U nedjelju, 26. ožujka, zatvoreni su X. Gumbekovi dani u zagrebačkom Histrionskom domu, a tom je prigodom održana i svečana dodjela nagrada.
Ocjenjivački sud X. Gumbekovih dana, međunarodnog festivala kabareta, u sastavu Branko Babac i Mehmed Aganović kao predstavnici publike i Tomislav Kurelec, kazališni kritičar, sa zadovoljstvom ističe da je ovogodišnja smotra pokazala da elementi kabareta postaju sve prisutniji u kazališnoj produkciji u nas i u nama susjednim zemljama i to ne samo kao jedna od sastavnica predstava nego i u mnogima od njih i kao stilska dominanta i režije i posebno glumačke interpretacije. Ta specifična vrsta kazališta u nas je bila najpopularnija između dva svjetska rata, ali činilo se da je na putu izumiranja. Kada je Glumačka družina Histrion pokrenula ovaj festival u spomen na jednog od naših najvećih komičara i majstora kabareta Mladena Crnobrnje Gumbeka koji je i u Histrionu nerijetko ostvario vrhunske interpretacije činilo se da će biti vrlo teško naći dovoljno predstava za takvu smotru, ali oživljavanje kabareta napreduje, dobrim dijelom zahvaljujući i Gumbekovim danima.
Jedan od velikih glumaca koji je tome pridonio svojim brojnim predstavama je Zijah Sokolović koji je tim putem nastavio i u svojem autorskom projektu „Demokracija“ u produkciji TheArto projekta, Udruge Riječi prave predstave Zagreba i Yugo Arta iz Beograda. Ocjenjivački sud dodjalio mu je nagradu za najbolju mušku ulogu za vrsnu interpretaciju koja je obogatila duhoviti kabaretski satirični prikaz raznih oblika vlasti povezanih s primjerima iz velikih djela dramske literature.
Za najbolju žensku ulogu nagrađena je Nataša Dangubić, u predstavi Zagrebačkog kazališta mladih „Folk Acts“, u režiji Saše Božića i Petre Hraščanec.
Najbolja predstava X. Gumbekovih dana je „Kalamona vjetrovezač“ Lutkarskog kazališta Bóbita iz Pečuha. Mađarska narodna bajka u duhovitoj dramatizaciji Orsolye Nagy (Oršolje Nađ) i iznimno maštovitoj režiji Róberta Marka uz vrhunsko glumačko poigravanje s lutkama i vlastitim nastupom uz mnoge elemente kabareta prešla je jezičnu barijeru i uspostavila neposredan kontakt s dječjom publikom, a svojim neprijepornim scenskim dometima fascinirala i ostale ljubitelje kazališta.
Za izniman doprinos oživljavanju kabareta nagrađen je jedan od najvećih hrvatskih glumaca, Pero Kvrgić. U nizu izvanrednih i vrlo raznovrsnih interpretacija značajno mjesto zauzimaju i izvanredne komične uloge, a u nekima od njih naziru se i elementi kabaretskog izraza u načinu komunikacije s gledateljem kao u Pometu u Držićevom „Dundu Maroju“, Scapinu iz Molièreovih „Scapinovih spletki“ i Mockinpottu iz Weissovih „Patnji gospodina Mockinpotta“, dok je njegovo remek-djelo, uloga u „Stilskim vježbama“ Raymonda Queneaua koje su na repertoaru od 1968. po mnogim svojim svojstvima vrlo bliska kabaretu, te je njezin nevjerojatan uspjeh bitno pripomogao održavanju zanimanja za ovu „rubnu“ kazališnu vrstu.