Jučer je u svom rodnom gradu Rio de Janeiru u 105. godini života umro Oscar Niemeyer, ikona arhitekture i revolucionar moderne arhitekture, najpoznatiji kao autor futurističkog glavnog grada Brazila, Brazilije.
Oscar Niemeyer umro je u Samaritano bolnici u koju je zbog pogoršanja stanja s bubrezima bio primljen početkom studenog, a prema službenoj izjavi bolnice umro je od pogoršanja uslijed respiratorne infekcije odnosno upale pluća.
Pionir u upotrebi armiranog betona za izradu zakrivljenih formi autor je preko 600 projekanta širom svijeta, a još dvadesetak bilo je na putu.
“Brazil je izgubio jednog svog genijalca, razlog da to bude dan žalovanja” Izjavila je predsjednica Dilma Rousseff.
“Niemeyer je bio vodeći brazilski arhitekt. Genije svjetske arhitekture. Blag u postupcima, a čvrst u svojim uvjerenjima i voljen od brazilskog naroda,” istaknuo je u svom govoru guverner države Rio Sergio Cabral Filho.
Ispraćaj velikog arhitekta počinje u četvrtak bdijenjem u Braziliji, u predsjedničkoj palači koje je jedno od njegovih najvećih dijela, da bi u petak tijelo bilo premješteno na bdijenje u Rio de Janeiru nakon čega će biti ukopano.
Dobitnik nagrade Pritzker 1988. koja se smatra Nobelom u arhitekturi Oscar Niemeyer proveo je u svom pozivu devet desetljeća. “Ne privlače me anđeli niti uglovi i ravne linije koje proizvodi čovjek, ono što mene privlači su slobodne i senzualne obline koje vidim u našim planinama, u tokovima rijeka i talasanju oceana, na tijelu žene.” Njegova djela mogu se vidjeti u Alžiru, Izraelu, Italiji, SAD-u i na Kubi, a dugovječni vođa Fidel bio je jedan od Oscarovih bližih prijatelja. Niemeyer je projektirao oko 400 zgrada među kojima su i Serpentine Gallery u londonskom Hyde Parku, the Penang State Džamija u Maleziji, i sjedište Francuske komunističke partije u Parizu koju je izgradio za vrijeme svog egzila u Francusku dok je u Brazilu na vlasti bila vojna hunta.
Autor je i kompleksa sjedišta Ujedinjenih Naroda u New Yorku, 40-ih godina prošlog stoljeća to je bila svježa inicijativa za ulazak u novu eru mira nakon II Svjetskog rata. Na tom i drugim projektima ranog post-ratnog arhitektonskog koncepta betonske gradnje radio je s poznatim francusko-švicarskim arhitektom; Charles-Edouard Jeanneret-Griso poznatiji kao Le Corbusier.
Godine 1956. postavljen je za glavnog arhitekta koji je Brazilu trebao osigurati novi moderni centar moći u srcu džungle. Brazilija ga je vinula na vrh svjetske arhitektonske scene. Jedno od najspektakularnijih njegovih djela je muzej suvremene umjetnosti u Niteróiju, gradiću u blizini Ria, a nalikuje čaši koja izvire iz oštrih stijena i nadvisuje ocean. Izgrađen je 1996. godine, u 86 godini Niemeyerova života.
“Arhitekturu rade vlade za bogate” izjavio je jednom ovaj vječiti komunist. “Siromašni tu ne sudjeluju, samo su dovedeni ispred monumenta da se zaustave pred nečim što je toliko različito da proizvodi iskru iznenađenja i emocija.” Za l’Humanité, francuski komunistički dnevni list 2006. je izjavio: “Previše je nepravde. Samo predanost komunističkoj partiji osigurava nadu, solidarnost i shvaćanje da se zajedništvom može boriti za bolji svijet.”
Niemeyer je rođen 15. prosinca 1907. u obitelji srednjeg staleža s Njemačkim, Portugalskim i Arapskim korijenima. Studirao je na Akademiji lijepih umjetnosti i 1936. diplomirao kao inženjer-arhitekt. Prvi posao bio mu je projektiranje Brazilskog paviljona za Svjetski sajam u New Yorku 1939. godine.
Oženio se 1928. za Annitu Baldo s kojom je proveo 76 godina u braku, a koja je umrla 2004. godine. Nedugo za njom umrla je i njihova kći jedinica Anna Maria Niemeyer, 2009. u 82. godini života.
Godinu dana nakon što je umrla Annita oženio se po drugi put, Vera Lucia Cabreira njegova je dugogodišnja, svega 36 godina mlađa suradnica. Iako je u posljednjih pet godina bio nekoliko puta hospitaliziran i operiran Niemeyer je neprestano radio. Početkom ove godine nadgledao je renoviranje Sambadroma, ikoničkog zdanja koje je projektirao prije 30 godina za potrebe Karnevala u Riu. Nije dočekao novi Karneval, kao niti svoj 105. rođendan koji bi proslavio idući tjedan.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
