Svim uobičajenim financijskim problemima unatoč, sedmi po redu Festival alternative i ljevice (FALIŠ) održao se od 4. do 7. rujna u Šibeniku, a središnja ovogodišnja tema festivala bila je ‘Populizam – narod i njegove ideologije’, s naglaskom na razloge uspona populističkih stranaka u Europi, što populizam sa sobom donosi, postoji li dobar populizam ili je on nužno loš i može li se lijevim populizmom odgovoriti na desni.
– Melankolija ljevice uvijek je postojala, diskretna, sramežljiva, često podzemna, u većini slučajeva protjerana iz službenih diskursa, cenzurirana propagandom i uvijek spremna da se bjelodano očituje. Kada se komunizam raspao utopija koja je bila podržana tijekom stoljeća više nije bila dostupna. Melankolija rođena iz poraza nije mogla pronaći ništa što bi je nadvladalo i ostala je sama. Ukratko, na samom pragu 21. stoljeća, dogodilo se to da je počela odgovarati padu principa nade. Simbiotička sveza koja je povezivala prošlost i budućnost je slomljena. Konkretne utopije kolektivne emancipacije pretvorile su se u individualizirane težnje za konzumiranjem individualiteta – rekao je s pozornice FALIŠ-a Enzo Traverso, najveća zvijezda festivala, talijanski povjesničar i autor intrigantnih i važnih djela „Melankolija ljevice“ i „Nova lica fašizma“.
Kršćanstvo je nastalo u Aziji i Europljanima je nametnuto. Unovačeni smo u kršćansko roblje silom, ljudi nisu birali svog pastira. Tko o čemu pita onu malu bebu na krstionici, što to dojenče zna. Odrasli čovjek u njegovo ime ga upisuje u Kristove vojnike – Igor Mandić
– Tijekom dva stoljeća socijalizam se pravio da najavljuje budućnost upisujući svoju borbu u prethistoriju čovječanstva. Poslije pada postojećeg socijalizma ovo tumačenje nije funkcioniralo i ljevica se našla preplavljena osjećajem starosti. Slijed povijesnih događaja je iscrpio pitanja koja možemo otvoriti, a umjesto najavljivanja budućnosti socijalizam je postao pitanje prošlosti – poručio je Traverso. Uz njega, u Šibeniku gostovali i filozof Žarko Paić i teolog Pantelis Kalaitzidis, kao i povjesničarka Dubravka Stojanović.
– Populizmom nazivamo sve za što ne znamo što je; populizam je i Trump, i Mao Zedong, i ljevica, i Orban, i desnica. Populizam nije ideologija i jasno definirana doktrina, ali unatoč tome postoje njegove zajedničke točke koje se može svesti pod jedan pojam. Populizam uvijek govori u ime naroda i uvijek to radi u ime sto posto naroda. Sjetite se da je Slobodan Milošević kazao kako je za njega glasalo 104 posto građana. Onaj višak koji ne odgovara obično se izbaci iz naroda, jer je svaki pluralizam neprijatelj populizmu iz čije se vizije društva izbacuju svi koji razmišljaju drukčije. Neprijatelj je ključna riječ za populizam. Stalno se redefinira prošlost, a – kako je netko rekao – na Balkanu je povijest neizvjesnija od budućnosti – kazala je Stojanović i dodala kako posebna odgovornost za rastući populizam leži na ljevici, odnosno socijaldemokratskim strankama od Blaira i Schroedera naovamo, koje su propustile zauzeti prostor preuzevši neoliberalni obrazac.
FALIŠ je otvoren izložbom fotografija prerano preminulog Hrvoja Polana. Izložba na FALIŠ- u nazvana je “Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, a bavi se domovima kulture i kulturnim spomenicima koji su služili kao logori tijekom ratova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. U suradnji s Viktorom Ivančićem i Nemanjom Stjepanovićem, čiji eseji prate fotografije, obrađene su 24 lokacije koje su u socijalizmu bile prostori masovne kulturne emancipacije, da bi u devedesetima bile obilježene mučenjem i patnjom. Eseji su kompletirani u monografiju, koju su na FALIŠ-u predstavili novinari i pisci Viktor Ivančić i Andrej Nikolaidis.
– Čitajući ovu knjigu pali su mi napamet nacisti koji su u koncentracijskim logorima mrtve ljude pedantno slagali u piramidalne strukture kako bi ih što brže izgorjeli kad bi ih zapalili. Čini mi se da su narodi na ovim prostorima Nijemcima slični samo kad je o ubijanju riječ. U svemu smo iza njih, ali kad dođe do ubijanja, isto smo kao i oni odlično organizirani – rekao je Nikolaidis, crnogorski autor.
– Ti domovi kulture, kojih je bilo posvuda, bili su zamišljeni kao alternativa ljudima da ne moraju ići u crkvu ili krčmu. U ratu su ljudi u njima ubijani i na binama, a u jednom slučaju su čak montirali puščane cijevi kroz projektor i tako ubijali ljude – opisao je detalje iz knjige Viktor Ivančić.
Na FALIŠ-u se konačno, nakon nekoliko godina dogovaranja, pojavio i Igor Mandić, jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca, rođeni Šibenčanin.
– Ni danas ne smatram da je hrvatstvo ili srpstvo neka vrlina, kako misle mnogi. Srž hrvatstva je kod njih antisrpstvo, a ja nikad nisam želio biti takav. Nikad nisam preporučao nekakav novi oblik zajedničkog života, ali valjda je neki pristojan suživot na ovim prostorima ipak moguć – objasnio je Mandić.
Mandić je, osim o hrvatstvu i sličnim osjećajima, rado govorio i o religijama.
– Kršćanstvo je nastalo u Aziji i Europljanima je nametnuto. Unovačeni smo u kršćansko roblje silom, ljudi nisu birali svog pastira. Tko o čemu pita onu malu bebu na krstionici, što to dojenče zna. Odrasli čovjek u njegovo ime ga upisuje u Kristove vojnike – u srdžbi je govorio Mandić.
Mandić je pričao i o problemima koje je imao u bivšoj državi i o nekoliko otkaza koje je dobio zbog svoje ljubavi prema polemici. Usporedio je sebe s mišem u ementaleru, kojem možeš zatvoriti pet-šest rupa, ali on uvijek pronađe sedmu.
– Uzori su mi bili moj pravi otac Emil, u intelektualnom smislu Krleža, a sudbinski Tito. Zadnju dvojicu sam usvojio. Govori se oduvijek da dok ne ubiješ oca ne možeš postati glavni u čoporu. Sa svom trojicom sam raskrstio, ne samo zbog toga što su mrtvi. Ja sam trostruki ocoubojica – rekao je Mandić.
Na 7. FALIŠ-u se govorilo i o 30 godina od rušenja Berlinskog zida, povijesnom događaju velikog simboličkog značenja koji su pratila i velika očekivanja, posebno u socijalističkom bloku država. Neke od tih zemalja prošle su brutalne ratove, sve su prošle proces tranzicije, u svima je došlo do desekularizacije javnog prostora, ali i do jačanja revizionizma i iracionalizma u znanosti. O tome što je pošlo po krivu raspravljali su književnica Christine Koschmieder, povjesničar Tvrtko Jakovina, antropolog Ivan Čolović, publicisti Andrej Nikolaidis i Vuk Perišić, kustosica Dragana Modrić, publicistica Ivana Biočina i sociologinja Inga Tomić-Koludrović.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
