Miljenko Prohaska, jedan od najvećih hrvatskih glazbenika, preminuo je u četvrtak 29. svibnja u 88. godini života.
Tijekom glazbene karijere koja se protezala sedam desetljeća ostavio je u hrvatskoj glazbi neizbrisiv trag kao skladatelj, dirigent, aranžer i kontrabasist.
Širina glazbenih područja na kojima je ne samo uspješno djelovao, već i ostvario vrhunska djela pojedinih žanrova, čine ga jedinstvenom osobnošću hrvatske glazbe. Njegov ogroman glazbeni opus koji se proteže od područja jazza preko zabavnih melodija, velikog broja glazbeno-scenskih djela, filmskih partitura, djela za puhačke, jazz, revijske i tamburaške orkestre, pa sve do skladbi komorne glazbe, ostat će kao trajna vrijednost hrvatske glazbene baštine, a izazov svima koji će ih idućih godina i desetljeća nastojati evidentirati i sistematizirati. Kao školovani glazbenik iznimnog zanatskog umijeća, Prohaska kao posebno poglavlje ostavlja za sobom i enorman broj obrada, aranžmana i orkestracija od kojih neke u svjetskim razmjerima predstavljaju vrhunska ostvarenja svog žanra. Njegove orkestralne partiture, obično oživotvorene i snimljene pod njegovim dirigentskim vodstvom, u društveno i kulturn o osjetljivim vremenima su hrvatskoj zabavnoj i jazz glazbi dale dignitet koji joj je otvorio vrata kako fizičkih koncertnih prostora, tako i radijskih programa i opće društvene prihvatljivosti.
Rodio se 1925. godine u Zagrebu u kojem je proveo cijeli svoj život. Srednju glazbenu školu završio je kao kontrabasist, a diplomirao na Teorijsko-nastavničkom odjelu Muzičke akademije. Uz dugu praksu orkestralnog glazbenika (u Zagrebačkoj filharmoniji od 1949. do 1959.) djelovao je i u malim sastavima zabavne glazbe. Najveće poglavlje njegovog profesionalnog puta pripada Plesnom orkestru radio Zagreba (kasnije Big Band HRT-a), kojeg je vodio od 1957. do 1989. godine. U tom periodu doveo ga je na svjetske top liste (Down Beat, Jazz Forum) i na brojna gostovanja po bivšoj državi i po inozemstvu. Autor je Intime, jedine hrvatske jazz skladbe koja je uvrštena među svjetske jazz standarde i koju su izvodili i snimali brojni ugledni glazbenici u Americi i drugdje. Ta kođer je jedini hrvatski autor glazbe za jazz orkestar čije su pojedine skladbe i aranžmani postali dio standardnog svjetskog repertoara svog vremena. Dijelio je pozornicu i studija s velikanima jazza kao što su John Lewis, Michel Legrand, Clark Terry, Don Ellis i brojni drugi.
Iznimno društveno aktivan, desetljećima je bio nezaobilazan član žirija i stručnih komisija brojnih festivala i natjecanja. Obnašao je dužnosti predsjednika Saveza estradnih radnika Jugoslavije, predsjednika Udruženja kompozitora lake muzike Hrvatske (1954.-57.), te predsjednika Hrvatskog društva skladatelja u dva mandata (1967.- 69. i 1988.- 90.). Uz brojne nagrade i priznanja na festivalima i natjecanjima dobitnik je i Nagrade Josip Štolcer Slavenski (1976.), Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo (1988.), dviju medalja Grada Zagreba (1955. i 1995.) te nagradom Porin za životno djelo (1995.). Odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem, Ordenom zasluga za narod, te Odličjem Reda Danice hrvatske.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
