Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade i Mreža mladih Hrvatske danas prije podne održali su doručak za novinare ispred prostora Pogona Jedinstvo, gdje su predstavili rezultate istraživanja o sudjelovanju i potrebama mladih u kulturnim institucijama.
“Kulturni programi i događanja koje nude različite kulturne institucije i organizacije često su u diskrepanciji s potrebama mladih pri čemu je primjetno i izostavljanje mladih prilikom kreiranja kulturnih programa za mlade”, stoji u priopćenju. Upravo iz tih razloga se kroz projekt „The Melting Pot” tijekom 2021. godine pristupilo provedbi istraživanja s mladima „Vidljivost kulturnih programa i potreba mladih u vezi kulture u Republici Hrvatskoj” te istraživanja „Kulturne institucije/organizacije i mladi” s djelatnicima kulturnih institucija i organizacija kako bi se identificirali interesi i potrebe mladih, a sve u svrhu budućeg rada na približavanja kulture mladim osobama.
„The Melting Pot” u okviru Erasmus+ projekta provele su Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskog rada – NAPOR, kao nositeljica projekta, u suradnji s partnerskim organizacijama: Galerija Matice Srpske, Sojuz za mladinska rabota Skopje, Opštinska ustanova Muzeja na grad Negotino, Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade te Mreža mladih Hrvatske.
Kroz istraživanje provedeno među mladima od 15 do 30 godina, putem upitnika i fokus grupa, pokušali su pronaći odgovore na pitanja: Dolaze li mladi na programe u kulturne institucije? Kako mladi gledaju na programe kulture i suvremene umjetnosti? Žele li mladi sudjelovati u kulturnim programima? Koji su stavovi kulturnih institucija prema mladima? U kojim uvjetima i s kojim ciljevima kulturne institucije kreiraju programe za mlade? Isto tako postavili su i ključno pitanje – što možemo učiniti da približimo kulturne programe mladima?
Provedenim istraživanjem utvrđeno je da mladi smatraju kako institucije, organizacije i državna tijela ne uključuju mlade u procese osmišljavanja programa kulturnih sadržaja ili u osmišljavanje politika za mlade vezanih za kulturu. Veći dio sudionika tvrdi da kulturne institucije nisu otvorene za prijedloge mladih jer imaju unaprijed definirane programe. Mladi kao prostor za vlastito uključenje vide kroz savjetovanje prilikom izrade vizuala za kulturne sadržaje, te najviše tijekom razvoja programa za mlade. U suprotnosti s mišljenjem mladih, djelatnici kulturnih institucija smatraju da su mladi uključeni u planiranje kulturnih sadržaja i skoro svaki drugi djelatnik je donekle zadovoljan interesom i dolaskom mladih na događanja.
Kultura predstavlja bitan dio života mladih ispitanika, a uključuje aktivno izražavanje kreativnih ideja kao i ispunjavanje slobodnog vremena. Međutim, vidljivost kulturnih programa i sadržaja nije dovoljno promovirana i mladi to ističu kao razlog neposjećivanja događanja, kako u institucijama, tako i na nezavisnoj sceni. Zajednički prijedlog ispitanika jest veće ulaganje u promociju prilagođenu mladima.
Jedan od zaključaka istraživanje jest da kultura mora biti inkluzivna za mlade, a ne tradicionalistička i elitistička, a kulturni programi za mlade moraju biti kreirani u bliskoj suradnji s mladima. Kako bi kulturni programi bili zanimljiviji mladima, donesene su sljedeće preporuke:
1. Bolja promocija kulturnih događaja prilagođenih mladima korištenjem jezika mladih te aktualnih kanala komunikacije,
2. Kreirati interaktivne i zanimljive kulturne programe u izravnoj suradnji s mladima
3. Približiti klasičnu i visoku umjetnost mladima na interaktivan način (npr. digitalizacijom)
4. Učiniti da su sadržaji nezavisne kulture jasni i bliski mladima
5. Razvijati kulturne navike mladih kroz odgojno-obrazovni sustav
6. Smanjiti formalnost događaja u kulturnim institucijama
7. Bolje prepoznavanje neformalnih udruženja mladih kod kulturnih institucija
8. Osigurati popuste na ulaznice mladima