Objavljen program Ljeta u MSU, otvaranje uz Pussy Riot

U sklopu raznovrsnog bogatog programa, osim ruskih anarhistica održat će se koncerti makedonskog Mizara, Slovenca Vlade Kreslina te domaćih snaga kao što su Grše, Sara Renar i JR August.

Pussy Riot

Multimedijalna događanja tokom više od mjesec dana Ljeta u MSU donose izvrsne sadržaje, velike zvijezde i najnovija umjetnička otkrića po principu „5 u 1“: koncerti, izložbe, kazalište, performans, film!

Ove godine Ljeto u MSU počinje 30. svibnja – na Dan državnosti i nakon toga se nastavlja svake subote do 2. srpnja (obratite pažnju da se samo otvorenje održava u ponedjeljak, 30. svibnja, na Dan državnosti, a nakon toga se Ljeto nastavlja u svojem redovnom subotnjem terminu, svaki vikend do 2. srpnja).

P R O G R A M

KONCERTI
30. svibnja – Pussy Riot: Riot Days Show Zagreb
Ruski feministički, anarhistički, punk rock sastav sa sjedištem u Moskvi poznat po izvođenju politički motiviranih prosvjednih performansa. Osnovana u ožujku 2011., grupa je na neuobičajenim javnim mjestima izvodila nedozvoljene i provokativne nastupe, iz kojih su nastali glazbeni spotovi objavljeni na Internetu. Teme koje je sastav opjevao uključivale su feminizam, LGBT prava i protivljenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojeg grupa smatra diktatorom. Svjetsku slavu su stekli 2012. kada je pet članova grupe izvelo performans u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. 17. kolovoza 2012. tri članice Pussy Riot kolektiva – Nadežda Tolokonjikova, Marija Aljohina i Ekaterina Samutsevič osuđene su za huliganizam i poticanje na vjersku mržnju, a svaka je osuđena na po dvije godine zatvora. „Riot Days” show je gostovao po cijelom svijetu, imao je više od 200 nastupa u Europi, SAD-u, Brazilu, Australiji i Novom Zelandu. Projekt je dobio prestižne međunarodne nagrade, uključujući Herald Angel Award i Total Theatre Award of Edinburgh Festivals. Sadržaj predstave često se mijenja, dodaju se nove epizode i nove pjesme koje govore o progonu političkih zatvorenika i ruskoj agresiji na Ukrajinu.

**

4. lipnja – Mizar
Mizar je kultna makedonska gothic rock grupa nastala 1981. godine u Skoplju i jedna je od pionira dark zvuka na ovim prostorima. Ime nose po zvijezdi Mizar iz sazvježđa Velikog medvjeda, zvijezdi vodilji mnogim putnicima. Jedinstveni po pjevanju na materinjem jeziku, u svoj zvuk su na jedinstveni način provukli prizvuke makedonskog etna i vizantijskih tradicija, upakirane u prilično mračnu atmosferu kojoj posebno doprinose duboki vokali zasnovani na crkvenom slavenskom pjevanju. Zbog avangardnog zvuka i imidža, njihovih pravoslavnih kršćanskih sklonosti i podrške makedonskom samoodređenju, bivši komunistički režim njih je gledao s određenim stupnjem sumnje. Ipak, grupa je dobila veliku medijsku pozornost uključujući i brojna gostovanja na nacionalnoj televiziji. Od osnutka pa sve do danas, jedina konstanta Mizara je kompozitor, gitarist i ideološki lider grupe, Gorazd Čapovski, a od ove godine Mizar će uživo nastupati u novo formiranoj, šesteročlanoj postavi.

**

11. lipnja – JR August
Jedan od najznačajnijih kantautora nove generacije, sjajni J.R. August višestruki je dobitnik domaćih glazbenih nagrada. Na velikom koncertu u MSU nastupit će u punom sastavu, sa svojim bendom i zborom. Naš istaknuti kantautor i producent iz Zaboka, doslovce je oborio s nogu domaću i regionalnu publiku i medije s maestralnim radom „Dangerous Waters”. J.R. August je pobrao pohvale kritike i publike, a album se našao i na listama najprodavanijih izdanja. Vlasnik je Porina za album godine, najbolji album alternativne glazbe, najbolji koncertni album, najbolji video broj te novog izvođača 2020. godine, a koncert u MSU bit će prilika da pokaže zašto ga zovu vanserijskim autorom i izvođačem svjetskog kalibra, te da poslušamo i materijale s novog studijskog albuma „Still Waters”.

**

18. lipnja – Grše
Grše 2021. izbacuje svoj drugi po redu album „Platinum“ s kojim se etablira kao jedno od najzanimljivijih i najenergičnijih novih imena na hip-hop sceni što dokazuje rasprodanim solo koncertima i nastupima na svim većim regionalnim festivalima. „Prvi album „Tilurium” dočekan je s primjetnim entuzijazmom pojačanim hitom „Badr Hari”, no „Platinum” u svojih 45 minuta pokazuje razinu autorske namjere i ambicije rijetko viđene u sceni sve koncentriranoj na uspjeh individualnih pjesama. U tom smislu „Platinum” me podsjeća na „My Krazy Life” debi YG-ja, još jedno ambiciozno ostvarenje koje predstavlja uvid u životni stil koji me apsolutno ne zanima. Ključna za to je jedna naizgled jednostavna, ali u praksi rijetko prisutna stvar – višeslojnost. Da je cijeli album sagrađen oko prilagodbi UK i Brooklyn Drilla domaćem terenu kao npr. u iznimno efektnoj „Gangland”, vrlo bi brzo zaglavio u monotoniji, no varijacija u instrumentalima i stilu repanja (ako već ne u tematici) uzdižu album debelo iznad prosjeka.” (Karlo Rafaneli, Music-box.hr)

**

25. lipnja – Vlado Kreslin
Vlado Kreslin već je tridesetak godina najpopularniji slovenski kantautor. Nažalost, nedovoljno poznat u Hrvatskoj koliko bi to kvalitetom i emotivnošću pjesama i glasa zasluživao premda je surađivao s hrvatskim glazbenicima i glazbenicama, te s američkim i europskim kantautorima poput Chrisa Eckmana (čiji su The Walkabouts svojevremeno obradili Kreslinovu kultnu skladbu „Tista črna kitara”), Stevea Wynna, Allana Taylora, Hansa Theesinka, Mary Coughlan. Nedavno je na CMC-u bio prikazan izvrstan Kreslinov „lockwdown” koncert, a kakav je bio njegov glazbeni put možete saznati iz dokumentarnog filma „Pjevaj mi pjesmu“ („Poj mi pesem”) scenarista i redatelja Mirana Zupaniča. Nakon „staža“ u sastavima Horizonti tijekom 70-ih i Martin Krpan, Vlado Kreslin se početkom 90-ih etablira kao jedan od najboljih kantautora u Sloveniji, ali i šire, još otkako su rock-kantautorstvo na ove prostore uveli Drago Mlinarec i Tomaž Pengov. Često ga nazivaju i „slovenskim Dylanom“ ispred kojeg je dva puta nastupio, ali nijednom upoznao, a zbog iznimne srčanosti i energičnosti jednom se od napora doslovce srušio na pozornici.

**

2. srpnja – Sara Renar
Nagrađivana zagrebačka kantautorica i pripada skupini najpriznatijih glazbenih imena nove generacije u regiji. Iza sebe ima pet samostalnih diskografskih izdanja u kojima potpisuje tekst i glazbu. U posljednje tri godine Sara je zabilježila oko 250 koncertnih nastupa diljem Europe i regije. Osim vlastite autorske glazbe, surađivala je na projektima kazališne skupine Montažstroj i umjetničkog kolektiva SKROZ , česta je suradnica književnih manifestacija „Goranovo proljeće“, „Tko Čita?“, „Sjećanje na Tina“ i „Doručak kod Krleže“, surađuje sa svjetski priznatim DJ imenima (Insolate, Hibrid) te radi glazbu za multimedijske projekte. Dobitnica je raznih europskih priznanja i stipendija, uključujući projekt Europske Unije za potporu mladih glazbenika „European Music Incubator“, europsku potporu za mobilnost umjetnika i-Portunus te OneBeat Balkan umjetničku rezidenciju. Kritika je odlično recenzirala sva dosadašnja izdanja i live nastupe koji su Saru stavili u sam vrh nove muzičke scene u regiji.

**

PERFORMANSI
Nina Kamenjarin; Ivan Lušičić LIIK; Mario Matoković; Mia Štark i Yun Collective; Zrinka Užbinec; Teatar Cirkus Punkt

(Točan raspored performansa objavit ćemo uskoro.)

**

KAZALIŠTE
10. – 12. lipnja
Program Eurijala – gostovanje estonskog kazališta Vaba Lava (Tallin)

Error 403 (režija: Nikolai Halezin, Natalia Kalida)
Drama Nikolaia Halezina govori o prvoj dokumentiranoj žrtvi revolucije u Bjelorusiji – Aleksandru Taraikovskom. Aleksandar je poginuo tijekom masovnog prosvjeda koji je započeo nakon lažnih predsjedničkih izbora 10. kolovoza 2020. godine. 34- godišnji Taraikovsky ubijen je u centru Minska nakon što ga je pripadnik posebne policijske jedinice, koja je poslana da rastjera prosvjednike, pogodio sačmaricom u prsa. Glavni lik predstave, međutim, nije Taraikovski, već Nikita, pripadnik specijalne jedinice Almaz, koji je ispalio smrtonosni hitac. Almaz je posebna jedinica za borbu protiv terorizma bjeloruskog Ministarstva unutarnjih poslova. Osnovano prije 15 godina, Kazalište Halezin (Bjelorusko slobodno kazalište, BFT), trenutno smješteno u Londonu iz političkih razloga, odabire svoje produkcije na temelju tri načela: socijalne pravde, zabranjenih tema i kršenja ljudskih prava. “Naš pristup usko je povezan s istraživačkim novinarstvom”, stoji na njihovoj web stranici. Ben Brantley, poznati glavni kazališni kritičar The New York Timesa koji je nedavno podnio ostavku, prije nekoliko godina proglasio je BFT jednim od najvidljivijih i najcjenjenijih podzemnih kazališta u svijetu.

**

I Had a Couisin (režija: Valters Silis)
Dramaturginja predstave Rasa Bugavičute – Pēce je napola Latvijka i napola Litvanka. Ovo je osobna priča o njoj i njezinom litavskom rođaku Deimantasu, s kojim je odrasla. Ona je postala spisateljica, a on jedna od vodećih osoba u kaunaškoj mafiji. 2015. godine ubila su ga dvojica estonskih ubojica. Imao je 27 godina. Priča ispričana iz Rasine perspektive Rase prati životni put njezinog rođaka i njegov uspon kroz kriminalno podzemlje. Predstava pokušava prepoznati društvene okolnosti i osobne motive pojedinca koji želi postati kralj svijeta, čak i pod cijenu života.

**

Two Garages (režija: Elmars Senkovs)
Redatelj Elmars Senkovs o predstavi: „Moj otac je imao garažu. Moj je otac popravljao perilice rublja. Moj se otac borio s reketarima. Otac je pio. Moj je otac glasno pjevao. Kad je pio. Ponekad čak i kad nije pio. Kad sam u očevom džepu našao kondom i upitao što je to, dugo je šutio, a zatim rekao da je to lijek protiv glavobolje. Otac me naučio kako udariti u lice čovjeka koji te napada. Otac se nije igrao sa mnom, ali bi me odveo me u cirkus. Volio je klaunove. Otac mi je davao novac kada mi je trebao. Odnosno, ako je imao što dati. Otac je jednom putovao u Estoniju i donio mi magnet za hladnjak. Još uvijek imam ovaj magnet. Očeva garaža bila je puna plastičnih boca i nemam pojma zašto ih je skupljao. Otac me znao škakljati. Tako je izrazio ljubav. Zatim je prestao, a umjesto toga počeo pokazivati trikove s kutijama cigareta. Otac je nestao … a onda se vratio kad ga više nitko nije čekao. Otac je prekinuo s mojom majkom. Moj otac je također skupljao limenke piva … ne znam zašto. Otac je uvijek pušio, čak i kod kuće. Miris cigareta i dalje me podsjeća na djetinjstvo. Otac me nije naučio voziti jer nije imao dozvolu. A možda je to i bila dobra stvar, jer je doista puno pio. Ne znam o čemu je razmišljao. Ne znam o čemu je sanjao. Nekada sam ga se sramio. Kažem da me više nije briga, ali vjerojatno i dalje brinem. Moj otac nije netko o kome biste režirali predstavu. On nije heroj, iako se borio. Sa samim sobom. S vremenom. Cijelo vrijeme. A ja? I ja imam garažu. Zove se kazalište.“

**

KAZALIŠTE – POPRATNI PROGRAM
Estonsko društvo pisaca, čije ćemo predstavnike ugostiti u Zagrebu, na nekoliko okruglih stolova upoznati će nas s estonskom suvremenom dramskom praksom, ali i društvenim, političkim, uopće civilizacijskim dosezima te Hrvatskoj javnosti relativno nepoznate zemlje koja je posljednjih desetljeća napravila nevjerojatan napredak na svim životnim područjima.

Program se realizira u suradnji s Eurokazom.

**

IZLOŽBE
Tužne pjesme rata / Zbirka kao glagol
„Tužne pjesme rata“, prva izložba u novom kontinuranom MSU ciklusu „Zbirka kao glagol“, predstavlja djela iz fundusa Muzeja koja odgovaraju na trenutačnu društvenu, političku i kulturnu situaciju. Izložba izražava želju za iskazivanjem solidarnosti i empatije s Ukrajinom, zemljom koja proživljava ono što je ove prostore obilježilo ratnih devedesetih. Izložba je naziv dobila prema zvučnom radu litavskog umjetnika Deimantasa Narkevičiusa, koji je nastao 2014. u vrijeme prvih protesta, nemira i stradanja upravo u Ukrajini, na kijevskom Trgu nezavisnosti. Više o izložbi „Tužne pjesme rata“ i ciklusu „Zbirka kao glagol“: http://www.msu.hr/dogadanja/zbirka-kao-glagol-tuzne-pjesme-rata/922.html

**

Gostujuća izložba:
Novi talas u Beogradu – Paket aranžman (1981-2021)
Na albumu „Paket aranžman“, u izdanju nekadašnjeg Jugotona (danas Croatia Records), u veljači 1981. godine prvi put zajedno su se predstavile tada najtalentiranije nove grupe u gradu: Šarlo akrobata, Idoli i Električni orgazam, svaka sa po nekoliko pjesama, od kojih su skoro sve trenutačno postale klasici. Radilo se o dotad najradikalnijem manifestu nove estetike unutar jugoslavenskog rokenrola, gde je na jednom mestu definirano šta je to „new wave“ na naš način, i šta on sve može biti. I danas impresionira stilska širina tri benda: zastupljeni su punk, reggae, ska, neo-psihodelija, camp, minimalistički eksperiment … – nevjerojatno, ogromno bogatstvo mogućnosti, odjednom otvorenih pred našom scenom. Pjesme Šarla, Idola i Orgazma, njihov nastup i stav, bili su toliko originalni da se ovo izdanje i danas smatra prekretnicom u jugoslavenskoj popularnoj muzici, i jednom od najuticajnijih ploča u našoj rok istoriji. „Paket aranžman“ bio je, naime, prvi primjer kako se kod nas može biti autentičan i svoj u rokenrolu, ne kopirajući nikog iz sveta i izvodeći pjesme na našem jeziku. Ovaj album bio je tako predvodnik najčuvenije generacije beogradskih „novotalasnih“ bendova, ali i cijele jedne kulturne revolucije koja je početkom 1980-ih zauvijek promijenila društvena shvaćanja u tadašnjoj SFRJ, jer smo upravo zahvaljujući ovom pokretu konačno uhvatili korak sa svijetom, bar kad je u pitanju pop kultura.

Izložba po prvi put na jednom mestu predstavlja antologijske snimke četvero uglednih fotografa, koji su tokom 1980. i 1981. izuzetno kreativno pratili razvoj ove scene: Goranke Matić, Gorana Vejvode, Brajana Branislava Rašića, te Branka Gavrića, autora omota za legendarnu kompilaciju „Paket aranžman“. Njihove fotografije nas bez suvišne nostalgije uvode u atmosferu prije i poslije snimanja ovog albuma, vraćajući nas, kroz prizore sa ulica i iz koncertnih prostora, slobodarskom beogradskom duhu onog doba i njegovim glavnim muzičkim herojima, tada hrabrim dvadesetogodišnjacima punim planova.

Dizajn izložbe: Dobrila Stevanić
Autori: Zorica Kojić i Dragan Ambrozić

**

FILMOVI
Još jedan dah (Bir Nefes Daha), glazbena drama, 97 minuta, Turska, 2021.
Redatelj: Nisan Dag; Glume: Katia Pascariu, Claudia Ieremia, Olimpia Mălai, Nicodim Ungureanu, Alexandru Potocean, Andi Vasluianu

Fehmi je 19-godišnji talentirani reper iz siromašne istanbulske četvrti koji bi želio postati glazbena zvijezda. Radi kao ispomoć u trgovini i povremeno konzumira jeftinu sintetičku drogu bonzai. Nakon što upozna 25-godišnju DJ-icu Devin, zaljubljuje se i započinje s njom strastvenu vezu i glazbenu suradnju. Uskoro ga kontaktira producent iz velike izdavačke kuće, no na putu prema glazbenom uspjehu, ali i sretnom ljubavnom odnosu s Devin, stoji Fehmijeva sve veća ovisnost o drogi. Ovu emotivnu priču s ulica Istanbula prati snažan reperski soundtrack koji je za film sastavio jedan od najcjenjenijih turskih repera, Da Poet.

**
Toma, biografska drama, 146 minuta, Srbija, 2021.
Redatelj: Dragan Bjelogrlić; Glume: Milan Marić, Tamara Dragičević, Milena Radulović, Petar Benčina, Denis Murić

Impresionistički portret Tome Zdravkovića koji prikazuje njegove početke i vrhunce slave, ali i ljubavi koje su ga inspirirale prilikom skladanja nekih od najvećih hitova. Zorno je prikazan i njegov odnos s velikim brojem prijatelja koje je imao u umjetničkom miljeu bivše Jugoslavije. Pored Tome, film prikazuje i živote poznatih umjetnika tog vremena poput Zorana Radmilovića, Mike Antića, Tozovca i drugih. Toma Zdravković, osim po pjesmama i glasu, upamćen je i kao veliki boem o čemu film vjerno progovara, kao i o njegovom djetinjstvu u Pečenjevcima, bolesti, odnosu sa Silvanom Armenulić, neslućenim visinama popularnosti, ali i životnom dnu.

**

Cyrano (Cyrano), romantični mjuzikl, 123 minute, Velika Britanija, Kanada, SAD, 2021.
Redatelj: Joe Wright; Glume: Peter Dinklage, Haley Bennett, Kelvin Harrison, Ben Mendelsohn

Bezvremenska priča nagrađivanog redatelja Joea Wrighta o ljubavnom trokutu, uz pregršt emocija i lijepu glazbu. Bazirana je na kazališnoj predstavi s kraja 19. stoljeća o Cyranu de Bergeracu, francuskom pjesniku koji je živio i stvarao u 17. stoljeću. Cyrano je čovjek ispred svog vremena, koji zadivljuje žestokom igrom riječi na verbalnom natjecanju i briljantnim mačevanjem u dvoboju. Nesiguran u svoj fizički izgled, uvjeren je kako nije dostojan ljubavi odane prijateljice, blistave Roxanne. Cyrano tek treba izjaviti svoje osjećaje prema Roxanne, ali ona se na prvi pogled zaljubljuje u drugog muškarca.

**

Dokumentarni program:
Mizar
Vlado Kreslin
Električni orgazam

(Raspored projekcija i više o dokumentarnim filmovima uskoro.)

**

O LJETU U MSU

Ljeto u MSU jedno je od središnjih kulturnih i zabavnih događanja tokom ljetnih mjeseci u Zagrebu. Ovaj program Muzeja suvremene umjetnosti je okosnica urbane kulture Zagreba u ljetnim mjesecima i omiljeni sadržaj kako za lokalne posjetitelje, tako i za goste i turiste koji se zateknu u gradu .

2022. godne Ljeto u MSU održava se 9. put.

Autor i urednik programa: mr. sc. Branko Kostelnik
Kustosica programa performansa: Ana Škegro
Urednik filmskog programa: Zlatko Vidačković

**

Cijene ulaznica:
Pussy Riot: 99 kuna
Cjelodnevni paket programa (4. 6. – 2. 7.): 79 kn
Početak koncerata u 21 sat.
Radno vrijeme MSU subotom – od 11 do 18 sati.
Prodaja ulaznica: Eventim.hr i recepcija MSU

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Vijesti

Idi na Vrh
X