Jedinstvena i neponovljiva prilika dogodila se jučer 29. studenog, tj. na Dan Republike nekadašnje Jugoslavije u Jajcu u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje su 1943. usred Drugog svjetskog rata bili i određeni njeni budući okviri na 2. zasjedanju AVNOJ-a. Naime, nastupio je slovenski sastav Laibach u sklopu prvog pokrenutog AVNOJ Festa.
AVNOJ Fest organiziran od strane Muzeja II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu nastao je na tradiciji AVNOJ-a, te ove godine kroz različite umjetničke forme afirmirao vrijednosti antifašizma, tolerancije i mira tijekom trajanja od 25. do 30. studenog, a ona što je već na samom predstavljanju prije mjesec dana izazvalo nemalu pažnju bio je najavljeni koncert slovenske grupe Laibach nazvan “Četvrto zasjedanje AVNOJ-a” i koji je sinoć donio kulminaciju i u simboličkom i na realnom smislu.
Koncert je održan u istoj dvorani u kojoj je 1943. održano 2. zasjedanje AVNOJ-a, u zgradi koja je odavno muzej posvećen tom istom 2. zasjedanju AVNOJ-a i ujedno desetljećima najpopularnija destinacija Jajca i nakon raspada Jugoslavije, a o periodu prije da se i ne govori.
Centralna dvorana je i dalje identično uređena kako je bila uređena i tog 29. studenog 1943. sa zidnim parolama i zastavama saveznicima; Sovjetskom savezu, Sjedinjenim američkim državama i Ujedinjenom kraljevstvu, zajedno s portretima Staljinu, Churchilu, Rooseveltu, zatim Josipu Brozu Titu, te filozofima Marxu i Englesu. Sama pozadina pozornice također ima u pozadini dvije čvorom spojene jugoslavenske zastave.
Na istu tu pozornicu popeo se sinoć Laibach pred punom dvoranom. Za tu prigodu pušteno je u prodaju 500 ulaznica, koliki je i kapacitet dvorane Muzeja AVNOJ-a, a petsto duša svjedočilo je nečem što se po svoj prilici više neće dogoditi na koncertima Laibacha, a isto tako, bila je riječ o koncertu kojim je slovenski sastav napravio najveći zaokret u svojoj višedesetljetnoj karijeri. Dakle, o 4. zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu će u budućnosti itekako biti riječi kao prekretničkom momentu.
Neuobičajeno je sve i počelo, obzirom da pred publiku nije stao Milan Fras, već Ivan Jani Novak, tj. lider i glasnogovornik kolektiva. Može se reći da je situacija to zahtijevala, jer Laibach, vječito optuživan za koketiranje s elementima fašizma i nacizma, mnogi laici i dan danas drže elementom koji je doprinio raspadu Jugoslavije s obzirom na estetiku koje se drže još s početka osamdesetih.
Godinama je taj sastav opovrgavao takve i slične optužbe u intervjuima i funkcionirao po principu „tko je shvatio – shvatio je, a tko nije – nije“ po pitanju svoje provokativne estetike koju je jednako bio koristio i kad se bavio organizacijama kao što je Opus Dei, ili pak samom Europskom unijom, no sinoć je to bilo drukčije.
Već sama najava da će nastupiti u Jajcu na nekadašnji Dan Republike nije legla ni lijevima, ni desnima diljem prostora bivše Jugoslavije. Puno njih je vidjelo provokaciju u tome i stvarno se nije moglo znati hoće li Laibach time doći i u samom nukleusu Jugoslavije koje odavno nema zgaziti i dokrajčiti svaku uspomenu na tu zemlju i sportskim rječnikom kazano „svirati kraj“ ili će napraviti nešto potpuno neočekivano bez obzira bilo to protumačeno umjetnički, svjetonazorski i na koncu politički.
Ivan Jani Novak je dobrih petnaest minuta čitao medijske i komentare s društvenih mreža dobrim dijelom usmjerenih protiv Laibacha i njihovog 4. zasjedanja AVNOJ-a. Za kraj je sačuvao komentar same grupe Laibach, jer očigledno na toj poviješću uvjetovanoj pozornici u Jajcu moralo se progovoriti iskreno.
„Druže Tito“, započeo je taj dio Jani i pogledom potražio Titovu sliku na zidu na lijevoj strani dvorane. „Oprosti što smo 1983. godine, kad si već bio mrtav, pomoću Super 8 mm projekcije na našem koncertu u Zagrebu puštali felacio i ostale pornografske prikaze preko dvojeg obraza u dokumentarnom filmu. Ali bili smo mladi, nestašni i glupi, to donekle još uvijek nekako jesmo, a osim toga činilo nam se da se priča o tvojoj državi urušava u prašini i da je sve što je od nje ostalo bila neka vrsta zaklinjanja u neku neuglednu pornografsku repeticiju, da je sve gola ideološka propaganda. I naravno oprosti što smo sudjelovali u uništavanju tvoje države. Nismo znali. Nismo htjeli. Danas zato pozivamo na smrt fašizmu.“
Publika je na posljednje uzvratila sa „Sloboda narodu“ pomalo iznenađeno i neusklađeno. Jani je potom još dvaput ponovio „Smrt fašizmu“ i publika je oba puta bila usklađena i jako glasna u odzivu. „Sieg“, potom je izgovorio Jani na što je uslijedio muk. „Dobro je“, rekao je zadovoljno i potom je krenuo prvi do koncerta koji je on vodio za svojim elektroničkim i DJ pultom.
Uz grube i brutalne zvučne industrial obrasce „Siemens + Rdeči Moolk“, „Znagoslavje volje“, „Smrt za smrt“ i Mi kujemo bodočnost“ u koje su umiksavani i dijelovi soundtrack ploče „Bitka na Neretvi“ na zidovima se u savršenom video mapingu projekcija vrtjela povijest Starog kontinenta i Jugoslavije u XX stoljeću. Četrdeset minuta je trajalo evociranje na Drugi svjetski rat, ofanzive, snimke nacističkih koncentracijskih logora, bombardiranja, razaranja i neizostavno Drugo zasjedanja AVNOJ-a, potom uzdizanje nove države iz pepela, radne akcije, kriza sa Staljinom, napredak gospodarstva, pa sve do snimki gradskog života s kraja osamdesetih u sumrak Jugoslavije.
Nakon Janija, s dolaskom Milana Frasa u drugom činu, slobodno se može reći, krenuo je još izravniji antifašistički narativ, dakako uz vokalni narativ i ispisivanje svakog stiha na pozadini zida s izvješene dvije jugoslavenske trobojnice. Time je Laibach još jasnije prošao kroz pojavu fašističkog terora, oružanog otpora naroda i stvaranje nove države. Konkretno, započelo je s „Država“ i „Smrt za smrt“, da bi potom još snažnije u cijelom kontekstu odjeknula „Brat moj“ iz 1988. godine.
Osnaživanje su donosile „Mi kujemo bodočnost“ i „Boji“, dok je „Ti, ki izazivaš…“ možda najbolje istaknula kukavički profil onih koji traže svoje identitetsko utočište u mržnji tj. fašizmu. Katarza je uslijedila s „Krvava gruda – Plodna zemlja“ i veličanstvenom „The Great Seal“ za kraj, ali je zato obrada Billie Holiday, tj. „Strange Fruit“ izvedena kao dodatak, tj. bis više došla kao upozorenje, natruha iz neke budućnosti o mogućim novim užasima, ali i nadi. Tko ne zna, ta pjesma napisana je nakon odmazde vješanjem crnaca na američkom jugu na početku XX stoljeća, ali istovremeno „Strange Fruit“ bila deklaracija i početak pokreta za građanska prava.
Dakle, izuzetno čudna, ali oduševljavajuća situacija zbila se na tom „4. zasjedanju AVNOJ-a 2025. u Jajcu“. Kao da su se tamo okupili suvremenici, unuke i unuci nekadašnjih partizanskih delegata koji su 1943. iz svih krajeva tad ratom i mržnjom zahvaćenih krajeva ovih prostora došli u taj grad u srcu Bosne i Hercegovine kako bi donijeli nacrte za neku sretniju budućnost.
Dakako, Laibach je tu također odigrao svoju povijesnu ulogu. Od benda kojeg se trideset i kusur godina smatralo jednim od elementa raspada Jugoslavije, od sinoć je došao u poziciju jedne sasvim nove odrednice – dosad smo koristili terminologiju ex-Yu bendova, ali nakon svega sinoć Laibach su izmislili pro-Yu kategoriju.
Hoće li ga to u sadašnjem stanju društveno-političkih situacija svih ex-Yu republika učiniti kontroverznim kao što je bio u vrijeme raspada Jugoslavije, ali na drugi način, ovog puta kao unitaristička prijetnja? Vjerojatno. No Laibach je naviknuo na to odavno.
A ima i još jedna stvar s Laibachom. Obično se sve ono što taj sastav tematizira zna i obistiniti u nekom obliku. 29. studeni 2025. bio je uistinu čudna noć u Jajcu. Prošlost nije bila krajnji cilj okupljanja, više je poslužila kao neki motiv za pogled u budućnost, jer zima dolazi.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
