U organizaciji Rotary Cluba Zagreb Gradec sinoć je u Lisinskom održan humanitarni koncert s nakanom skupljanja sredstava za nastavak gradnje kuća obiteljima stradalim u potresu na Baniji.
Potres koji je za vrijeme pandemije na samom kraju 2020. godine pogodio Petrinju ostat će još dugo upamćen kao jedna od najvećih tragedija koje su nas zadesile u ovom stoljeću, a proces obnove praktički se ne bi pomaknuo s mrtve točke da članovi Rotary Cluba Zagreb Gradec nisu odlučili uzeti stvar u svoje ruke i pribavili sredstva za izgradnju sedam kuća za obitelji s djecom koje su ostale bez krova nad glavom u tom nemilom događaju. No, kao što svatko zna, gradnja je skup zadatak, pa kako bi prikupili novac za nastavak procesa, Rotarijanci su sinoć u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog organizirali humanitarni koncert slovenskog kantautora Zorana Predina i njegovih gostiju Anje Rupel i Davora Gopca s kojima su kao prateći sastav svirali članovi Django Groupa pokojnog sisačkog gitarističkog virtuoza Damira Kukuruzovića iz kojeg neki od članova također potječu iz potresom pogođenog kraja.
Osim što je koncert održan s plemenitim ciljem, on je ujedno bio i prijateljsko druženje glazbenika koji su dijelili pozornicu, ali setlista je pokazala da je to ujedno i slavlje prijatelja glazbenika koji su nas posljednjih godina napustili. Nakon što je nastup otvorio Django Group, Predin je u pratnji klavira otpjevao “Tvoje nježne godine” Arsena Dedića, autora čije će se prisustvo provlačiti kroz velik dio repertoara, pogotovo u drugoj polovici repertoara. Nakon blagog kiksa s izvlačenjem “Te noći kad umrem” iz pjesmarice Bijelog dugmeta koja se povremeno pokazivala neprikladnom za Zoranovu lagu, stvari su potpuno ispravljene lijepom posvetom Margiti Stefanović Magi iz Ekatarine Velike kojoj je Predin, kako kaže, u snu napisao “Kosu boje srebra”, da bi potom otpjevao i “Čakaj me” Lačnog Franza koju je također izvodio i s pokojnim Arsenom.
“Vilenjaka” kojeg je izvorno napisao ocu, Zoran je sinoć posvetio Massimu, ali isto tako vratio nam je u sjećanje i Akija Rahimovskog koji je također pjevao tu pjesmu, a nakon što je šaljivo testirao vokalne sposobnosti publike koju je pridobio da zapjeva uvodne stihove “Bandiere Rosse”, otpjevao je (prošetavši se publikom do gradonačelnice Petrinje da podijeli s njim mikrofon) i “Djevojko mala”, još jednu skladbu koja je poslužila kao dvostruka posveta, s jedne strane Vladi Divljanu, a s druge i Kukuruzoviću kojemu je u ovom aranžmanu bila singl s posljednjeg albuma “Smile”. Za kraj prvog bloka Predin je ostavio premijernu izvedbu svog novog singla “Moja prva molitva” koju je napisao svom sinu.
Zatim je došlo vrijeme i za najavljene goste, pa je tako prvi uz očekivani naramak pošalica stigao Gobac koji je u pratnji akustičnog benda prilično iznenadio silininom i preciznošću svoga vokala koje se vjerojatno ne ističu u toj mjeri kad pjeva u rokerskoj formaciji. Izveo je “Natrag u garažu”, a zatim i “Fridu” te “Sve će biti u redu” kao najfriškiju točku na repertoaru, prije nego što mu se pridružila i Anja Rupel u duetu “Kako bih volio da si tu” njezinog benda Videosex koja ove godine slavi četrdeseti rođendan. Anja je zatim izvela i lijepu verziju slovenske popevke “Ne čakaj na maj”, a zatim joj se pridružio i Predin, te su zajedno otpjevali “Zemlja pleše”, pjesmu za koju su neki ispravno primijetili da je malo nezgrapan izbor za koncert posvećen žrtvama potresa.
Predin je službeni dio koncerta završio oružjem iz Arsenovog arsenala. “Zagreb i ja volimo se tajno” živnula je u gypsy swing aranžmanu, a “Kuća pored mora” nije izgubila na snazi ni kad je na njezinom najmoćnijem dijelu, onome kad se kiše sliju u cvjetove agava, Zoran bio prisiljen na recitaciju. “Zagrli me” (koju svi vežu sa Zdravkom Čolićem, iako je produkt Arsenovog pera) pretvorena je u neku vrstu čardaša gonjenu konstantnim pljeskom publike, a “Odlazak” je označio odlazak benda s pozornice praćen sotto voce pjesmom publike. No, naravno da to nije bio kraj, odsviran je još i bis na kojem su se vratili i gosti, a na kojem smo između ostalih čuli i “Pamtim samo sretne dane” iz repertoara Gabi Novak i “A sad adio” koja je već postala zaštitnim znakom i službenim closerom nastupa Damirovog Django Groupa.
Lisinski je tako sinoć postao poprištem nastojanja da se dobre namjere nastave provoditi u djela, ali i dirljiv spomenar koji je, u najboljem mogućem smislu, na trenutke djelovao kao produženi ‘In Memoriam’ segment na dodjeli Oscara. Dobitna kombinacija, moglo bi se reći.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
