Sinoć, 14. ožujka, projekcijama dvaju zanimljivih društveno angažiranih filmova, u pogon je puštena nova zagrebačka kino-dvorana.
Riječ je o dosadašnjem prostoru gornjeg predvorja kina Europa preuređenom u odaju koja više nalikuje kakvom druželjubivom, ugodnom, dražesnom, ležerno nepretenciozno otmjenom salonu s višedesetljetnom patinom, namijenjenom opuštenom čavrljanju i druženju, negoli kino dvorani. Posebna pogodnost je da uoči projekcije u dvorani možete naručiti piće od konobara, a u cijenu ulaznice (25 kn) uključene su i male kokice. (Mada bi se u privlačan štih nemodernosti bolje uklapale koštice i kikiriki zanimacija.) U svakom slučaju, dvorana nazvana Müller, u kojoj je tridesetak mjesta (fotelja), nudi zanimljivo kino-iskustvo kakvo u nas već dugo nismo imali prigodu doživjeti. Müller, međutim, neće biti isključivo kino, nego i višenamjenski prostor u kojem će se, kao i u dosadašnjem predvorju, održavati izložbe, promocije knjiga, predavanja i slična događanja.
Program Müllera sinoć je započeo prikazivanjem saudijsko arabijsko-ujedinjeno arapsko emiratsko-njemačkog igranog filma “Vadžda” (Wadjda, 2012.) Haifaae Al Mansouri – inače prvog dugometražnog igranog filma snimljenog u Saudijskoj Arabiji, što ga je, k tome, režirala žena, a povrh svega je još i društveno kritičan (!) – i američkog dokumentarca o kineskom konceptualnom umjetniku i aktivistu iz naslova “Ai Weiwei: Never Sorry” (2012.) Alison Klayman. Oba filma, koja svakako vrijedi pogledati, bit će na repertoaru još neko vrijeme. Najesen, vele, u Mülleru planiraju uvesti i programe nijemih filmova uz živu klavirski pratnju.
Odakle ime Müller? Dvorana je nazvana u čast obitelji Müller, osobito Adolfa Müllera koji je 1920-ih inicirao i financirao izgradnju novog kina na mjestu dotadašnjeg kina Ćirilometodskih zidara, u današnjoj Varšavskoj 3. Kino Balkan (poslije preimenovano u Balkan Palace, Europa, Europa Palace pa Balkan i onda, na početku 1990-ih opet u sadašnje Europa) svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma “Nibelunzi” Fritza Langa te domaćeg filma “Dalmacija, zemlja sunca”.
Na jučerašnjem predstavljanju dvorane medijima i javnosti – kojem su nazočili i članovi obitelji Müller – direktor Zagreb Film Festivala i kina Europa Boris T. Matić te izvršni direktor i voditelj Hrvoje Laurenta podsjetili su na uspješnu akciju “Daj mi kino!” hrvatskih filmaša i njihovih simpatizera iz 2006. koja je rezultirala time da je, u razdoblju pošasti zagrebačkih i hrvatskih kino dvorana staroga kova, Grad Zagreb otkupio ugaslo kino Europa od stranih investitora i spasio ga od prenamjene u kazalište ili dućan (“shopping centar”) te ga 2008. dao na upravljanje Umjetničkoj organizaciji Zagreb Film Festival da bi ga godinu dana poslije, na Javnom natječaju, istoj organizaciji i tvrtci Propeler Film dao u najam i na upravljanje na deset godina. Prva projekcija u oživljenom kinu Europa održana je 25. siječnja 2008.
Matić i Laurenta osvrnuli su se na proteklih pet godina otkako su preuzeli vođenje kina te, između ostaloga, nabrojali nemali broj regularnom posjetitelju slabo vidljivih ili nevidljivih zahvata koje su u tom razdoblju obavili kako bi osposobili zdanje posve dotrajale infrastrukture: renovirane su sanitarne prostorije, djelomično je popravljena kanalizacija, uređeni su podovi i zidovi, popravljeni su i obnovljeni sustavi za grijanje, za ventilaciju i klimatizaciju dvorane, gotovo sve električne i telekomunikacijske instalacije, zamijenjeno je kino platno i središnji razglasni sustav te sustav audio pojačala, restaurirana je 35 mm projekcijska oprema, kupljena je gotovo sva suvremena projekcijska i audio oprema, a uređeni su i projekcijska kabina te moderni studio za montažu filmova.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
