Izdavač Vuković & Runjić priredio je i krimić Johna Banvillea te spekulativnu fikciju Sandre Newman.
S više od 74 milijuna prodanih knjiga, romansijerka i feministkinja Isabel Allende jedan je od najčitanijih svjetskih pisaca. Rođena u Peruu i odrasla u Čileu, međunarodnu je slavu stekla već prvim romanom Kuća duhova (1982.). Otad je objavila više od dvadeset bestselera, koji su poželi zavidan kritički uspjeh. Njezina su djela prevođena na više od četrdeset jezika: zabavna i poučna, prepliću maštovite priče s povijesnim događajima. Uz književni rad, Isabel Allende aktivno se zauzima za ljudska prava. Nakon smrti kćeri Paule 1996. u njezino je ime osnovala dobrotvornu zakladu za potporu ženama diljem svijeta. Primila je petnaest počasnih doktorata i nagradu za životno djelo PEN-a, a Barack Obama dodijelio joj je Predsjedničku medalju slobode, najveće civilno odličje SAD-a.
U knjizi Potret u sepiji ispisuje iznimnu obiteljsku sagu, smještenu na sam kraj 19. stoljeća. Junakinja, mlađahna Aurora del Valle, u djetinjstvu je proživjela tešku traumu u kineskoj četvrti San Francisca, zbog koje se ne sjeća prvih pet godina života. Zbog noćnih mora koje je proganjaju, Aurora del Valle krenut će u potragu za svojim precima, kao i za vlastitom ljubavnom pričom. Kod Isabel Allende upoznajemo dojmljive, samosvjesne heroine, čije sudbine pratimo od romana Kći sreće preko Potreta u sepiji do konačnog raspleta u Kući duhova.
Roman Onkraj zime prati Richarda Bowmastera, šezdesetogodišnjeg stručnjaka za ljudska prava, koji se usred snježne oluje u Brooklynu sudari se s Lexusom koji vozi Evelyn Ortega – imigrantica bez dokumenata iz Gvatemale. Ono što se na prvu čini kao tek manja neugodnost, zadobije ozbiljan zaokret kad se Evelyn pojavi na Richardovu pragu tražeći pomoć. U nevolji, Richard zamoli za savjet svoju podstanarku i vršnjakinju Lucíju Maraz, profesoricu iz Čilea. Tri potpuno različite osobe povezane su u ovoj očaravajućoj priči koja putuje od današnjeg Brooklyna preko nedavne prošlosti u Gvatemali do sedamdesetih godina u Čileu i Brazilu, a ujedno donosi i početak ljubavi Richarda i Lucíje – neočekivane i dirljive romanse dvoje ljudi koji su vjerovali da su već zašli u zimu života.
Antun Šoljan možda je najsvestraniji hrvatski pisac druge polovice 20. stoljeća, u književnosti se pojavio ranih pedesetih s piscima okupljenim oko časopisa Krugovi. Zaokupljen u ono doba osjetljivim pitanjima identiteta i individualne slobode koja su i središnja tema njegova stvaralaštva, Antun Šoljan je nužno bio sumnjiv režimu pa ga je pratila nelagodno neodređena etiketa političke nepodobnosti, što je utjecalo i na sudbinu romana Kratki izlet koji je doživljavan prvenstveno kao politička alegorija usmjerena protiv sustava. To je, naravno, i dalje jedno od mogućih čitanja, ali Kratki izlet koji vodi šaroliku skupinu mladih na putovanje kroz magijski krajolik Istre u svojoj je slojevitosti mnogo više od toga: put prema neuhvatljivom cilju čiji je svaki korak potraga za smislom, opisan na možda najljepšim stranicama suvremene hrvatske proze.
Krimić Osumnjičeni, odnosno Jednostavno umorstvo, kako se originalno zvao, Šoljan je očito napisao po narudžbi, smatrajući to gotovo “šahovskim problemom”, kako je sam izjavio, a slično misli i Pavao Pavličić koji u pogovoru novog izdanja napominje kako je Šoljan “volio misliti i postupati kao profesionalac, što nije podrazumijevalo samo
njegov status slobodnog umjetnika, nego i pripravnost da prihvati svaku moguću vrstu književnog izazova”. Krimić je izlazio prvo sredinom 1950-ih u nastavcima u tjedniku Globus, a zatim 1960. u ediciji roto-romana koji su se prodavali na kioscima, i po tome ispada da je to zapravo prvi objavljen Šoljanov roman – Izdajice su izišle tek 1961. Već ta bi činjenica sama po sebi bila dovoljan razlog za novo izdanje, a kako u predgovoru navodi Kolar, Osumnjičeni su važni i zato što je to prvi poslijeratni hrvatski krimić koji je na neki način učvrstio tradiciju, povezujući Zagorkinu Kneginju iz Petrinjske ulice, napisanu 1910., s romanima suvremenih autora kao što su Pavličić i Goran Tribuson.
John Banville, irski pripovjedač i novinar (1945.), u svojim je pripovjednim djelima, većinom romanima pisanima pod utjecajima Jamesa, Nabokova i Becketta, razvijao teme gubitka, opsesije i rušilačke ljubavi, dok se preciznim, katkada liričnim proznim izričajem svrstao u ponajveće suvremene stiliste engleskog jezika. U najuspjelijem romanu More (Bookerova nagrada 2005.), koji kritičari smatraju vrhuncem njegova proznog lirizma, odaje i Proustov utjecaj. Pod pseudonimom Benjamin Black pisao je i kriminalističke romane, a Snijeg je prvi krimić koji potpisuje vlastitim imenom.
Godina je 1957. i Irska živi pod čeličnim utjecajem Katoličke crkve. Istraga protestantskog inspektora Strafforda na svakom koraku nalazi na zapreke, od dubokih nanosa snijega do odlučne, tradicionalne šutnje svih u kući Ballyglass. Kad nestane i inspektorov pomoćnik, Strafford mora riješiti zagonetku prije nego što snijeg i gusti velovi tajni obitelji Osborne uspiju prikriti sve tragove. Snijeg je virtuozan kriminalistički roman nenadmašnog dobitnika nagrade Booker — priča o obitelji čije tajne isplivaju na površinu kada u njihovu aristokratskom domu osvane tijelo ubijena svećenika.
Sandra Newman (1965.) rođena je u Americi, a živjela je u Njemačkoj, Rusiji, Maleziji i Engleskoj. Predavala je književnost i kreativno pisanje, objavljivala u prestižnoj periodici i dnevnom tisku. Prvi joj je roman Jedina dobra stvar koju je itko ikad učinio (2002.) nominiran za Guardianovu debitantsku nagradu. Njezin četvrti roman Nebesa
uvršten je među najbolje romane godine 2019. po izboru niza američkih i britanskih listova i internetskih portala.
Kraj je ljeta 2000. u New Yorku: prva je godina bez rata, a na čelu SAD-a je žena. Među strastvenim mladim idealistima u stanu bogate aktivistice, u ozračju optimizma na pragu novog, naprednog tisućljeća, upoznaju se i zaljubljuju Ben i Kate. Kate često sanja da je talijanska Židovka, ljubavnica plemića u elizabetanskoj Engleskoj u vrijeme kuge, druži se s nepoznatim dramatičarem Willom i smatra da joj je suđeno da spasi svijet. Snovi joj se doimaju sve stvarnijima, a svijet u kojem se budi stoljećima poslije polako se i zlokobno mijenja. Nebesa su roman s mnogo lica: suvremena urbana bajka, kostimirana romansa, klasična priča o putovanju kroz vrijeme, apokaliptički SF. Opojan su san iz kojeg se budimo potreseni, s pitanjem što smo izgubili i što još možemo spasiti.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
