Festival alternativne i nezavisne svjetske glazbene scene u Šibeniku jutros je u ranim satima zatvorio svoja vrata.
Kao i uvijek kada je posrijedi festival alternativnog, dakle ne baš definiranog glazbenog raspona, a izvan okvira komercijalnih strujanja, postoje trenuci oduševljenja i trenuci dosađivanja. To je neminovno, isto kao i činjenica da uvijek bude ugodnih i neočekivanih iznenađenja. Na SuperUhu predstavilo nam se sve i svašta, no nijedan bend nije ostao bez značajne podrške. Bilo da se radilo o jučerašnjem elektro-bombardiranju dvojca Fuck Buttons ili americana limunadi Howea Gelba, izvođači su redovno dobijali dostatnu porciju pažnje i skandiranja.
Festival se održavao na pristaništu Tvornice elektroda i ferolegura, nekadašnjeg metalurškog diva, gdje je šibenska noga u zadnjih dvadesetak godina rijetko gazila. Kolosalne dimnjake, koji su zadnji dim ispustili krajem devedesetih, na tom su mjestu zamijenili reflektori i metalne konstrukcije velike i male pozornice, a škripa strojeva ustupila je mjesto melodičnijim indie zvukovima. Šibenčanima je u teoriji godila ova nova glazbena priča u gradu i medijska pažnja koja je išla uz to. Nisu se, međutim, masovno odazvali.
Cijena ulaznice ili glazbene preferencije, teško je reći. Pogotovu kada se sjetimo da je Terraneo, koncepcijski poprilično sličan festival, bio njihovo obavezno mjesto hodočašća. Publika je po danima oscilirala između jedne i dvije tisuće, moglo ih je stati još toliko. Organizatori u svakom slučaju mogu biti zadovoljni; odaziv publike iz cijele zemlje bio je pristojan, lokacija neočekivano impresivna, bendovi uglavnom pogođeni, a ukupan dojam sjajan. Najbolji dan? „Uvijek je najbolji onaj zadnji, kad shvatiš da je sve dobro prošlo“, rekao nam je usput promotor Mate Škugor, dok smo jučer zajedno pratili nastup synth-pop dua Ti. Beogradski dvojac od svih je bendova koji su otvarali festivalske dane oko 20 sati, okupio najviše publike.
Kalifornijska kantautorica Chelsea Wolfe bila je najzanimljivija glazbenica koja se trećeg dana SuperUha pojavila na pozornici. Vamp imidžem i gothic/folk izričajem, Chelsea je dominirala glavnim stageom, pojačavajući intenzitet nastupa svakom novom pjesmom. Shema s gradiranjem intenziteta kod Punčki ne postoji, u njihovom slučaju starta se odmah u petoj brzini. Ova vinkovačko-novska trojka potvrdila je reputaciju koncertne pop/punk atrakcije i napunila publici uši rock and rollom prije udara zvanog Fuck Buttons.
Nabrijani dvojac iz Bristola svojom je drone elektronikom najviše odudarao od ovogodišnjeg line-upa festivala, isporučivši u sat vremena više decibela od jumbo jeta u slijetanju. Tisuću ljudi ispred bine uspjelo je ući u film, svi ostali nisu se imali gdje sakriti; jedini izlaz bio je skok u more i bijeg prema suprotnoj obali.
Post-pankeri i česti gosti u Šibeniku, makedonska Bernays Propaganda, te dub i ska ritmom zaraženi Antenat, raspoloženim su nastupima završili ovogodišnju, prvu SuperUho priču. Rane nastale otkazivanjem Terranea uglavnom su pokrpane, a Škugorov bi festival, bude li sve prema planu, za koju godinu mogao narasti do teraneovskih dimenzija. Onih dimenzija koje će namamiti i Šibenčane…
Tekst objavljen u suradnji s portalom Tris.com.hr