3,6 rendgena: Kako se s ‘Crimes of the Future’ Cronenberg vratio body horroru

Tijekom filma likovi će toliko puta ponoviti da je ‘kirurgija novi seks’, da će se gledatelj zapitati čemu tolika potreba da se tagline filma pretvori u njegov refren.

“Crimes of the Future”

Takozvani body horror specifičan je žanr filmova strave i užasa koji se koncentrira na groteskne promjene na ljudskom tijelu, bilo u obliku mutacija, sakaćenja ili na bilo koji drugi način koji u gledatelju budi osjećaj nelagode ili mučnine. Premda je na neki način prisutan u filmu pedesetih, žanr je počeo stjecati popularnost u drugoj polovici sedamdesetih, te pogotovo osamdesetih godina, a jedan od glavnih začetnika i vjerojatno čovjek čije se ime najviše spominje u vezi s ovim podžanrom kanadski je filmaš David Cronenberg.

Tkogod je kao ljubitelj filma odrastao u osamdesetima godinama teško da je ikada iz glave uspio izbaciti nakaradne vizije koje je Cronenberg oživljavao u svojim filmovima. Od eksplozije glave u “Scanners”, preko rastrganih tijela u “Videodrome”, do nakaradnog lica Jeffa Goldbluma kad prođe transformaciju u “The Fly”, bilo je tu napretek materijala za hranjenje dječjih noćnih mora. U devedestima će se u filmovima sve više baviti psihologijom, ali ponovno je teško zaboraviti žoharske pisaće strojeve iz “Naked Lunch” kao i spolne odnose s bogaljima stradalim u automobilskim nesrećama u “Crash” iz 1996. godine.

U novom stoljeću redatelj se odmiče od žanra s kojim je u prvom dijelu karijere postao jednakoznačan. Između 2005. i 2011. snimit će i tri svoja najuspješnija kasna filma, a u sva tri glavu ulogu igrat će Viggo Mortensen. Riječ je o kriminalističkim dramama “A History of Violence” i “Eastern Promises”, te o biografskom “A Dangerous Method” u kojoj Viggo glumi Sigmunda Freuda. Nakon toga u sljedeća dva filma Cronenberg svoju glumačku zvijezdu nalazi u Robertu Pattinsonu, no “Cosmopolis” i “Maps to the Stars” nisu oduševili, a redatelj nakon toga uzima čak osam godina pauze da bi se sada vratio s “Crimes of the Future”, filmom koji dijeli naslov s jednim od njegovih prvih uradaka, premda ni na koji drugi način nisu povezani.

Moglo bi se reći da je Kanađanin ovdje posegao za svojim starim, provjerenim oružjima. Prije svega, u ulogu glavne zvijezde vratio je Mortensena koji je zauzvrat iznio jednu od svojih najmističnijih i najpamtljivijih uloga kao Saul Tenser, čovjek kojemu neprestano rastu novi nepoznati organi koje zatim u umjetničkom performansu javno odstranjuje uz pomoć svoje partnerice Caprice (Léa Seydoux). Čim govorimo o javnom odstranjivanju organa, jasno je da se Cronenberg vratio i žanru body horrora koji ga je (i kojega je) proslavio.

Kao što sam naslov filma kaže, radnja se odvija u budućnosti i to onoj njezinoj verziji u kojoj je ljudski rod toliko evoluirao da više ne osjećaju bol. Ovaj koncept poteže brojna moralna i fizička pitanja kojih se Cronenberg dotiče tek ovlaš i površno, kako bi se mogao najviše posvetiti onome što ga oduvijek fascinira, a to je seksualizacija rana i ostalih grotesknih promjena na ljudskom tijelu koje smo ranije spominjali. U “Crimes of the Future” toga ponovno ima napretek, pa je konačni rezultat film koji vizualno uznemiruje jednako koliko i zavodi. Tijekom filma likovi će toliko puta ponoviti da je “kirurgija novi seks”, da će se gledatelj zapitati čemu tolika potreba da se tagline filma pretvori u njegov refren.

Pritom zavođenje i nije nužno samo ono seksualne vrste, već je u pitanju i vizualna kvaliteta filma, prvenstveno fotografija Douglasa Kocha i fantastična scenografija redateljeve dugogodišnje suradnice Carol Spier koja u sjećanja doziva njihove prethodne zajedničke radove ali i kostimi poput kukuljice u kojoj Mortensen provodi najveći dio filma. Uz glumački par u glavnim ulogama izvrstan posao odrađuje i Kristen Stewart u netipičnoj roli sramežljivice koja pada na Tenserovu neodoljivu privlačnost te dokazuje da je svakim novim filmom sve bolja glumica.

Problem filma leži u njegovoj bolnoj nedorečenosti, gotovo noirovskom zapletu koji u konačnici ne skriva nikakvu posebnu misteriju. Njegov završetak sigurno će otuđiti velik dio publike koja će se osjećati prevareno ulaganjem pozornosti u jednu zamišljen svijet budućnosti, da bi na koncu bio nagrađen pričom koja ne vodi nigdje, a sva zanimljiva pitanja koja postavlja ostavlja nerazrađenima. Svi oni koji vole klasičnog Cronenberga bit će zadovoljni što se majstor vratio svojoj početnoj antiestetici, no osim tematike i tehničkih dostignuća ostavit će dojam bliži pilotu neke potencijalne serije nego samostalnom filmskom uratku jednog od neupitnih majstora strave. Drugim riječima: not great, not terrible.

(Metropolitan Filmexport, 2022.)

 

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 kune.

Hvala vam.

1.00 HRK 5.00 HRK 10.00 HRK 20.00 HRK 50.00 HRK 100.00 HRK 200.00 HRK


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Osvrt

Idi na Vrh
X