koja su u golemim postocima naginjala demokratskom kandidatu Joeu Bidenu. Trump je tijekom cijele kampanje bez trunke dokaza trubio o opasnostima dopisnoga glasanja koje je u ovoj godini s nastupom pandemije koronavirusa postalo neizbježno i toliko ga ogadio svojim glasačima da je prednost u takvim glasovima, koji se broje sporije zbog dodatnih provjera, pripala Bidenu i to u količini koja se pokazala nepremostivom.
Najbolji opis budućeg razvoja prebrojavanja dao je Nate Cohn iz redakcije The New York Timesa jutro nakon izbora: “Ovo je kao 2016. u suprotnom smjeru i usporeno”. Predvidio je da će i inače republikanska Georgija ovaj put pasti u ruke demokrata, što se na kraju ispostavilo točnim, premda s najtanjom razlikom u cijeloj zemlji koja će tamo osigurati ponovno prebrojavanje glasova, kao i u Wisconsinu. No prebrojavanja rijetko okrenu rezultate, često se potvrdi razlika od najviše nekoliko stotina glasova. Ni brojne tužbe koje je pokrenuo Trumpov tim neće njihovom kandidatu čarobno donijeti pobjedu koju je proglasio u trenutku na koji su analitičari upozorovali. Taj moment naziva se “crvenim prividom” koji vlada dok su prebrojeni rezultati s osobnog glasanja na biralištima koji naginju republikancima, a nakon njega slijedi “plava smjena” kad nastupi prebrojavanje većinom demokratskih dopisnih glasova.
“Ako izgubim, pobijedit će me najgori kandidat u povijesti,” pričao je Trump na jednom od svojih predizbornih skupova. No, “najgori kandidat u povijesti” skupio je više glasova od bilo kojeg koji se ikada natjecao na američkim izborima. Sam Trump osvojio je drugi najveći broj glasova što govori kako je odaziv bio nezapamćen, ali i da je zemlja i dalje izrazito podijeljena te da će Biden teško uspjeti u svojim najavama da premosti razlike i ujedini građane. S druge strane, Trump je postao tek 11. predsjednikom u povijesti koji nije uspio osvojiti drugi mandat, što ga čini upravo onime što najviše na svijetu prezire – gubitnikom. Stoga ne treba očekivati njegovu čestitku Bidenu, prije će se još malo ljutiti i sipati optužbe i polagati nade u tužbe koje neće ništa promijeniti. Uostalom i sam kaže da nije isključeno da se za četiri godine, poput Grovera Clevelanda ponovno kandidira bez obzira na poraz, možda ponovno osvoji nominaciju, pa i predsjedništvo. Tko zna, Clevelandu je uspjelo.
A godina mu je počela grbavo, premda obećavajuće. Da, postao je tek trećim američkim predsjednikom u povijesti koji je opozvan, i to upravo zato što je od strane sile tražio da nađe dokaze koji bi štetili njegovom najopasnijem potencijalnom protukandidatu Bidenu na izborima, ali njegovi klimavci iz Senata nisu imali hrabrosti najuriti ga iz ureda. Ekonomska moć zemlje bila je na zavidnoj razini, a zna se da je to u američkom svemiru glavni zakon opstanka na vlasti. Ali zatim je došao virus koji je srušio sve. Trumpovo ignoriranje opasnosti bolesti koja se širila dovelo je do gotovo četvrt milijuna smrtnih slučajeva, u razmjerima mnogo gorem rezultatu nego u ostatku razvijenoga svijeta. Nakon toga uslijedili su i neredi u gradovima vezani za mučnu smrt crnca Georgea Floyda pod policijskom čizmom, a Trump nije uspio narativ okrenuti u svoju korist porukama o zakonu i redu, dapače, njegove eskapade poput rastjerivanja prosvjednika suzavcem kako bi mogao ispred crkve pozirati s Biblijom donijele su mu samo štetu.
Razdoblje prije prve debate obilježilo je njegovo kaskanje s financijskim sredstvima kampanje za onima njegovog protivnika, a na prvom televizijskom sučeljavanju pucao si je u stopalo nasilničkim ponašanjem koje je odbilo veliku većinu gledatelja, što do kraja trke više nije uspio popraviti. A zatim je, naravno, objavio kako je i sam obolio od virusa koji je toliko podcjenjivao, što nije izazvalo okupljanje nacije u brizi za predsjednika, jer već je većini bilo jasno da izbjegavanje nošenja maske u njegovim krugovima ne prikazuje njegovu hrabrost, već širenje zaraze na najvišem nivou pretvara tek u pitanje vremena. Nakon povratka u sedlo udario je suludi tempo od nekoliko mitinga dnevno, ponovno bez maski i distanciranja, ali rano glasanje je već počelo i to u rekordnim brojevima, a pijesak u satu neumoljivo je curio i to ne u njegovu korist.
S druge strane, Joseph Robinette Biden započeo je godinu u slabijoj poziciji nakon mlakog plasmana na demokratskim predizborima u Iowi i New Hampshireu, no prodška Jima Clyburna pred tzv. Super Tuesday donjela mu je premoćnu pobjedu među crnim stanovnicima Juga, a s izbijanjem virusa iz trke se povukao njegov posljednji protukandidat, demokratski socijalist Bernie Sanders. Velik dio prvog vala pandemije Biden je proveo u svom podrumu u Delawareu, što su kritizirali i neki njegovi saveznici, a naravno i sam Trump koji je tvrdio da ga to čini slabićem i kukavicom. No, te optužbe pokazale su se smiješnima kada je Trump zaražen, a Biden nije. Između ostalog, Joeova hibernacija u tom je razdoblju razvila inovativnu kampanju prikupljanja sredstava bez trošenja, što će se pokazati ključnim u posljednjim danima kampanje kad je Trumpova banka presušila, a demokrati su preuzeli vlast nad eterom u kojem su reklamama potpuno nadigrali predsjednika. Osim toga, Bidenovo nepojavljivanje u javnosti osiguralo je da će sve oči biti usmjerene prema Trumpu čija je reakcija na pandemiju bila toliko slaba da je ga je u konačnici pokopala.
Ostalo je samo čekati da se stvari raspletu onako kako su se rasplesti morale. Danas možemo reći da je za predsjednika izabran Joe Biden, najstariji predsjednik u američkoj povijesti i prvi katolik nakon šezdeset godina i Johna F. Kennedyja. Njegova potpredsjednica bit će Kamala Harris, prva žena i prva višerasna osoba na toj pozicji. Ipak, mnogi progresivni glasači nisu puni entuzijazma zbog Bidenove pobjede koliko zbog Trumpovog poraza. Mnogo se pričalo o reakciji CNN-ovog komentatora Vana Jonesa koji se u eteru rasplakao nakon Bidenovog proglašenja. Premda njegove suze radosnice mnogima mogu djelovati smiješno, njegova poruka je bila u potpunom skladu s motivacijom mnogih koji su na izbore izašli samo kako bi izbacili Trumpa, a to se pogotovo odnosi na žene iz predgrađa koje su se pokazale jednim od najsnažnijih oružja koje se okrenulo protiv predsjednika u odnosu na 2016. godinu.
“Danas je lakše biti roditelj i reći svojoj djeci da je karakter bitan. Da treba govoriti istinu. Da treba biti dobra osoba,” rekao je. Postoje te stvari koje ponavljamo i sebi i svojoj djeci, ali kad je na poziciju najmoćnije osobe na svijetu odabran čovjek koji predstavlja sve suprotno od toga, zašto bi nam djeca vjerovala? Zašto bismo i sami vjerovali u to? Joe Biden nije nikakav spasitelj, daleko od toga. Ali on je čovjek, empatičan je, vjeruje u znanost, nije egocentrični manijak kojemu je samo stalo do vlastite kože i probitka nauštrb svih drugih. Biden možda ne nadahnjuje mnoštva i možda ne djeluje junački, nije svetac, nije sv. Juraj, ali ubio je jednog zmaja koji je četiri godine lebdio nad SAD-om i prijetio odvlačenjem te zemlje njezinim najgorim nagonima. Nama neće biti ništa bolje niti gore s novim američkim predsjednikom, ali na simboličkoj razini bitno je da je poruka jedinstva pobijedila politiku mržnje i razdvajanja. A što dalje? Vidjet ćemo.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
