Ono na što ima najviše prigovora od strane nekih članova i glazbenika s kojima smo razgovarali jesu kriteriji, jasan sistem bodovanja uvjeta za dodjelu, sporost i nedosljednost u komunikaciji, te nedovoljna transparentnost rada Fonda, što smatraju posebno važnim u ovako delikatnoj situaciji.
Fond solidarnosti HDS ZAMP-a, tj. paket mjera za redovne i pridružene članove, pogođene potresom i izvanrednim gospodarskim stanjem zbog epidemije koronavirusa izazvao je dosta polemike u glazbenim krugovima prijašnjih dana. Podsjećamo da je od 1. do 10. travnja 2020. povjerenstvo HDS-a odlučilo o dodjeli financijske pomoći za 35 redovnih i pridruženih članova (od sveukupno cca 10.000 članova) s ukupnim iznosom od 550.000 kuna. Financijsku pomoć su dobili sljedeći stalni članovi: Branko Bogunović, Mladen Burnać, Igor Geržina, Željko Houdek, Petko Kantardžijev Mlinac, Danijela (Lela) Kaplowitz, Željko Krznarić, Aleksandar Ljiljak, Zlatko Madžar, Mario Mihaljević, Ivan Mikulić, Zoran Šćekić, Adam Semijalac, Davor Terzić, Luka Tralić Shot i Davor Viduka. Od pridruženih članova, jednokratnu pomoć su dobili: Leo Anđelković, Marina Anđelković, Marco Bradaschia, Lucija Ćustić, Darus Despot, Jasminka Domaš, Javor Jeić, Ivona Juka, Ivan Kuliš, Mihael Kvorka, Tomislav Maslak, Slobodan Mišević, Davor Petrović, Dalibor Pirc, Marin Seko, Mauro Staraj, Zoran Subošić, Martina Šver i Luka Udjbinac.
Obzirom na ukupni iznos Fonda, u prosjeku po glavi pripada 15.714 kuna, no neki od navedenih su komentirali da im je uplaćeno 5.000,00 kune jednokratne pomoći, iz čega proizlazi da je bilo više vrijednosnih razreda. U međuvremenu je u Fond izdvojeno još 250.000 kuna za drugi krug dodjela (dakle sveukupno 800.000 kn), za što su prijave bile zatvorene 22. travnja i u trenutku objave ovog članka još uvijek nisu poznati dobitnici pomoći.
Ono na što ima najviše prigovora od strane nekih članova i glazbenika s kojima smo razgovarali jesu kriteriji, jasan sistem bodovanja uvjeta za dodjelu, sporost i nedosljednost u komunikaciji, te nedovoljna transparentnost rada Fonda, što smatraju posebno važnim u ovako delikatnoj situaciji.
Na naš upućeni upit Hrvatskom društvu skladatelja, u kojem se prvo pitanje ticalo kriterija za dodjele pomoći, dobili smo sljedeći odgovor: “Kriteriji po kojima povjerenstvo donosi odluke su ugroženost potresom (oštećenje doma), bolest (redovni trošak lijekova i terapija), broj uzdržavanih osoba (prije svega djece), opća financijska ugroza (dugovi, blokade računa), kao i dosadašnja aktivnost na glazbenoj sceni i unutar Društva tj. činjenici koliko su autorske tantijeme i inače bitne za egzistenciju svakog prijavitelja. Pomoć članovima raspodijeljena je u nekoliko financijskih kategorija, ovisno o težini ugroze po člana.“
No to je nije bilo navedeno u prvom newsletteru koji je poslan članovima 26. ožujka u kojem je uz poziv svim članovima da zahtjeve s objašnjenjem potreba za financijskom pomoći dostave na mail bilo navedeno: “Kriteriji po kojima će Povjerenstvo odlučivati o dodjeli jednokratnih bespovratnih sredstava članovima uzimat će u obzir prije svega težinu ugroze po člana, kao i dosadašnju aktivnost te činjenicu koliko su autorske tantijeme bitne za egzistenciju pojedinog člana.”
“Prvi mail sa molbom za financijsku potporu iz Fonda solidarnosti sam slala 30.ožujka, zatim sam nadopunjenu molbu sa dodatnom dokumentacijom poslala 6. travnja. Nije mi nitko odgovorio“, objašnjava svoju situacija Sara Renar i nastavlja: „Treći mail sam poslala 17. travnja i konačno dobila odgovor isti dan. Sadržaj mog maila bio je slijedeći: ‘Poštovani! Pročitala sam u Slobodnoj Dalmaciji ‘da se nekim glazbenicima, koji su članovi više udruženja, sugeriralo da se jave na druge adrese gdje će možda dobiti veći iznos od onog im omogućenog iz Fonda solidarnosti HDS-a.’ Također, primijetila sam da je fond podijeljen, a da mi niste na dva maila odgovorili na molbu. Ako smatrate da potpadam u kategoriju prethodno citiranih slučajeva to ste mi mogli barem javiti jer sam Vam izričito napomenula da potvrdite primitak maila te da me slobodno pitate ako ima ikakvih nejasnoća. Smatram da je pristojno, bilo potvrdno bilo negativno, odgovoriti na molbe svim pridruženim članovima Vašeg društva, a ne da ovakve informacije saznajemo iz dnevne štampe'”. Identično iskustvo potvrdili su i Mak Murtić i Višeslav Laboš koji su odgovore dobili nakon četiri poslana maila.
Pravovremeno neodgovaranje na mailove svojim članovima iz HDS-a pravdaju velikim brojem prijava koje su im pristigle, ali neupitno je da veliki brojoj svih tih drugih koji su pomoć zatražili, te priložili dokaze o ugovorenim pa otkazanim angažmanima i/ili šteti nanesenoj potresom – pomoć nisu dobili. Jedan od njih je konkretno i Franjo Glušac, glazbenik čiji dom je oštećen potresom. Dakle, najveći prigovor HDS-u ide iz razloga što nisu dobili ni odgovor na mailove, kao ni argumentaciju zašto su izuzeti iz fonda.
Veliki dio aktivnih članova uskoro će biti, ako već nisu, u situaciji da ne mogu plaćati režije niti kupovati hranu. Drugim riječima, svima koji ovise o autorskim ugovorima i nastupima, kojih po svim procjenama neće biti barem do kraja godine, ozbiljno je ugrožena egzistencija, a to je ujedno i kriterij za dobivanje pomoći.
„Ugroženi su svi članovi kojima je glazba primarni izvor prihoda“, pojašnjava tako Vedran Peternel i nastavlja: “HDS spominje novi fond, s većim iznosom i pod radnim naslovom ‘Korona fond’. Mišljenja sam da bi iz njega pomoć trebali dobiti svi gore navedeni aktivni članovi kojima je glazba primarni izvor prihoda, te da bi se globalna suma trebala raspodijeliti na jednake iznose za sve prijavljene. Jer to po modelu na neke druge Europske zemlje, čini najpravednije, najjednostavnije i najtransparentnije, te tako obezglavljuje problematiku kriterija i polemiku o visini dodijeljenih iznosa.“
U dodjeli iznosa u drugom krugu (prijave zatvorene 22. travnja), neki od glazbenika koji su zamolili da ih se ne spominje (podaci poznati redakciji) tvrde kako su dobili odbijenicu na e-mail, da bi im potom bilo javljeno da će ipak dobiti pomoć, nakon njihove oštre reakcije, što također eventualno ide u prilog tezi o problematici kriterija i možebitnom donošenje ad hoc odluka što dakako utječe i na transparentnost.
Da ne bi bilo zabune, nitko od glazbenika s kojima smo razgovarali nije imao namjeru komentirati situaciju kolega koji su dobili pomoć u prvom krugu Fonda, već kriterije, eventualno bodovanje i njihovu transparentnost od strane cehovskog udruženja kojem je osnovna zadaća štiti njihove interese, jer smatraju da sve to navedeno mora imati poseban prioritet u situaciji krize kakva dosad nije postojala.
Također su mišljenja da članovi koji su uz sve i žrtve potresa bi opravdano trebali imati drugačiji tretman, najpraktičnije, poseban i kumulativan fond.
Fond solidarnosti je zasad iscrpljen, a na naše pitanje o tome što ako se pandemijska kriza produži, iz HDS-a kažu: „Predviđajući izvjestan i osjetan pad honorara autora i nositelja prava za jesen i na zimu 2020/2021., HDS ZAMP priprema i plan za dugoročne mjere ublažavanja pada prihoda svih nositelja prava. Više informacija o budućim potezima Društva, usmjerenim na umanjivanje tog problema, objavit ćemo sljedećih tjedana, budući da još razmatramo sve moguće izvore sredstava iz kojih je moguće uvećati primanja članova.“
U tonu tog odgovora smo pitali konkretno postoji li razmišljanje o tome da se primjerice Porin prebaci na 2021. i da se predviđena sredstva za ovogodišnju dodjelu također pretvori u pomoć članovima na što smo dobili odgovor: „UO Porina donio je odluke koje će biti objavljene idući tjedan zbog koordinacije sa svim institucijama, pa bi vas molili da se strpite još koji dan vezano za ovu temu. Ono što možemo napomenuti je kako će donesene odluke biti na tragu vaših razmišljanja.“
Pad prihoda će se osjećati i u 2022. godini
O predikcijama kako će se stvari odvijati u budućnosti iz HDS ZAMP-a poručuju sljedeće: „Prognoze za glazbenu aktivnost, na današnji dan, nažalost, još su uvijek izrazito loše. Trenutno je još uvijek nezahvalno predvidjeti hoće li se kroz sljedeća četiri, inače udarna turistička, mjeseca u Hrvatskoj, događati ikakvi festivali i glazbene manifestacije, kao i pojedinačni koncerti na otvorenom ili u klubovima i ostalim zatvorenim prostorima. No stanje se mijenja iz dana u dan: očiti su i koraci popuštanja mjera Stožera CZ u cijeloj zemlji, pa i mi snažno radimo na prijedlozima modela poslovanja po kojima bi se i glazbenici mogli što prije nastaviti baviti svojim djelatnostima. Iz najnovijih odluka Vlade vidimo da će neki segmenti društvenih zbivanja koji uključuju okupljanje većeg broja ljudi veoma skoro ponovno zaživjeti, već ovih tjedana. Ne vidimo zašto tako ne bi bilo i s glazbenim događajima, uz naravno dužno poštovanje sigurnosnih pravila. Glazbena industrija u zemlji već je kritično ugrožena: i kratkoročno, ali i dugoročno. No činjenica je i da su neki njezini veliki događaji (festivali, razni umjetnički projekti i manifestacije koje uključuju glazbu) glavni sezonski mamci u turističkim sredinama (primjeri Splita, Šibenika, Paga – Zrće, Rovinja itd.). Zato treba odmah shvatiti da je reaktiviranje glazbene industrije istodobno pomoć i turizmu i trgovini i gospodarstvu uopće. Potrebno je podizati ih zajedno i u sinergiji, što se pokazalo dobitnom kombinacijom posljednjih godina: zato se ni sad ne smije zaboraviti na glazbu i kulturu. HDS s glazbenim udrugama i institucijama svakodnevno radi na prijedlozima konkretnih mjera koje će pomoći opstanku glazbene industrije, te ih zagovaramo kod svih nadležnih institucija. Jer, gledano u budućnost – zima tek dolazi. Dodatni problemi za naše članove, skladatelje, tekstopisce, aranžere i ostale nositelje prava, nažalost tek slijede. Glazbena industrija je specifična, posebno kad uzimamo u obzir segment autorskih naknada: tako će npr. rupa koja nastaje u prihodima HDS ZAMP-a od ožujka nadalje biti bolno vidljiva u obračunima koje će članovi dobiti u listopadu i prosincu. Razlog je tomu što velik broj korisnika do daljnjeg ne plaća nikakve naknade, jer sami ne rade. Jednom kad ponovno uspostave djelatnost, ona će sigurno biti ograničena, a to će značiti i manje prihode za autore i u tim mjesecima. Za nekoliko tisuća ljudi to je osnovni ili čak i isključivi izvor primanja! Posljedice ove krize svi će oni osjećati još dugo ne samo u ovoj i u sljedećoj godini, nego vrlo izvjesno i u 2022. godini. I to u slučaju najboljeg scenarija: da se život normalizira kroz sljedećih šest mjeseci.“
Zbog složenosti cijele situacije teško je donijeti jednostavan zaključak, no ono što je sigurno jest da ta situacija zahtijeva veću transparentnost i jezgrovitost u svim budućim koracima kako bi se došlo do pravedne raspodjele među autorima i glazbenicima kojima je egzistencija u potpunosti ugrožena na duži period, stoga su jasni i njihovi zahtjevi da tu mora postojati transparentna vladavina kriterija.
I naravnu tu je i još jedan bitan moment koji se tiče svojevrsne negativne percepcije glazbenika u javnosti kao utega u trenutnoj situaciji, jer neki zlobnici to ilustriraju s poznatom Ezopovom basnom „Cvrčak i mrav“. Naime, puno naših ‘crvčaka’ rade kao ‘mravi’ da bi živjeli i preživjeli, a globalne okolnosti su ih dovele do toga da ne smiju raditi svoj posao. Morate priznati da bi u takvoj situaciji i ‘mrav’ bio bespomoćan.
Stoga ako upravo oni inzistiraju na jasnim kriterijima sistemima bodovanja, dosljednosti u komunikaciji i apsolutnoj transparentnosti krovnih udruga svakako se nitko ne bi trebao oglušiti na takav nadasve razuman i fer zahtjev.