U auli Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak je održan zanimljiv okrugli stol, predstavljen kao prvi u nizu, na temu Kreativne industrije na internetu.
Sudjelovali su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, Dražen Klarić, predstavnik HUP-a / Udruge novinskih izdavača, Valentina Weisner iz Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, Goran Navojec iz Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava, Nikša Bratoš iz Hrvatske udruga za zaštitu izvođačkih prava, Maja Vidmar Klarić iz Hrvatske diskografske udruge/ZAPRAF i Branimir Mihaljević iz Hrvatskog društva skladatelja, a raspravu „o poslovnim modelima, o načinima zaštite kreativnih djela i drugih tvorevina na internetu“ otvorila je profesorica Romana Matanovac Vučković, voditeljica jednogodišnjeg interdisciplinarnog poslijediplomskog studija za edukaciju specijalista u području intelektualnog vlasništva.
Ministrica Obuljen Koržinek najavila je alokaciju 33 milijuna eura u nacionalnom planu oporavka i otpornosti za razvoj kulturnog i kreativnog sektora, kao i strateško partnerstvo s novoosnovanim Uredom za izvoz hrvatske glazbe We Move Music Croatia.
„Sveučilište želi tim kadrovima omogućiti održivost u njihovom poslovanju i zato je transfer znanja, umjetnosti i kreativnosti sa sveučilišta u gospodarstvo vrlo važan“, istaknula je početku profesorica Matanovac Vučković. Postavila je i vjerojatno najteže pitanje – „Da li je publika dovoljno svjesna uloge i važnosti intelektualnog vlasništva, autorskih i srodnih prava, njihove zaštite i pravične valorizacije?“.
Ministrica Obuljen Koržinek pohvalila se izmjenama institucionalnog i zakonodavnog okvira u svom mandatu s novim zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima, „kojim smo omogućili sigurnije okruženje hrvatskim kreativcima i kreativnim industrijama u digitalnom prostoru“. Najavila je alokaciju 33 milijuna eura u nacionalnom planu oporavka i otpornosti za razvoj kulturnog i kreativnog sektora, kao i strateško partnerstvo s novoosnovanim Uredom za izvoz hrvatske glazbe We Move Music Croatia.
Nikša Bratoš (HUZIP): Kad su glazbeni izvođači u pitanju, prvi u redu korisnika su diskografi. Volio bih njih osvijestiti da svojim primjerom prvo oni pokažu kako poštuju izvođače, da potpišu ugovore, plate sve što bi trebalo, a onda ćemo lako sa korisnicima koji to slušaju putem YouTubea ili Spotifya.
Maja Vidmar Klarić iznijela je podatke da su u prošloj godini prihodi od streaming servisa na globalnoj razini rasli za 9%, dok se u Hrvatskoj bilježi porast od čak 43,2%. „Prvi smo digitalni servis dobili 2013. godine, a zatim smo imali period od sedam godina godina gdje je Deezer bio jedini servis. Tek su 2020. došli Spotify, Apple Music, Tidal, kao i Youtube Music“. Od 2020. godine isplaćene su naknade sa streaming servisa za 2862 izvođača u ukupnom iznosu od 11,5 milijuna eura. Što se tiče same transformacije glazbe, korisnici žele imati više izvora nego ikada prije, te pristupiti glazbi u bilo koje doba. Kao diskografska industrija smo uložili znatne napore kako bismo korisnicima to omogućili.“
Kao predstavnik izvođača Nikša Bratoš također je zadovoljan rekordnim porastom streaminga od 43,2 %, ali ne i raspodjelom ostvarenih prihoda: „Lijepo je to što nastojimo korisnike na neki način uvjeriti da nas trebaju podržavati i da trebaju platiti sadržaj koji koriste, međutim kad su glazbeni izvođači u pitanju, prvi u redu korisnika su diskografi. Volio bih njih osvijestiti da svojim primjerom prvo oni pokažu kako poštuju izvođače, da potpišu ugovore, plate sve što bi trebalo, a onda ćemo lako sa korisnicima koji to slušaju putem YouTubea ili Spotifya. Postoje još neke stvari koje su ostale nedefinirane u interpretacijama zakonske odredbe. Ukoliko je tri godine rok za usklađivanje postojećih ugovora, što to znači za nepostojeće ugovore. Za njih ne bi trebao biti rok od tri godine, to bi trebalo napraviti odmah“.
Maja Vidmar Klarić (HDU / ZAPRAF): Mi nismo u nikakvom sukobu s izvođačima. To smo govorili tijekom cijelog zakonodavnog postupka Diskografi svakodnevno razgovaraju sa svojim izvođačima i oni su partneri u nastajanju snimke, distribuciji i svemu što se radi na internetu. Novim zakonom željelo se postići da se u sustav naplate ubaci kolektivna organizacija za zaštitu izvođačkih prava, što nije praksa za ostvarivanje prava izvođača u svijetu.
Po riječima Branimira Mihaljevića autori su najmanje zadovoljni. Iznio je svoje podatke – „Za 70% naših glazbenih autora maksimalni iznos koji dobivaju od streaminga, što je današnja diskografija, ne prelazi 5% njihovog prihoda od bavljenja glazbom. Nekad je diskografija donosila 50%. 92,3% ispitanika su time nezadovoljni. Dolazimo na jedan vrlo mali broj autora, naših članova koji mogu reći da su zadovoljni. Realnost je da na području Hrvatske u najboljim mjesecima hrvatska glazba čini oko 30% onoga što korisnici slušaju.“
U polemiku predstavnika diskografa i izvođača umiješala se i ministrica Obuljen Koržinek: „Meni je žao da godinu i pol dana nakon donošenja zakona kojim smo postavili okvir, gdje se očekivalo od strane diskografske udruge da uđe u pregovore sa izvođačima koji nemaju ugovore, još uvijek slušamo raspravu gdje se dokazuje da nam je sadašnji poslovni model dobar. A nije dobar. Nema jake diskografije, ako nema zadovoljnih i jakih izvođača. To je jedan od mikrosvijetova u ovom zakonu koji je izuzetno kompleksan jer stavlja pod zajednički nazivnik sve kulturne i kreativne industrije koje imaju različite poslovne modele. U sukobima će na kraju svi izgubiti. Kulturne i kreativne industrije malih naroda mogu se razvijati samo ako se pronađe prostor za svakoga.“
Nikša Bratoš: Za stream nema nikakvog troška proizvodnje, u momentu kad je na serveru stvar je završena.
Vidmar Klarić odgovorila je: „Mi nismo u nikakvom sukobu s izvođačima. To smo govorili tijekom cijelog zakonodavnog postupka Diskografi svakodnevno razgovaraju sa svojim izvođačima i oni su partneri u nastajanju snimke, distribuciji i svemu što se radi na internetu. Novim zakonom željelo se postići da se u sustav naplate ubaci kolektivna organizacija za zaštitu izvođačkih prava, što nije praksa za ostvarivanje prava izvođača u svijetu. Na digitalnom tržištu izvođači svoje naknade ostvaruju individualnim ugovorima s diskografima. Zakonska odredba za koju smo podnijeli prijedlog za ocjenu ustavnosti, ona je retroaktivna jer kaže da se moraju potpisati novi ugovori za sve snimke koje su nastale prije donošenje novog zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Sad bi diskografi trebali pregovarati iznova i potpisivati nove ugovore za neke snimke koje su nastale sedamdesetih ili osamdesetih godina. Mogu uzeti uzeti za primjer „Dnevnik jedne ljubavi“ Josipe Lisac na kojem je sudjelovalo tridesetak glazbenika. Ako se ne potpišu ugovori sa svim tim ljudima, zakon kaže da diskograf nema prava nego će ta prava preuzeti kolektivna organizacija za zaštitu izvođačkih prava koja nije uložila ništa u snimku”.
Maja Vidmar Klarić: Fizička prodaja nije nestala. Prošle godine u Hrvatskoj je prodano 168 tisuća CD-a i 150 tisuća vinila, dakle pratimo svjetski trend da se ponovno kupuju i proizvode vinili. Što se tiče troška, on je veći u digitalnom dobu nego što je bio u analognom dobu.
Međutim, Bratoš ovu odredbu tumači drugačije: „Nema nikakve retroaktivnosti. To je samo usklađivanje s novom tehnologijom prodaje. To uopće više nije isto. Nekoć su se prodavali komadi CD-a, ploča, kazeta. Za tiraž od 100 tisuća trebalo je proizvesti 100 000 diskova. To je bio trošak proizvodnje. Za stream nema nikakvog troška proizvodnje, u momentu kad je na serveru stvar je završena. Zbog pomanjkanja troška kod diskografa ugovore treba uskladiti jer je ovo novi način prodaje. Nema retroaktivnosti nego stari ugovor ne pokriva ovaj način prodaje.“
Izračun diskografskog troška prema Vidmar Klarić izgleda posve drugačije „Fizička prodaja nije nestala. Prošle godine u Hrvatskoj je prodano 168 tisuća CD-a i 150 tisuća vinila, dakle pratimo svjetski trend da se ponovno kupuju i proizvode vinili. Što se tiče troška, on je veći u digitalnom dobu nego što je bio u analognom dobu. Bila su potrebna znatna financijska ulaganja da bi uopće hrvatska glazba bila dostupna na digitalnim servisima. Pored toga imamo troškove promocije na digitalnim servisima, za novi singl ili novi album od nekoliko stotina stotina do nekoliko tisuća eura, a pitanje je hoćete li vratiti to početno ulaganje.“
Nakon svega što se čulo iz suprotstavljenih tabora na prvom okruglom stolu Kreativne industrije na internetu može se zaključiti kako je u transferu hrvatske glazbe na digitalno tržište jedini dobitnik Spotify, a njegova kalkulacija je krajnje jednostavna. Za milijun streamova aktualnog hit singla Spotify će isplatiti svega par tisuća eura. To je premali iznos da se zadovolje apetiti autora, izvođača i diskografa.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
