‘Nigdje više u Europi ministri ne odobravaju filmove jer je to nedopustiv oblik cenzure i kontrole. To se ne događa nigdje. Ako se mi vratimo tome, bit ćemo jedini u EU s takvom praksom, mi i Sjeverna Koreja kad je prime u EU’, izjavio je Goran Navojec u ponedjeljak u dvorani Müller kina Europa na predstavljanju inicijative ‘Puk’o nam je film’ koja je sebi uzela za cilj zaštitu neovisnosti hrvatske kinematografije od utjecaja politike.
Inicijativi „Puk’o nam je film“ se do današnjeg predstavljanja pridružilo oko 600 ljudi koji ispred i iza kamere stvaraju hrvatski film, a prvi zadani cilj je objasniti predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću i Hrvatskom Saboru kako je ocjena državne revizije HAVC-u za poslovanje u 2015. godini neustavnog karaktera.
Nora Krstulović, kazališna redateljica i glavna urednica Teatar.hr-a, najstarijeg kulturnog portala u Hrvatskoj koji se ne finacira državnim sredstvima vidi veliki propust državne revizije u dosadašnjem radu s Ministarstvom kulture, a ne s HAVC-om. „Sve ove godine od kada postoji HAVC, državna revizija radila je revizije u Ministarstvu kulture i nikad nije tražila potvrde od ministra vezanih za dozvole za snimanje filmova. Meni je to isto kao da mene kazne ispred dućana što nema račun za namirnice, ali ne kazne trgovca koji mi ga nije ni dao. Ukoliko se uvede ovakva praksa u kojima je revizija prekoračila svoje ovlasti čime je naškodila ustavno-pravnom poretku, to znači da nismo svi pred zakonom jednaki. Ova zemlja treba voljeti na način da se spriječi rušenje njenih zakona i ustavnopravnog poretka!“ Krstulović je pozvala i sve okupljene u inače nakrcanoj dvorani Müller da probaju kontaktirati sabornike koji njih predstavljaju i apeliraju na njih da se dio izvješća državne revizije ne uzme u obzir na izglasavanju.
„Situaciju koja se razvila u našem društvu nije maligna, već je alarmantna. Ne raspravlja se na minimumu merituma već se uvodi novi način vladanja, a to je diletantizam. Diletantni svojim briljantnim djelatnostima uređuju ono o čemu nemaju pojma. Mi smo izmislili diletantizam onog trenutka kad smo izmislili sukob interesa. Kad je bilo tko tko je meritorno govorio automatski bio okružen tim balegarima koji su se na njega sjatili kao muha na govno i koji su ga optužili za sukob interesa. Da bi se izbjegao sukob interesa izmislili smo sukob sa zdravim razumom. Počnite se ponašati odgovorno i kršćanski, a ne paganski, kršćani stoje iza riječi koje daju“, izjavio je filmski redatelj Antonio Nuić i završio apelirajući upravo na braniteljske udruge koje su najviše digle glas protiv HAVC-a: „Nema tog čovjeka među ovih 600 ljudi koji misle nešto loše o hrvatskim braniteljima, samo je pitanje koga vi predstavljate?“, na što je dobio gromoglasan aplauz.
Filmska producentica Dana Budisavljević rekla je kako bi branitelji trebali korupcijsku hobotnicu tražiti na HRT-u, a ne u redovima HAVC-a.
„Članovi ove zajednice su marljivi, svi puno naporno i teško rade. Ovdje nema uhljeba. To su stvaratelji koji čekaju da se život i film poklope. Za sve vrijedi da su to ljudi bez stalnog radnog mjesta. Revizija nas sve stavlja izvan zakona, oni dolaze i kažu: to je sve bilo nelegalno i vi ne postojite. Što trebamo učiniti? Jel’ se trebamo spaliti na glavnom trgu?“, izjavila je Budisavljević dodavši da ako svaki snimljeni film u Hrvatskoj treba imati ministrov potpis da to znači blokadu rada HAVC-a i apsolutno kontrolu politike i političara nad filmom. „Revizija dokida samu ideju samostalnosti HAVC-a i hrvatskog filma. Mi tražimo Sabor da dobro razmisli pri iščitavanju ove revizije. Programska sredstva su sredstva su za proizvodnju i sve dobro što smo učinili ovu zemlju, a o tome ne odlučuje ni ministar ni nikakav upravni odbor. O tome odlučuju umjetnički savjetnici i audio vizualno vijeće. To je jamstvo neovisnosti od politike da filmom upravlja filmski svijet, a ne političari. Revizija nas je vratila na gore od onoga kako je bilo. Time se izmišlja još jedna institucija koja troši novac, a ništa ne odlučuje. Tražimo od osnivača Ministarstva kulture, sabora i vlade jasnu i nedvosmislenu zakonsku osnovu koja će osigurati daljnji rad HAVC-a bez političke kontrole. Da postoji korupcijska hobotnica ova zajednica bi propadala i odumirala, a ne bi se razvijala. Ako treba pričati o korupcijskim hobotnicama pogledajte samo HTV. Tamo konstantno pada gledanost i utjecaj, i u takvim zajednicama je problem. Hrvatska filmska zajednica prosperira i ona ne može biti koruptivna hobotnica. Razmislite o zdravom razumu o svemu tome.“
Goran Navojec se također poznao na zdrav razum počevši Shakespeareovim stihovima o „pucanju filma“ na društvene nepravde, te potom postavio pitanje: „Koji to računovođa na svijetu, koji knjigovođa, može suditi što to pridonosti razvoju kulture? To može samo Gogoljev revizor jer on je doprinjeo razvoju kulture. Dakle, trebala je ovo biti financijska revizija, a otišla je daleko iz svojih okvira, upravo su to i tražili. Promaklo im je više od 250 nastupa hrvatskog filma na svjetskim manifestacijama diljem svijeta. A to su pokušaji umanjivanja vrijednosti hrvatskog filma! Netko nas u jednoj rečenici na državnoj televiziji prozove klijentelističkom bagrom. A kako to da revizija nije primijetila uspjehe hrvatskog filma samo te sporne 2015. godine? Na 65. Berlin Film festivalu je učestvovao film „Piknik“, „Zvizdan“ je iste godine nagrađen na Cannesu, na Karlovywarima film „Ti mene nosiš“, na Venecija Film Festivalu film „Belladonna“ je dobio Zlatnog lava za najbolji kratkometražni film, U San Sebastianu „Vrapci“ nagradu za najbolji film, a Nagrada europske filmske akademije, što je pandan Oscaru dobije film „Piknik“. Nigdje više u Europi ministri ne odobravaju filmove jer je to nedopustiv oblik cenzure i kontrole. To se ne događa nigdje. Ako se mi vratimo tome, bit ćemo jedini u EU s takvom praksom, mi i Sjeverna Koreja kad je prime u EU. Trebamo se zapitati koliko ćemo tim činom prekršiti europskih konvencija koje smo potpisali kao država. Hrvatski film mora biti neovisan, bilo što drugo nas vraća u mrak komunističke cenzure.“
Na kraju se nakon što je svoje izlaganje završio citatom Durbešićeva djela koje se dotiče vlasti i umjetnika, rekao kao će bivši ministar Hasanbegović, umjesto po slavljenju uspjeha hrvatskog filma u svom kratkom mandatu biti upamćen po politici: „Soriti se mora“, „Ili za one koji ne razumiju, to znači, potaracati se mora“, zaključio je Navojec.
Zanimljivo je da se kasnije za riječ javila i Silvija Luks koja je, poput Budisavljević, pozvala branitelje na prosvjed pred HRT, a ne pred HAVC.
„Molim vas branitelje, ja koja pripadam generaciji koja se sjeća kad su SUBNOR i partija odlučivali što i tko će snimati, vas molim branitelje da pitate što vas zanima pred HRT-om! Jer ovo je sve bio jedan vestern u kojem je trebalo objesti Pedra. Pedra ste objesili, doći će drugi Pedro, ne brinite. Ali ste, dragi branitelji, time odvratili pažnju javnosti sa Alama, a Alamo je HRT! Odite tamo i pitajte. Ja ću vam reći gdje se korupcija generira već decenijama! Pitajte zašto je HRT prije desetak godina kupio knjigovodstveni program zbog kojeg je knjigovodstvo uvijek problem. Hrvatska postoji 25 godina, a ima 29 zakona o HRT-u samo zato jer uvijek ostaju oni koji novcem pretplatnika pune svoje džepove“, izjavila je Luks.
Kao predstavnik braniteljskih udruga na skupu se za riječ javio Josip Jurčević, ali je ubrzo bio ušutkan negodujućim povicima većine kad je počeo pričati da su mnogi mladi ljudi instrumentalizirani korupcijskom hobotnicom, ukazujući da je i HAVC pod Hribarom to bio, a nešto kasnije ga je žovijalno ismijao i konceptualac Siniša Labrović kad se javio za riječ.
Sljedeći korak inicijative „Puk’o nam je film“ je pokušati hrvatskim sabornicima objasniti zašto revizijsko izvješće o HAVC-u treba u jednom dijelu biti odbačeno kao grubi pokušaj gašenja neovisnosti jedne iznimno važne institucije čiji rad je donio red u hrvatski filmski prostor, educirao mnoge mlade filmaše, i općenito donio rezultate koji su itekako pridonijeli hrvatskoj kulturi općenito gledano.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
