Peto izdanje Runda Digital Day konferencije je u prostoru Wespe okupilo glazbene profesionalce iz Hrvatske, regije i Europe. Kroz niz panela i prezentacija predstavili su se najnoviji trendovi, a razgovaralo se o aktualnim temama iz glazbene industrije, digitalne distribucije, digitalnih prava i poslovnih praksi.
Po svoj prilici „medeni mjesec“ (ako ga je uopće bilo) između Spotifyja i glazbenika približio se svom kraju. Ovogodišnji Runda Digital Day održan u utorak u zagrebačkoj Wespi bio je dobrim dijelom u znaku uvođenja novog modela isplate švedskog streaming diva glazbenicima i nositeljima prava. Najviše kontroverze izaziva odluka o uvođenju praga od 1.000 streamova koji mora prijeći svaka pjesma u roku od 12 mjeseci kako bi počela generirati prihod. To znači da je za dobar broj onih koji traže svoje mjesto pod glazbenim suncem format albuma na Spotifyju stvar prošlosti jer svaka uploadana pjesma u budućnosti će se morati boriti za opstanak na toj streaming platformi. Ne prijeđe li spomenuti prag, neće biti monetizirana. Za velike i etablirane to dakako ne predstavlja problem, no tko god razmišlja izvan okvira singla već sad može imati glavobolje. Naravno da je izuzetno velikom broju glazbenika potpuno neisplativo što se nalaze na Spotifyju, ali je dosad nade podgrijavala činjenica da su barem bili prisutni na najvećem streaming servisu, uz kakvu takvu nadoknadu.
Isplatni iznosi za pjesme streamane ispod 1.000 puta u prosjeku iznose par centi, no u kumulativi jednog Spotifyja to je oko 40 milijuna dolara koji će se ubuduće koristiti za podebljanje isplatnih iznosa onih s većim brojem preslušavanja. A poznato je da postizanje veće popularnosti iziskuje veća ulaganja i angažman, u ovom slučaju onih kojima je to i dosad bio problem. Hrvatska je u toj igri velikih brojeva mikro tržište i to je dodatna otegotna okolnost. No, po svoj prilici više će se znati kad se zavrte obračunska razdoblja po novom modelu Spotifyja, o čemu je pričala i Helen Smith, izvršna direktorica IMPALA-e. Smith je kazala da će se u budućem periodu Deezer koristiti kao testni model preko kojeg će se usporedno moći pratiti kakav će utjecaj na male zemlje izvršiti nova politika raspodjele sredstava na Spotifyju.
Dario Draštata, član Upravnog odbora Hrvatske diskografske udruge, predsjednik RUNDA-e i predsjednik Upravnog odbora IMPALE postavio je pitanje Helen Smith o tome kako gleda na činjenicu da hrvatski diskografi moraju retroaktivno urediti odnose s glazbenicima i nositeljima prava pod prijetnjom da će u suprotnom kolektivna organizacija izvođača za godinu dana početi prikupljati njihova sredstva po novom Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima.
Smith je kazala da ne razumije kakav sistem će donijeti takav potez zakonodavca. „Tu svi gube. Posebno umjetnici, jer tko će raditi na maksimiziranju njihovih prihoda, što je inicijalna obveza svakog diskografa? Vjerojatno će diskografi migrirati u neku drugu zemlju. Bit će to jako frustrirajuće, posebno za tržište u razvoju, kakvo je vaše. Ne znam što rade vaši regulatori, no ima regulatora i u Bruxellesu. Možda treba njih uzbuniti kako bi krenuli vidjeti što se to događa na hrvatskom diskografskom tržištu“, kazala je Smith.
Jedna od neizbježnih tema Runda Digital Daya bila je ona o umjetnoj inteligenciji. Bila je i na posljednjem MAKK-u u Zagrebu, kao i na PIN konferenciji u Skopju proteklog vikenda. Neizvjesnost koju je donijelo to epohalno otkriće vjerojatno nije ni blizu svog vrhunca, globalno gledano, no iz Runde su se potrudili u ove naše predjele dovesti čovjeka koji je česti gost i na BBC-iju kad god se pokrene pitanje AI-a. Martin Clancey se glazbom bavi već 40 godina, prošao je važne procese u raznim segmentima glazbene industrije da bi na koncu kao akademik predavao na Trinity sveučilištu u Dublinu, u Irskoj. Već je u uvodnom izlaganju rekao kako poznaje javnosti još uvijek nepoznatog Ghostwritera koji je podignuo ove godine najveću medijsku prašinu u glazbenom svijetu s objavom pjesme „Heart On My Sleeve“ u kojoj je upotrebom AI-ja generirao glasove Drakea i Weeknda.
„On je čovjek koji iznimno cijeni glazbu i autore, a sve što je htio bilo je pokazati kakav nas svijet uskoro očekuje. Zadnjih 14 mjeseci mi globalno proživljavamo svakodnevno AI iskustvo“, rekao je Clancy u svom predavanju „Navigating AI in the music ecosystem“. Predavanje je ilustrirao AI primjerima glazbe, stripa i video priloga, što u smislu ilustriranja tehnologije koja rapidno napreduje i sama se usavršava doslovce iz dana u dan, ali otvarajući i pitanja legislative oko umjetne inteligencije u što je također uključen. Njegovo, kako kaže, osobno pogonsko gorivo leži u etici, jer etika je ono o čemu marimo. Naveo je primjer da je preko dvjesto država u korona periodu pomagalo svojim umjetnicima da prežive zaključujući kako te odluke nisu izazivale otpor, već su bile prihvaćene u društvu.
„Dakle, imali smo globalni primjer koji je pokazao kako ljudi mare za umjetnošću, time i za umjetnicima“, te kazao kako je i to bila jedna od glavnih smjernica u pristupu legislativi oko umjetne inteligencije koja je pokazala koliko su krhki pojmovi poput copyrighta. „Copyright je u ovoj situaciji prilično osjetljiv iz razloga što on u svojoj srži nosi želju za umožavanjem, tj. izradom kopija. Tu nema govora o nekoj zaštiti originala, već pravu na umnožavanje“, dodavši kako je mišljenja kako treba biti pažljiv u brojnim stvarima oko tehnologije u nastajanju iako je nemoguće predvidjeti kakve implikacije sve može donijeti u jako bliskoj budućnosti, ne samo u sferi glazbe, već aposoluno svakog oblika ljudskog djelovanja.
„Distopija je za mene previše banalna, previše plošna i prosta. Prestar sam da bih rekao: ‘Jebite se svi s tim i ja skupa s vama’, jer realnost je daleko kompleksnija. Zasad smo došli do toga da bi AI i ljudsko djelovanje trebali za početak regulatorno razdijeliti i napraviti okvire da ih se tako predstavi. Krajnja odluka je uvijek na ljudima, tj. onome što će oni izabrati. Bitno je da znaju što biraju“, rekao je Clancy dok je predstavljao logotip „AI: OK“ kojim bi se trebalo označavati sve ono u čemu se u izradi upotrijebila pomoć alata umjetne inteligencije. Njegovo izlaganje bilo je utoliko zanimljivije jer kao da je istovremeno i sam skupljao informacije na terenu u našoj sredini, kao da je testirao i etičke stupnjeve na grupnom uzorku okupljenih.
Predobar poznavatelj ljudskog ponašanja da bi neumjereno širio optimizam, a opet kao da se od naleta pesimizma branio vjerom u etiku. Prilično upućen profesor u stari scenarij koji se bavi ishodima toga kad se ljudski rod dokopa nove tehnologije. Tu je također napravio jasnu distinkciju oko toga kako stvari funkcioniraju u miru, a kako u ratu, da bi na kraju predstavio krivulju pogleda u budućnost s AI-jem kao nove tehnologije u igri. Početak još većeg uspona vidi već iduće godine u proizvodnji lažnih vijesti u vrijeme predsjedničkih izbora u SAD-u, što drži neminovnim izbjegavanjem etike. Nastavak uspona potom vidio kroz najavu GPT-5 modela AI-ja, a zatim i kroz AR & VR tehnologiju koju razvijaju Apple i Meta. Potom očekuje pad u tzv. periodu nazvanom „post-prompt world“, zatim nagli rast s dolaskom GPT-6, dodatno bustanom s najavljenim dolaskom neuralinka tj. sučeljem za direktno povezivanja mozga sa strojem. Clancy dalje od toga u ovom trenutku ne vidi.
Panel naziva „Iza zastora s udrugama i institucijama“ donio je uvid u probleme u regiji. Od Ruth Koleve (Anmip) se doznalo kako u Bugarskoj vlada popriličan kao u segmentu prikupljanja podataka, time i glazbenih prava, jer po njezinim riječima tamo ne postoji organizirani sistem da se prati tko i gdje svira ili emitira glazbu. Posljedično sve top liste koje se rade u toj zemlji treba uzimati s rezervom. Kad se došlo do teme o izvoznim uredima glazbe, Zorica Tepić iz Serbia Creates rekla je kako zasad u regiji samo Hrvatska ima ustanovljen ured i kako u Srbiji kreću u tom smjeru, iako još postoji dosta toga što treba sistemski riješiti.
Neki od članova hrvatskog izvoznog ureda We Move Music Croatia bili su u publici, no nisu sudjelovali u panelu kako bi podijelili svoja iskustva, što samo ukazuje na to kako u Hrvatskoj postoji problem i na relaciji diskografi – WMMC, ali se o njemu još uvijek ne priča, ali korijen treba tražiti u neslaganjima oko novog Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, jer je on veliki kamen spoticanja i zasad sinergija između izvoznog ureda i diskografa ne postoji.
Kees Van Weijen iz IMPALA-e, pokrenuo je pitanje o tome kako mlade talente angažiranije predstaviti u sklopu postojećih velikih festivala u regiji pa se pričalo o različitim dosadašnjim modelima koji nisu donosili značajnije rezultate. Na primjer kad mladi bendovi otvaraju velike festivale u popodnevnim satima, publike obično nema, a kad ih se pokuša staviti u bolji vremenski termin, onda se publika pak rasipa, pa se (iako se nije spomenulo) i tu nameće zaključak kako specijalizirani showcase festivali tu ipak imaju najveći primat.
Panel „A&R: Sljedeća generacija“ ugostio je Helenu Hraščanec iz Intek Musica, Pavla Eftimovskog iz Glitch Recordsa i Antonina Šimića iz Menarta koji su pričali o svojim iskustvima u traženju talenata i njihovom diskografskom kreiranju karijere. Šimić je imao zanimljive i korisne prezentacije u smislu kako se mladi glazbenici trebaju postaviti i što očekivati kad jednom uspiju ući u diskografsku priču, dok su Hraščanec i Eftimovski uistinu predstavljali vjetrove nekih novih trendova u kojima glazbenici i diskografi izgrađuju čvršći odnos na povjerenju što uvelike pomaže i jednima i drugima u strategijama i razvoju umjetničkih osobnosti u jednoj zdravijoj sredini.
Manjak toga možda jest što se takvim djelovanjem ne može pokriti npr. više od 20 izvođača u katalogu, ali su pobjede u takvim sklopovima, reklo bi se, slađe. Eftimovski je otvorio i važno pitanje „prekinutih veza“ na Balkanu, odnosno kako je suradnja između glazbenih entiteta slaba u smislu ako on uspješno pripremi teren za nekog izvođača u Srbiji i to poluči neki uspjeh, priča se ne prelijeva automatsku u Hrvatsku gdje treba sve raditi iz početka. No tu autor ovih redaka osjeća potrebu dodati da je tu riječ o segmentu vezanom za informiranje, tj. medijima. A ta priča nikako da dođe na dnevni red brojnih konferencija sličnog karaktera, jer medijska slika nikako ne ide u prilog recentnog informiranja o tome što se na sceni događa, pored nekoliko internetskih medija.
U panelu „Karta do uspjeha“ bila je možda prva prigoda da za isti stol sjednu dva direktora specijaliziranih servisa za prodaju koncertnih ulaznica; Berislav Marszalek (Entrio) i Damir Vranić (Eventim). Najviše vremena je tu otišlo na predstavljanje dosadašnjih uspjeha tvrtki, a manje na neki konkretan problem, jer u konačnici problema nema dokle god se prodaju ulaznice, a kao što znamo koncertnih događanja ima na pretek. Naime globalni problem u ticketingu je velika moć ilegalnog tržita preprodaje ulaznica, dok tzv. strategija dinamičkog raspona cijena publici zadaje poprilične glavobolje i dodatno im prazni džepove, no Hrvatska je trenutno mala zemlja ako se gleda koncertna ponuda u ostatku razvijenog svijeta pa u lokalnim okvirima to očigledno nije uzelo maha.
Ali i tu se moglo saznati od Vranića da Eventim kao globalni ticket dealer planira uskoro predstaviti personalizirani model kojim bi se trebalo stati na kraj ilegalnom tržištu i to već narednog ljeta kad u Zagreb treba stići Ed Sheeran. „Svi koji su kupili ulaznice za Eda Sheerana još uvijek ne posjeduju te ulaznice u fizičkom obliku i neće ih imati skoro do pred sam koncert upravo iz razloga kako bi se spriječila njihova ilegalna distribucija“, kazao je Vranić.
Na konferenciji je još i Chaz Jenkins predstavio „Chartmetric“, sveobuhvatnu platformu za profesionalce u glazbenoj industriji koja omogućava pristup podacima o streamingu, društvenim mrežama i drugim platformama, u svrhu kvalitetnijeg praćenja karijera i poslovanja, nakon čega je bilo okončano peto izdanje Runda Digital Daya.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
