Digitalno kazalište. Nikad odigrana radnička predstava. Mini online serija iz 15 fragmenata. ‘Besplatno, bez registracije i bez reklama – ovo nećete pronaći na Netflixu’, poručuju iz Montažstroja.
Na vrhuncu četvrtog vala koronavirusa, umjesto odlaska u kazalište, umjetnički kolektiv MONTAЖ$TROJ vas odgovorno i ponosno poziva na posebno kreiranu web stranicu RADNIČKA CESTA.
Nikad odigrana dvoipolsatna radnička predstava “Radnička cesta” odvija se u Hrvatskoj, u vrijeme koronakrize, u skladištu tvorničkog pogona koje je smješteno na Radničkoj cesti u Zagrebu. Dvojica radnika iz pogona za izradu elektroničkih komponenti za kineske mobitele 5G generacije, Edo (Bernard Tomić) i Đuro (Domagoj Janković), odluče oteti i ubiti korporativnog savjetnika koji dolazi procijeniti učinkovitost pogona s namjerom automatizacije ili moguće profitabilne likvidacije. Svoj čin zamišljaju kao političku poruku koja će vratiti ideju revolucionarnog nasilja kao legitimnog otpora radničke klase.
Svemu svjedoči noćni čuvar Tomo (Matej Đurđević) koji se slučajno zatekne na mjestu događaja, a pripada “milenijalskoj” generaciji visokoobrazovanih, prekarnih radnika. Problemi nastaju kada revolucionari shvate da korporativni konzultatnt na kojeg su se okomili nije ni Kinez, ni Amerikanac, ni Nijemac – odakle po njihovim predrasudama potiču pobjednici korporativnog nadmetanja – nego lokalni čovjek Franjo (Goran Grgić) s kojim dijele jezik kao i kulturne i povijesne odnose.
Likovi mini online serije “Radnička cesta” pripadnici su različitih generacija, imaju različite nade i strahove. Zajedničko im je da su oni sinovi i unuci radnika koji su u doba socijalizma radili u proizvodnom sektoru planske ekonomije smještenom na toj istoj Radničkoj cesti koja je danas transformirana iz simbola industrijskog u simbol servisnog, financijskog centra Zagreba.
“Projekt “Radnička cesta” je proizvod jednogodišnjeg rada umjetnika sa nezavisne scene u doba pandemije, odlučnih da stvore nešto smisleno. Česte izolacije glumaca i epidemiološka ograničenja naveli da digitalnom prilagodbom projekt učinimo održivijim i pristupačnijim. Odmaknuli smo se od izvedbe pred publikom u prostoru kako bismo projekt prilagodili okolnostima koronakrize. Slika i zvuk snimljeni su uređajem iPhone 12 Pro Max”, objašnjavaju iz Montažstroja.
“Radničku cestu” pogledajte ovdje.
Pored 15 kratkih video fragmenata, web stranica sadrži i dodatne tekstualne i audiovizualne sadržaje koji otvaraju pitanja dodatno kontekstualizirana zdravstvenom i ekonomskom krizom izazvanom pandemijom korona virusa. Što je to prekarni rad? Postoji li dihotomija između propalih proizvodnih pogona i uslužnog sektora nakon tranzicijskog potopa? Postoji li ideja klasne svijesti otpora i angažmana ili je cinizam prevladao a frustracija neizbježno mlade tjera da odlaze preko granice? Prijeti li uvođenje automatizacije i umjetne inteligencije na radna mjesta dodatnom polarizacijom i nesigurnosti zaposlenih?
Kronika cijelog procesa, pisana iz osobne perspektive Ane Prolić, autorice i dramaturginje, DNEVNIK Rada sastoji se od niza autoričinih poetski intoniranih autorefleksivnih i autoreferencijalnih zapisa o dugom, diskontinuiranom i zahtjevnom jednogodišnjem procesu rada na projektu “RAdnička cesta” tijekom 2020. i 2021. godine. Osim što zapisi tvore teatrološki materijal o samom procesu, donose i sliku o specifičnostima rada na nezavisnoj sceni u pandemijsko vrijeme, dodatno otežanim potresima. Sve to autorica iznosi kako iz pozicije koautorice teksta izvedbe i kodramaturginje, tako i iz pozicije samostalne umjetnice izravno ugrožene posljedicama koronakrize.
Na stranici su dostupne i bilješke koje nude dodatan uvid u proces nastanka projekta. Korisniku stranice time je omogućen pristup materijalima korištenim i nastalim tijekom procesa umjetničkog istraživanja.
Prekarni rad? Otuđenost? Cikličnost kriza? Post-kapitalizam i pandemija korona virusa u životu radnika? Gdje je otpor ljevice? Legitimnost nasilja? Međuklasna komunikacija? Jasna definicija područja borbe? Radnička cesta.