‘Oppenheimer’ odnio sedam BAFTA, ‘Poor Things’ pet

Biografska drama Christophera Nolana i dalje ruši sve na svom putu prema dodjeli Oscara.

BAFTA (foto: Marc Hoberman / BAFTA)

Britanska akademija za film i televiziju sinoć je dodijelila svoje godišnje nagrade najboljim ostvarenjima u čak 25 kategorija, a utrka se uglavnom svela na dva istaknuta prošlogodišnja naslova, biografsku dramu “Oppenheimer” Christophera Nolana i satiričnu fantaziju “Poor Things” Yorgosa Lanthimosa.

Dvije najvažnije nagrade, one za najbolji film i režiju završile su u Nolanovim rukama, a “Oppenheimer” je tome pridodao i statue za najboljeg glavnog i sporednog glumca Cilianu Murphyju, odnosno Robertu Downeyju mlađem. Istom filmu pripale su i nagrade u kategorijama najbolje filmske fotografije, montaže i izvorne glazbe.

S druge strane, “Poor Things” je očekivano slavio u kategoriji glavne glumice gdje Emmi Stone nije bila suprotstavljena njezina najveća konkurentica iz oskarovske trke, Lily Gladstone (“Killers of the Flower Moon”). Lathimosov film slavio je i u kategorijama scenografije, kostimografije, te šminke i frizure u kojima se vjerojatno očekuje da bi na Oscarima ponegdje mogla statuu odnijeti “Barbie” koja se nije pokazala pretjerano popularna među članovima britanske akademije. Ipak, jedno je sasvim sigurno, a to je da svoju BAFTA-u u kategoriji najboljih vizualnih efekata “Poor Things” sigurno neće ponoviti na Oscarima, budući da u njoj nije uopće ni nominiran.

Film Alexandera Paynea “The Holdovers” pobijedio je u kategoriji sporedne glumice gdje Da’Vine Joy Randolph suvereno vlada od samog početka sezone, a isti je naslov osvojio i nagradu za najbolju glumačku postavu koja će biti dodana i Oscarima za dvije godine. Međutim, Payne nije uspio osvojiti i bitku u kategoriji najboljeg izvornog scenarija u kojoj je u konačnici još jednom slavila Justine Trier s “Anatomijom pada”, dok je najboljim adaptiranim scenarijem proglašen “American Fiction” Corda Jeffersona.

Jedna od rijetkih tehničkih nagrada koje među sobom nisu podijelila dva najnagrađivanija filma bila je ona za najbolji zvuk koja je pripala filmu “The Zone of Interest” Jonathana Glazera koji je ujedno proglašen i najboljim filmom na jeziku koji nije engleski, a pomalo neočekivano i najboljim britanskim filmom gdje je slavio iznad toliko nagrađivanijeg ma istoj ceremoniji, “Poor Things”. Najboljim dokumentarcem još jednom je proglašen “20 Days in Mariupol”, a “The Boy and the Heron” slavio je iznad “Spider-Man: Across the Spider Verse” prvi put nakon dodjele Zlatnih globusa.

Možda najveće iznenađenje cijele dodjele došlo je u manje razvikanoj kategoriji zvijezde u usponu gdje se očekivala pobjeda Jacoba Elrodija koji je lani ostvario zapažene uloge u filmovima “Saltburn” te “Priscilla”, u potonjemu utjelovišvi Elvisa Presleyja. Nagradu je ipak primila Mia McKenna-Bruce iz filma “How to Have Sex” koji je odnio glavnu nagradu na posljednjem Zagreb Film Festivalu.

Na kraju nam ostaje pitanje za koji se postotak BAFTA može očekivati da će se preliti i u Oscare. Koji put dvije Akademije glasuju gotovo potpuno isto, kao primjerice 2021. kad se 18 od 19 zajedničkih kategorija poklopilo na na dvije dodjele. Prošle dvije godine ipak bilo je velikih diskrepancijama u izboru američkih i britanskih kolega, pa čak i u glavnim kategorijama kad su britanci za svog favorita odabrali “All Quiet on the Western Front” iznad oskarovskog “Everything Everywhere All At Once”, odnosno queer vesterna “Power of the Dog” Jane Campion iznad filma “CODA” koji je slavio preko bare.

Ove godine, osim nekoliko spomenutih kategorija koje bi mogla osvojiti “Barbie” nauštrb “Poor Things”, u glavnim utrkama ne očekujemo promjenu jer Oppenheimer do ovog trenutka nije pokazao da gubi početni zalet ni sekunde, štoviše ga možda i pojačava. Do dodjele Oscara očekuju nas još nagrade cehova glumaca i producenata i ako se tu ne dogode veća iznenađenja, moći ćemo reći da je sezona završila isto kako je i počela, dugo očekivanom krunidbom Christophera Nolana.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Tema

Idi na Vrh
X