Oporavak klupske glazbene scene (1. dio) – na putu prema dolje

Koncertni prostori zatvoreni su među prvima s početkom pandemije koronavirusa, a po svoj prilici bit će među zadnjima koji će biti otvoreni za rad i posjetitelje u punim kapacitetima.

Zagrebački klub Močvara u pandemijskim uvjetima (Izvor: Ivan Grobenski / Facebook)

Pored glazbenika i svih uključenih u glazbeni posao kad je riječ o nastupima uživo, udarac su pretrpjeli klubovi koji ne samo da su među aktualnim prostorima odvijanja javnog i kulturnog života, već svud, pa tako i u Hrvatskoj predstavljaju svojevrsni nukleus glazbene scene. Oni su mjesto gdje scena živi i razvija se, dakako u okolnostima normalnog života.

Cilj ovog feljtona koji će biti objavljen u četiri nastavka svojevrsno je stavljanje povećala na probleme s kojima se susreću klubovi u Hrvatskoj u vrijeme pandemije, istovremeno i traženje odgovora na terenu što i kako učiniti da bi se postigao oporavak klupskog života i u klubove vratili koncerti.

O tome kako se nose s krizom koja je odavno ušla u svoju drugu godinu zatražili smo iz prve ruke informacije od zagrebačkih klupskih prostora – od najvećih do onih najmanjih koji su razvili specifičan odnos s publikom i scenom, ali i od klubova izvan metropole, koji osim što su bitni za organizacije koncertnih gostovanja u svojim sredinama, također su važni i u razvoju lokalne kulturne scene. Dakle, informacije su tražene na terenu od zagrebačkih koncertnih prostora Tvornice kulture, Vintage Industrial Bara, Močvare, KSET-a i Kulturnog centra Mesnička, zatim pulskih klubova Kotač i Dnevni boravak koji djeluju u sklopu prostora Društvenog centra Rojc, te šibenskog kluba Azimut.

Epilog naših želja i planova vam je poznat – Dražen Goreta, Tvornica kulture

„Nije bilo izbrisano samo proljeće već cijela 2020. i dobar dio 2021. godine. U momentu lockdowna imali smo programski složenu cijelu godinu. Obzirom na tempo koji smo držali do tada – svih sedam dana u tjednu bila je neka druga vrsta programske aktivnosti“, objašnjavaju iz Vintage Industrial Bara Luka Balen i Matija Trupinović situaciju s početka prošle godine. To ukratko možda dovoljno pojašnjava složenost procesa vođenja kluba u čiji koncertni prostor stane oko 500 posjetitelja u smislu da ne postoji razlika između planiranja sezone klupskog prostora i npr. kazališne kuće u obimu događanja.

Sličnu situaciju imala je i Tvornica kulture koja je od zadnjeg održanog koncerta prije proglašenja pandemije (Sharon Kovacz 11. ožujka 2020.) pa do kraja lipnja 2020. imala dogovoreno još 22 termina, te još samo 17 termina domaćih i inozemnih izvođača za jesen i zimu jer su za taj period godine još trajali pregovori sa ostale slobodne termine. „U 2019. smo imali ukupno 98 glazbeno scenskih događanja, od čega je isključivo koncerata bilo 85. Moram podsjetiti da smo u drugoj polovici 2019. godine proslavili 20 godina Tvornice kulture, te smo tu “proslavu” planirali nastaviti i u 2020. godini. Epilog naših želja i planova vam je poznat“, kaže Dražen Goreta iz Tvornice kulture.

Močvara je poput Vintage Industriala imala skoro svaki dan program koji se sastojao od domaćih i stranih koncerata, filmskih, kazališnih i književnih programa, radionica…“ I sve to je 12.ožujka 2020. otkazano“, izjavljuje Danijel Badanjak iz Močvare. KSET je po riječima Mateja Baluna otakazao preko trideset ugovorenih proljetnih nastupa.

Zoran Drlić koji vodi zagrebački Kulturni centar Mesnička, popularno zvan KCM objašnjava kako je proljeće početak godine izgledalo iz njegove perspektive: „Proljeće 2020 imalo je dvije faze. Početkom ožujka klubovi su bili potpuno zatvoreni. To je trajalo do, ako se ne varam 13. svibnja, kada je ponovno dozvoljen rad, ali u strogim restrikcijama u smislu posjete i radnog vremena koje je bilo samo do 22 sata, tako da je najzanimljiviji događaj tih dana bio punk koncert kojeg je publika pratila sjedeći u stolicama. Svega 14 ljudi je smjelo biti u našem koncertnom prostoru, računajući tonca, konobare i bend. Brzo je to izgubilo svaki smisao gledajući financijski aspekt, poslovanje, a i cjelokupnu vibru, jer morate znati da smo to vrijeme proveli prestrašeni, potres nas je dodatno dotukao i nekako se stekao dojam da je ljudima dosta svega.“

Ako se izuzme potres kao dodatni problem Zagreba, situacija je bila jednako nepovoljna i izvan njega.

„Zadnje javno događanje u Kotaču održano je 7. ožujka 2020. godine. Ako se prisjetimo da je klub u svoje prve dvije godine postojanja realizirao preko 250 događaja možemo računati da ih je u istoj mjeri toliko i otkazano od kad je krenula pandemija“, govori Davor Uljanić iz pulskog kluba Kotač. Nešto povoljniji ishod imao je Dnevni boravak, tj. susjedni klupski prostor u Rojcu.

„Moram naglasiti da Dnevni boravak organizira koncerte isključivo tijekom ljetne sezone u pripadajućem dvorištu DC Rojca. Zbog dinamike objave rezultate natječaja na lokalnoj razini, koncerte potvrđujemo u travnju mjesecu tako da u 2020. godini nismo „izbrisali“ niti jedan koncert“, objašnjava Branimir Slijepčević.

O tome kako je bilo u Šibeniku, s konkretnim brojevima izašao je Hrvoje Jelković iz Azimuta, kluba koji također ima opciju ljetne pozornice: „Konkretno je bilo dogovorenih 32 koncerta, 6 izložbi, 14 ostalih programa (izložba, sajam, tribina/predavanje). Ako usporedimo 2019. s ukupno realizirana 226 programa prema 2020. s ukupno realiziranih 89 programa onda je evidentno da je riječ o velikom padu. Ono što je zapravo držalo određeni broj programa u 2020. je naša ljetna scena gdje smo na otvorenom održali 46 programa (prema 59 programa u 2019. ). Naše klupske aktivnosti, odnosno programi u zatvorenom prostoru praktički ne postoje od sredine ožujka 2020. godine. Od tada nismo održali niti jedan program unutar Azimuta što je zapravo i naš primarni i koncertno opremljen prostor.“

Mogu samo zahvaliti svim glazbenicima i predavačima, koji su dolazili, vukli opremu i nastupali bez ikakve naknade – Zoran Drlić, Kulturni centar Mesnička

„U samom startu svi smo nekako optimistično, tj. naivno vjerovali da će epidemija proći u jednom valu, naročito kada su se tijekom ljeta počeli događati koncerti i festivali na otvorenom. Prve signale da smo se jako prevarili počeli smo dobivati otkazivanjem dogovorenih inozemnih bendova za jesen i zimu, te njihovo prebacivanje ne samo u ljeto 2021. godine već i u 2022. godinu. Na potpuno zatvaranje nismo pomišljali, no ipak smo se nadali da ova pošast neće toliko dugo trajati“, komentirao je Dražen Goreta o tome je li permanentno zatvaranje kluba bilo sagledavano kao opcija.

Slično razmišljanje je došlo i u Vintage Industrial Baru. „U ovom sektoru je to vjerojatno svima prošlo kroz glavu kao jedan od mogućih, ne nužno i željenih scenarija. Obzirom na ideju i trud koji smo u dosadašnjom radu uložili u Vintage, odlučili smo prilagodili se svemu što je bilo traženo, u želji i nadi da će u nekom trenutku ipak stvari krenuti prema normalizaciji. Nema previše opcija, ili možeš dići ruke ili pokušati preživjeti do nekog boljeg perioda. Mi smo odabrali lakšu opciju“, govore Luka Balen i Matija Trupinović.

“U periodu kada su brojke oboljelih pale na nulu tijekom lipnja 2020. održali smo tri koncerta koja su bila dogovorena za ranije u proljeće. Na jesen 2020. pokrenuli smo program “100 po 100”, s ciljem da se organiziraju nastupi izvođača uz poštivanje epidemioloških mjera, ograničavajući tako broj prisutnih na 100. Kako bi se rasprodao jedan koncert, odmah bi se objavljivao i drugi datum za tog izvođača isti taj vikend ili vikend kasnije, otkuda i dolazi naziv “100 po 100”. Uspjeli smo odraditi četiri koncerta tako, dok opet brojke nisu skočile i mjere postrožile”, objašnjava Matej Balun kako je protekao rad u KSET-u prošle godine. Treba dodati da s obzirom na to da je KSET studentska volonterska udruga, prostor Kluba nije nikada razmatran za prenamjenu pa je odlučeno da ostane zatvoren za koncerte dok se za to ne dogode povoljni uvjeti.

„Na sreću, odmah smo se prilagodili novim okolnostima prenošenjem programa na društvenim mrežama, a funkcionirali smo i za vrijeme zabrane ugostiteljskih djelatnosti održavanjem kulturnih događanja za mali broj ljudi. Uglavnom, svaki format nam je bio bolji od odustajanja“, tvrdi Danijel Badanjak iz Močvare koja je uistinu imala otvorena vrata za događanja čak i kad šank nije radio u zimskim mjesecima.

Šibenski Azimut je tako prenamijenio dio prostora i proširio opseg djelatnosti, te su se počeli baviti cateringom, iznajmljivanjem klupske opreme, te organizacijom korporativnih evenata i konferencija. Pulski Kotač je pokrenuo streaming platformu Kotač TV, te nastavio s održavanjem programa putem livestreaminga sukladno mogućnostima, naravno bez publike i prihoda.

“Kotač TV izdržali smo do ljeta, realizirali smo preko 100 emisija posvećenih alternativnoj sceni u svakodnevnom režimu emitiranja, procijenili smo da livestream format tijekom ljetnih mjeseci nije opcija sukladno epidemiološkim mjerama i navikama publike. Vanjski sadržaj nije mogao zadovoljiti punu formu, pa smo zaustavili sve aktivnosti Kotača do jeseni. U ljetnom periodu Kotač je procijenjen na šest osoba od strane stožera uz zabranu rada zatvorenih prostora, te smo bili primorani zaustaviti sve aktivnosti u nadi da će jesen vratiti sve u normalu“, govori Uljanić, dok Drilić iz zagrebačkog KCM-a cijelu ‘pod navodnicima’ poslovnu prijašnju godinu i dobar dio ove opisuje bez zadrške: „Svi smo mi ustvari pred zatvaranjem svojih poslova, tu nema nikakve sumnje. Sve što smo pokretali bilo je čisti kulturni revolt, išli smo dalje sa programom, uveli smo nove emisije u kojima se puno više priča o kulturi, kako glazbenoj, tako i kulturi života, sve je to naravno išlo bez publike i kao livestreaming prijenosi. Promet nula, samo ogromni troškovi. Tu samo mogu zahvaliti svim glazbenicima i predavačima, koji su dolazili, vukli opremu i nastupali bez ikakve naknade. Kad još spoznamo bolnu činjenicu da je sve to pratilo po pet pari očiju, cijela ta livestreming kultura nije ništa drugo nego šamaranje mrtvog magarca.“

Nastavlja se…

Sljedeći nastavak: Oporavak klupske glazbene scene (2. dio) – Kasno pomoć u klubove stiže

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X