Koalicija stvaratelja i nositelja prava koji djeluju diljem kulturnih i kreativnih industrija EU-a napisala je pismo izvršnoj potpredsjednici Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henni Mariji Virkkunen kako bi izrazili ozbiljnu zabrinutost u vezi s drugim nacrtom Općeg pravilnika za umjetnu inteligenciju (AI) u okviru Zakona o umjetnoj inteligenciji EU-a.
Unatoč konstruktivnom sudjelovanju u procesu savjetovanja AI Ureda o prvom nacrtu, drugi nacrt ne odražava pravedno značajne komentare kreativnih sektora, koji su bili priznati od strane supredsjedatelja. Kada je riječ o temeljno važnim pitanjima transparentnosti i poštovanja autorskih prava, drugi nacrt dodatno se udaljava od postizanja ciljeva Zakona, mišljenja su u koaliciji stvaratelja i nositelja prava koji djeluju diljem kulturnih i kreativnih industrija EU-a.
U nastavku može pročitati priopćenje u cijelosti:
“Poštovana izvršna potpredsjednice Virkkunen,
Predstavljamo raznoliku, ali jedinstvenu koaliciju stvaratelja i nositelja prava koji djeluju diljem kulturnih i kreativnih industrija EU-a. Pišemo kako bismo izrazili ozbiljnu zabrinutost u vezi s drugim nacrtom Općeg pravilnika za umjetnu inteligenciju (AI) u okviru Zakona o umjetnoj inteligenciji EU-a.
Unatoč našem konstruktivnom sudjelovanju u procesu savjetovanja AI Ureda o prvom nacrtu, drugi nacrt ne odražava pravedno značajne komentare kreativnih sektora, koji su bili priznati od strane supredsjedatelja. Kada je riječ o temeljno važnim pitanjima transparentnosti i poštovanja autorskih prava, drugi nacrt dodatno se udaljava od postizanja ciljeva Zakona.
EU je pokazala svoje globalno vodstvo donošenjem zakonodavstva koje podržava razvoj odgovorne umjetne inteligencije, dok istovremeno osigurava daljnji rast europskih kreativnih industrija. Trenutni smjer Pravilnika, zajedno s predloženim predloškom AI Ureda za dovoljno detaljan sažetak sadržaja korištenog za obučavanje umjetne inteligencije opće namjene, ugrožava ovu osjetljivu ravnotežu te podriva dva ključna postignuća Zakona o AI: poticanje razvoja AI u Europi i očuvanje inovativnih i dinamičnih kreativnih sektora EU-a.
Ako se nacrt značajno ne poboljša, Pravilnik neće ispuniti ciljeve Zakona o AI i izravno će biti u sukobu s pravom EU-a, uključujući autorsko pravo. Takav ishod bio bi neprihvatljiv, a mi ne možemo podržati proces koji potkopava same principe koje je trebao zaštititi.
Pravilnik bi trebao definirati politike autorskih prava koje pružatelji umjetne inteligencije opće namjene moraju provoditi kako bi pokazali usklađenost s pravom EU-a, ali umjesto toga, drugi nacrt uvodi elemente koji potkopavaju pravila EU-a o autorskom pravu. Na primjer, umjesto da utvrdi da pružatelji moraju imati zakonit pristup sadržaju zaštićenom autorskim pravom koji koriste za obučavanje, kako to zahtijeva Direktiva o autorskim pravima u digitalnom jedinstvenom tržištu (DSM Direktiva), nacrt sugerira da pružatelji umjetne inteligencije trebaju samo uložiti „razumne i proporcionalne napore” kako bi osigurali zakonit pristup.
Dalje, nacrt predlaže da, kada pružatelji umjetne inteligencije opće namjene koriste skupove podataka trećih strana za obučavanje svojih modela, trebaju samo „razumno i proporcionalno” nastojati dobiti jamstva od pružatelja tih skupova podataka. Posljedično, pružatelji bi mogli biti pogrešno oslobođeni odgovornosti za kršenje autorskih prava na temelju slabih jamstava od strane kompilatora skupova podataka, koji bi pritom mogli biti smješteni u jurisdikcijama gdje je provedba pravila EU-a teška ili nemoguća.
Ovi subjektivni elementi nisu bili predmet rasprave tijekom zakonodavnog procesa i nisu dio političkog dogovora. Oni su u suprotnosti s pravom EU-a o autorskom pravu, suprotni su ciljevima Zakona o umjetnoj inteligenciji i uzrokovat će nejasnoće te narušiti pravnu sigurnost i omogućujući pružateljima umjetne inteligencije opće namjene izbjegavanje značajne usklađenosti s pravom EU-a.
Drugi nacrt također umanjuje druge obveze prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji i pravu EU-a o autorskom pravu, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjere povezane s usklađenošću s pridržajem prava. Nacrt daje prednost blokiranju preglednika od strane nositelja prava, što se mora provesti za svaki preglednik koristeći robots.txt protokole, u odnosu na pridržaje prava koje nositelji prava izražavaju u vezi sa samim sadržajem. Ni Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu niti Zakon o umjetnoj inteligenciji ne ograničavaju tehnologije pomoću kojih nositelji prava mogu izraziti svoju pridržaj i njegov učinak. Ne samo da zakonodavstvo ne propisuje niti ograničava pridržaje prava na robots.txt, već robots.txt ima funkcionalna ograničenja koja ozbiljno smanjuju njegovu upotrebljivost kao alata za pridržaj prava i ne funkcionira za sve nositelje prava. Stoga, kako bi se izbjegli nesporazumi, sljedeći nacrt ne bi trebao posebno spominjati robots.txt, a ako se spominje, nacrt mora jasno naznačiti da je robots.txt samo jedan od mogućih alata za izražavanje pridržaja prava. Veliki broj povratnih informacija koje su to naglašavale, a koje su supredsjedatelji priznali, ipak su ignorirane u formulaciji drugog nacrta.
Štoviše, drugi nacrt predlaže povlastice za male i srednje poduzetnike (MSP-ove) i daljnje pružatelje/usvajače koji modificiraju već postojeći AI model. Iako razumijemo potrebu podrške MSP-ovima i manjim igračima, ključno je da se te entitete drži na istim temeljnim pravnim standardima kao i druge operatore kako bi se osigurala pravednost i odgovornost u cijelom sektoru. MSP-ovi ne uživaju izuzeća od prava EU-a o autorskom pravu, a Pravilnik implicira suprotno, što je obmanjujuće. U svom trenutnom obliku, nacrt stvara rupe koje narušavaju pravednost u lancu vrijednosti umjetne inteligencije omogućujući uvođenje AI modela temeljenih na nezakonitom sadržaju.
Veličina tvrtke može biti relevantna pri procjeni kako se ispunjavaju obveze prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji, ali ne može biti kriterij za potpuno izuzeće takvih tvrtki od obveza prema Zakonu, uključujući obvezu provedbe politika o autorskim pravima.
Učinkovita provedba Zakona o umjetnoj inteligenciji, uključujući putem Pravilnika, osigurat će funkcionalno, uključivo i zdravo tržište licenciranja u Europi – najučinkovitije rješenje za osiguranje usklađenosti. Inovacija i kreativnost trebale bi rasti ruku pod ruku, jamčeći europskim stvarateljima i nositeljima prava naknadu za korištenje njihovih djela putem licenci temeljenih na zakonima EU-a o autorskom pravu, dok istovremeno štite njihova ulaganja za budućnost kulturnih i kreativnih industrija, jednog od najkonkurentnijih sektora Europe na globalnoj razini.
Ove točke moraju biti riješene u sljedećem nacrtu Pravilnika kako bi se Pravilnik uskladio s ciljevima i formulacijom Zakona o umjetnoj inteligenciji, zakonima EU-a o autorskom pravu i načelima utvrđenima u samom Pravilniku.
Osim toga, mjere i obveze pod Pravilnikom trebale bi biti dopunjene predloškom za „dovoljno detaljan sažetak“ o pružateljima sadržaja korištenog za obučavanje umjetne inteligencije opće namjene. Zakon o umjetnoj inteligenciji zahtijeva da taj sažetak omogućuje nositeljima prava učinkovito ostvarivanje ili zaštitu njihovih prava. Predloženi nacrt sažetka, koji je dosad predstavio AI Ured, ne ispunjava taj cilj jer ne pruža dovoljno informacija nositeljima prava da procijene je li njihov sadržaj korišten za obuku. Taj predložak mora biti dodatno poboljšan kako bi ispunio taj cilj.
Ostajemo posvećeni konstruktivnom sudjelovanju u procesu izrade, ali Pravilnik ne može postaviti standard provedbe koji podriva ciljeve Zakona o umjetnoj inteligenciji, zanemaruje interese nositelja prava, stvara pravnu nesigurnost i krši pravo EU-a. Pozivamo AI Ured da u sljedećem nacrtu prioritizira nužna poboljšanja kako bi se osigurala čvrsta, uključiva i pravno utemeljena struktura.
Popis potpisnika:
CEPI – Europska audiovizualna producentska udruga predstavlja glas nezavisne produkcije u Europi od 1990. godine. Danas CEPI zastupa 19 nacionalnih udruga za filmsku i audiovizualnu produkciju iz 17 europskih zemalja, kao i druge organizacije poput Paneuropske udruge za animaciju. CEPI ima ulogu zastupati interese nezavisnih producenata i poticati snažan, nezavisan sektor filmske i televizijske produkcije.
CEPIC – Centar slikovne industrije okuplja 600 agencija za slike i fototeke u 20 europskih zemalja, unutar i izvan Europske unije. Članstvo CEPIC-a uključuje velike i manje fototeke, glavne agencije za foto vijesti, umjetničke galerije i muzeje te video kompanije.
EMMA – Europska udruga za medije časopisa jedinstveni je i potpuni predstavnik europskih medija časopisa, koji danas uživaju milijuni potrošača na različitim platformama, uključujući tiskane i digitalne formate. EMMA predstavlja 15.000 izdavačkih kuća koje izdaju 50.000 naslova časopisa diljem Europe u tiskanom i digitalnom obliku.
ENPA – Europska udruga izdavača novina najveće je predstavničko tijelo izdavača novina diljem Europe. ENPA zagovara interese 16 nacionalnih udruga u 13 europskih zemalja i ključni je sudionik u medijskim političkim raspravama na razini Europske unije.
EPC – Europsko vijeće izdavača visokorangirana je skupina predsjednika i izvršnih direktora vodećih europskih medijskih grupacija koje predstavljaju tvrtke aktivne u vijestima, televiziji, radiju, digitalnim tržištima, časopisima, e-učenju, bazama podataka i knjigama. Od 1991. EPC komunicira s europskim zakonodavcima o pitanjima koja utječu na zdravlje i održivost medijskih i izdavačkih tvrtki vođenih novinarstvom u Europskoj uniji, podržavajući slobodu izražavanja, medijsku raznolikost i demokratsku raspravu.
EUROCINEMA – Udruga filmskih i televizijskih producenata ima za cilj braniti i promicati temeljnu ulogu filmske industrije i filmskih stvaratelja u politički i ekonomski integriranoj Europi.
FEP – Federacija europskih izdavača predstavlja 31 nacionalnu udrugu izdavača knjiga i znanstvenih časopisa iz Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
FIAPF – Međunarodna federacija udruga filmskih producenata obuhvaća 36 nacionalnih udruga koje predstavljaju producente filmova i audiovizualnih programa, uključujući 15 nacionalnih udruga iz EU/EEA. Članovi se bave razvojem, produkcijom, marketingom i u nekim slučajevima distribucijom svih vrsta filmova i/ili drugih audiovizualnih produkcija, uključujući dugometražne filmove, kratke filmove, dokumentarce, televizijske drame i drugi audiovizualni sadržaj.
GESAC – Europska grupa društava autora i skladatelja osnovana 1990. godine, predstavlja 32 glavna društva za upravljanje autorskim pravima (društva autora) u Europskoj uniji, Islandu, Norveškoj i Švicarskoj. Administrira prava i naknade za više od 1,2 milijuna autora, skladatelja i pisaca u različitim sektorima (glazba, audiovizualni, književni, vizualni i grafički umjetnički sektori) i glazbene izdavače.
ICMP – Međunarodno udruženje glazbenih izdavača globalno je trgovačko udruženje za glazbenu izdavačku industriju. ICMP predstavlja otprilike 90% komercijalno objavljene glazbe u svijetu. Njegovo članstvo uključuje 76 različitih nacionalnih udruga na 6 kontinenata, kao i velike i nezavisne glazbene izdavačke tvrtke.
IFPI – Međunarodna federacija fonografske industrije predstavlja glas industrije snimanja glazbe diljem svijeta. IFPI i njezina mreža nacionalnih grupa zastupaju interese otprilike 8.000 članova širom svijeta.
IMPALA – Europska udruga nezavisnih glazbenih kompanija zastupa više od 6.000 malih i srednjih glazbenih poduzeća. Njezina je misija održivo razvijati nezavisni glazbeni sektor, osigurati veće prihode umjetnicima, promicati raznolikost i poduzetništvo, poboljšati politički pristup, inspirirati promjene i povećati dostupnost financiranja.
IMPF – Međunarodni forum nezavisnih glazbenih izdavača globalno je trgovačko i zagovaračko tijelo za nezavisne glazbene izdavače, koje potiče povoljnije poslovno okruženje za umjetničku, kulturnu i komercijalnu raznolikost za tekstopisce, skladatelje i glazbene izdavače diljem svijeta.
IVF – Članovi Međunarodne federacije za video su udruge koje predstavljaju tvrtke aktivne u svim segmentima filmskog i audiovizualnog sektora u Europi. Članovi IVF-a sudjeluju u razvoju, produkciji, marketingu i distribuciji svih vrsta filmova i audiovizualnih djela, kao i objavljivanju tog sadržaja na digitalnim medijima (DVD, Blu-ray itd.) te putem svih online kanala (TVOD/EST, SVOD, AVOD, FAST).
NME – Glas progresivne industrije vijesti u Europi, predstavlja više od 2.700 brendova vijesti, online i u tisku, na radiju i televiziji.
STM – Vodeće globalno trgovačko udruženje za akademske i profesionalne izdavače. Misija je unaprijediti pouzdano istraživanje za dobrobit društva. Članstvo čini više od 140 organizacija diljem svijeta, uključujući akademske i profesionalne izdavače, znanstvena društva, sveučilišne naklade, start-upove i etablirane tvrtke. STM članovi zajedno objavljuju preko 70% svih znanstvenih članaka.”
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
