Kupci CD-a i prodaja glazbe u Hrvatskoj – tko, što, koliko i kako

Prodaja fizičkih nosača zvuka u Hrvatskoj je, kao i u svim drugim zemljama, posljednjih godina u stalnom padu.

Grafički prikaz stanja glazbenog tržišta u Hrvatskoj (kliknuti za uvećanje) - - izvor IHG

Ipak, još uvijek je mnogo onih koji cijene kvalitetu i prednosti glazbe na CD-u. Prosječno je 2011. svaki šesti građanin Hrvatske kupio 1 CD. No tko su doista kupci CD-a danas? Institut hrvatske glazbe u suradnji s Hrvatskom diskografskom udrugom napravio je anketu u kojoj smo htjeli doznati tko i kako kupuje CD-e te koji su njihovi stavovi o cijeni i dostupnosti tih nosača zvuka. Anketa je rađena u trgovinama Aquarius Records Shop u Zagrebu, Croatia Records u Splitu, Rijeci i Zagrebu, Dallas Music Shopovima u Rijeci te Dancing Bear trgovinama u Osijeku, Splitu i Zagrebu.

Anketirani su samo „pravi“ kupci CD-a: prilikom kupovine na blagajni su bili zamoljeni  da anonimno ispune anketu. Direktor Hrvatske diskografske udruge, Branko Komljenović, komentira neke od zanimljivih podataka do kojih smo došli a  prvi je od njih prosječna starost hrvatskih kupaca CD-a, 36 godina: „Činjenica je da kupci CD-a polako stare i da ih mlađi kupci ne „nasljeđuju“ u mjeri u kojoj bismo to htjeli,“ kaže Komljenović. „Ljudi u 30-im godinama ipak su imućniji i lakše im je izdvojiti novce za glazbu. Ipak, i dalje ima glazbe na CD-ima koju kupuju i vrlo mladi kupci, teenage publika za koju se misli da to gotovo više ne radi.“

Kako u HDU gledaju na procjenu prosječne cijene CD-a – 419 ispitanika u prosjeku je odgovorilo da novi CD u trgovini košta 99 kn? „Imamo jako puno kategorija cijena CD-a – kupac u trgovini može kupiti CD za 20 kn ili box set CD-a za više stotina kuna. Činjenica je da su svi hrvatski diskografi osjetno snizili cijene domaćih CD-a i da su snizili cijene licencnih stranih CD-a. Tako sad i nove strane CD-e možete kupiti za oko 100 kn – a to je otprilike i cijena koju su ispitanici u anketi naveli. Očito  ljudi pomalo shvaćaju da CD-i više nisu skupi  i nedostupni, osim toga odlično reagiraju na akcije kao što su glazbeni outleti i slično.“

Kao optimalnu cijenu CD-a, po njihovu mišljenju i želji, kupci u trgovinama naveli su prosječno cijenu od 71 kn – što je 28 kn jeftinije od onog koliko procjenjuju da prosječno trenutno košta 1 CD. Što to znači domaćim diskografima i koje su šanse – i prepreke –  da se cijena CD-a približi tom iznosu? “CD je jedan od rijetkih proizvoda kojemu cijena sigurno neće rasti, može samo padati“, komentira Komljenović.  „Činjenica je da je u većini europskih država bitno skuplji nego u Hrvatskoj. Strani CD-i drastično su pojeftinili zadnjih nekoliko godina, treba samo otići u prodavaonicu i uvjeriti se u mogućnost velikog izbora za odličnu cijenu. CD-i nisu nikada bili pristupačniji a taj će se trend i nastaviti. Kod domaćih izdanja diskografi sami određuju cijene ali mislim da je cijena od oko 80 kn za novi hit CD konkurentna čak i u izazovu koji donosi kriza. Naravno da ćemo se i dalje pokušavati prilagoditi  zahtjevima tržišta koliko god to bude moguće.“

Prodaja svih nosača zvuka (CD-a, DVD-a, singlova itd.) 2011. je pala 8% u odnosu na 2010. Pad je blaži nego prethodne godine? „Činjenica je da je to jedan od manjih padova na svjetskom nivou.  Naravno da ne možemo reći da smo zbog toga sretni ali možemo biti umjereno zadovoljni  jer nam se čini da se pad usporava,  možda uskoro i zaustavlja. S početkom jače digitalizacije tržišta koja je sigurno pred nama vjerujem da možemo očekivati i povećanje prihoda, „ komentira direktor HDU.

Ono što se s godinama ipak gotovo ne mijenja je omjer prodaje glazbe domaćih u odnosu na  strane izvođače, uvijek  oko 70:30 % u korist domaćih. „U Hrvatskoj je uvijek domaća glazba po prodaji bila uvijek osjetno jača od strane, i to nas ne začuđuje ni sad,“ kaže Komljenović. „Primjećujemo da se publika stranih izvođača dosta „razmrvila“ – unatoč ukupnom porastu prodaje strane glazbe na CD-ima u odnosu na prošlu godinu (!), nema više pojedinačnih izvođača koji prodaju veliki broj kopija. Sve se prodaje u nekom broju, i pop i rock i jazz i world music, ali gotovo nitko pojedinačno u velikom broju. Čak ni  Adele ni 2 Cellos nisu imali takav efekt kod nas,“ zaključuje direktor HDU.

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X