Kalifornijski metal bend armenskih korijena ovoga je tjedna prekinuo 15-godišnji studijski post.
Trebao se dogoditi cijeli jedan rat da izbace dvije nove pjesme, i to baš u 2020. u kojoj smo već dignuli ruke od bilo kakvih ugodnih iznenađenja. Trebalo je proći petnaest godina od zadnje studijske snimke, desetljeće i pol tijekom kojeg su se članovi benda javno vrijeđali preko društvenih mreža, optužujući jedni druge da sabotiraju snimanje novog albuma. Desetljeće i pol tijekom kojeg su odlazili na kratke, isključivo dolarima inspirirane američke i europske turneje, zbog kojih su doživljavali priličan hejt fanova.
Na jednom takvom je 2013. godine bilo i izaslanstvo ovog portala u Ziggo Dome u Amsterdamu gdje je netrpeljivost članova SOAD-a bila vidljiva iz aviona.
„Prestanite srati i snimite novi album“, s takvim su se i sličnim komentarima susretali ovi Armenci s američkim putovnicama kad god bi stavili neku novu objavu na Fejs.
Službeno se nikad nisu raspali, iako je Serj Tanakian u međuvremenu objavio nekoliko solo albuma (svoje kabaretsko viđenje rock and rolla predstavio je i 2008. na zagrebačkom INMusicu), Daron Malakian i John Dolyman osnovali su Scars on Broadway, a Shavo Odadjian bend Achozen. Nitko tim projektima nije bio impresioniran, posebno onima kojima je u ušima godinama glasno odzvanjao „Mezmerize“/Hypnotize“, žanrovski hibridno dvostruko remek-djelo iz 2005., koje ih je učinilo divovima. Bilo je to zadnje što su objavili, u ono davno zaboravljeno vrijeme dok je još George W. Bush bio predsjednik.
Tajnu njihova nekadašnjeg zaleta do 40 milijuna prodanih albuma vrlo je jednostavno secirati – prepoznatljiv riff, nepredvidiva ritmička struktura, egzotični Tanakianov naglasak i jebanje majke imperijalnoj američkoj politici, kao i zatupljujućim medijima. Sve one odlike koji su SOAD krasile još od onog prvog (i zasad posljednjeg) zagrebačkog koncerta kao predgrupa Slayerima 1998. u Domu sportova pa do razdora na vrhuncu slave.
I trebao se, dakle, dogoditi rat da bi cijela vojska obožavatelja, prije nekoliko dana, ostala bez teksta na nenadanu vijest o dvije nove pjesme.
„27. rujna zajedničke snage Azerbejdžana i Turske (zajedno s teroristima ISIS-a iz Sirije) napale su Republiku Gorski Karabah koju mi Armenci zovemo Artsakh. Tijekom proteklih mjesec dana, civile su danonoćno pratili stravični prizori i zvukovi raketnih napada, bombi, projektila, dronova i terorističkih napada. Morali su pronaći utočište u improviziranim skloništima, pokušavajući izbjeći pad nezakonitih kasetnih bombi koje padaju po njihovim ulicama i domovima, bolnicama i hramovima. Njihovi su napadači zapalili svoje šume i ugrozili divlje životinje bijelim fosforom, još jednim zabranjenim oružjem“, stajalo je u objavi članova benda System of a Down.
Šestog dana studenog 2020. objavili su „Protect the Land“ i „Genocidal Humanoidz“.
„Agresija i nepravda koju Azerbajdžan i Turska čine nad narodom u Artsahu i Armeniji kršenje su ljudskih prava i ratni su zločin. Svi shvaćamo da je ovo egzistencijalna bitka za naše ljude, jako je osobno. Ono što je trenutno potrebno jest da svijet stavi po strani politiku i podrži Armeniju sankcioniranjem Turske i Azerbejdžana i priznavanjem Artsaha. Sada je pravo vrijeme za ovo, jer zajedno imamo nešto jako važno za poručiti. Obje pjesme govore o strašnom i ozbiljnom ratu koji se vodi u našim domovinama, Artsakh i Armeniji. Ponosni smo što možemo s vama podijeliti ove dvije pjesme i nadamo se da ćete uživati u slušanju. Nadalje, željeli bismo da istražite više o ovoj temi, kako biste i vi mogli izraziti vaš stav o velikoj nepravdi i povredi ljudskih prava koje se trenutno događaju. Što je najvažnije i najhitnije, molimo vas da donirate, bilo mali ili veliki iznos, kako biste pomogli onima koji su pogođeni onim što poprima oblik zločina protiv čovječnosti. Prihod od pjesama bit će doniran kako bi se pružila ključna i prijeko potrebna pomoć i osnovne potrepštine onima koji su pogođeni tim groznim djelima.“
I tako je prokleto dobro ponovno ih čuti. „Protect the Land“ i „Genocidal Humanoidz“ izbrisale su sve one „prestanite srati“ komentare, oprost je bio trenutačan, euforija oko benda narasla je od nula do 100 u roku sekunde. Sistem više nije down, isključen je pa uključen, restartan, i opet radi. Kao da se ništa u međuvremenu nije dogodilo. Dva antiratna pokliča stopila su petnaest sušnih godina u treptaj oka, „Protect the Land“ i „Genocidal Humanoidz“ realno konkuriraju bilo kojoj himni s njihovih dosadašnjih pet albuma. SOAD su neokrznuti nastavili tamo gdje su stali i nagnali cijeli zainteresirani svijet da im opet kliče.
A samo je cijeli jedan rat bio potreban.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
