Ovogodišnji je pobjednik grčki redatelj Neritan Zinxhiria koji se predstavio s eksperimentalnim filmom ‘Svjetlost od svjetlosti’.
Na kraju subotnjeg večernjeg programa, a prije koncerta grupe Detour, proglašeni su pobjednici međunarodne i domaće filmske konkurencije 21. Tabor Film Festivala.
U međunarodnoj konkurenciji natjecala su se 22 kratkometražna filma, a žiri u sastavu medijskog umjetnika i filmskog autora Dan Okija (Slobodan Jokić), redatelja igranih filmova i prošlogodišnjeg odnositelja Grand Prixa Keitha Deligeroa te audiovizualne umjetnice Kumjane Novakove, ovogodišnjim je pobjednikom proglasio grčkog redatelja Neritana Zinxhiriju koji se predstavio s eksperimentalnim filmom „Svjetlost od svjetlosti“. Film tematizira rekonstrukciju snimki pronađenih nakon 90 godina na jednom od najizoliranijih mjesta na svijetu, a kameru je ondje davne 1932. postavio redovnik netom prije smrti.
“Film koji nas je odveo u prostor viševremenosti, svijetlom slikajući planine, drveće, vjeru u život. Stoljetne fotografije ugravirane na staklu polako se pretvaraju u današnje snimke. Dugo putovanje ukapsulirano u malom prostoru, otvara pitanja i imaginacije o odnosima vjere, prirode, zajednice i sve između. Majstorska koreografija stare i nove fotografije pretvara se u meditaciju o naizgled jednostavnom monaškom životu na Svetoj gori”, objašnjava žiri.
Posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji osvojio je redatelj Assaf Gruber za eksperimentalni film „Nemoj se nikad vratiti“. Ovim filmom redatelj nastavlja svoje kontinuirano istraživanje iza kulisa umjetničkih institucija kako bi se uključio u fundus Neue Galerie Graz. U kaveznom prostoru spremišta vidimo golog glazbenika koji intenzivno radi na skladbi, inspiriran umjetnicima koji pripadaju sivoj zoni između modernističkih stremljenja i entuzijazma za nacizam, a čiji radovi spajaju ukus za egzotiku s lokalnim patriotizam, religiozni žar i erotika. Naš misteriozni protagonist probno svira melodiju poznatu s plesnih podija diljem Europe, no autor postavlja pitanje tko se ikada potrudio poslušati njezine izuzetno imperijalističke tekstove.
“Izvanredna filmska studija institucionaliziranog kolonijalizma. Slike i skulpture iz muzejskog depoa subverzivno izmješta i pokazuje ogoljeni neeuropljanin. On nosi i svira harmoniku, najprije kao komentar na ono što otkriva i predstavlja, a potom ih pretače u glazbenu harmoniju pop hita “Voyage Voyage”, uplovivši u očito imperijalističke stihove. Jednostavan i reduciran, ali vrlo precizan koncept filma savršeno je izveden. Istovremeno doživljavamo jedinstveni uvid u duboko ukorijenjeni kolonijalni arhiv i emotivni pogled onoga koji je arhiviran kroz kolonijalne strukture dominacije i izrabljivanja”, komentira žiri.
Među 14 domaćih naslova članovi žirija u sastavu osnivačice nezavisnog filmskog kolektiva LaborBerlin Linn Löffler, mađarskog filmskog redatelja Kornéla Szilágyija te prošlogodišnjeg pobjednika domaće konkurencije Šimuna Šituma ovogodišnjim pobjedničkim filmom proglasili su “Zof”, čiji je redatelj Rino Barbir.
“Igrani film tematizira prekid veze s djevojkom nakon čega Zof najveću povezanost osjeća prema svom psu Loti s kojom provodi najviše vremena. Njegov odnos prema psu reflektira i njegove odnose s bliskim ljudima. ‘Noseći se usamljenošću i nemogućnošću izražavanja kroz toksičnu muškost, ovaj realistični portret ispituje ulogu muškarca u današnjoj kulturi”, riječi su člana žirija Šimuna Šituma.
Posebno priznanje u domaćoj konkurenciji osvojio je eksperimentalni film Davora Sanvincentija „Mjesta koja ćemo disati“, a zagovara imaginaciju kroz putopis konstruiranih i anonimnih pejzaža te je svojevrsna bilješka o budućnosti, dok žiri dodaje da se radi o meditativnom, filozofskom eseju o anarhizmu prirode koji propituje naše trenutno stanje u društvu. Drugo posebno priznanje za majstorski ukomponiranu animaciju koja se kroz nadrealizam i crni humor bavi tugom i gubitkom osvojili su Lucija Mrzljak i Morten Tšinakov za animirani film “Eeva” čija je radnja smještena na sprovod.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
