U Šibeniku je proteklog tjedna održan još jedan Festival alternative i ljevice.
Nikad više besplatne reklame FALIŠ, Festival alternative i ljevice Šibenik, nije dobio kao ove godine, nekoliko dana prije svog šestog izdanja. Sve je zakuhao saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, dopredsjednik ultrakonzervativnog HRAST-a koji je dan prije početka FALIŠ-a, na Trgu Ivana Pavla II., novinarima priopćio da od episkopa Srpske pravoslavne crkve i mitropolita zagrebačko-ljubljanskog, Porfirija Perića (gosta ovogodišnjeg FALIŠ-a), očekuje ispriku za navodno pjevanje četničkih pjesama u Chicagu, što je Porfirije objasnio prije nekih osam godina u Večernjaku. Osvanuo je taj Zekanovićev zahtjev dan kasnije i na naslovnici Slobodne Dalmacije, pa se, očekivano, prošlog četvrtka ispred pozornice FALIŠ-a, nagurao rekordan broj publike. Kao što rekosmo, reklama je bila odlična, a besplatna.
Nije se Porfirije pokazao toliko atraktivnim gostom, nije to tip koji će podizati glas i gestikulirati rukama, tražeći aplauz okupljenih. Sjedio je skromno iza mikrofona, citirao Bibliju, kritizirao nacionalizam, isticao grijehe crkve, a na kraju je poentirao odnosom Hrvata i Srba:
– Neviđena je tragedija da dva tako bliska naroda, čija je povijest bila isprepletena i plodonosna, imaju nesporazume koje jako teško nadilaze. Postoje narodi koji su imali puno duže i teže konflikte, a uspjeli su ih nadići. Ako izuzmemo one koji manipuliraju i koji se u javnom diskursu zovu revizionisti, činjenica je da Srbi i Hrvati na iste događaje, iz bliže i dalje prošlosti, gledaju različito. I ako krenemo istraživati tko je prvi počeo i tko je koga više povrijedio, možemo ići prema institucijama ljudske pravde, no jedini put je praštanje i pokajanje. Zato je važno da djelujemo preko vjere, koja je ljubav. Moramo razumjeti svoje promašaje. Ljudska pravda traži satisfakciju i krivca, ali to nije po evanđelju. Božanska pravda pretpostavlja odricanje od sebe, uz pretpostavku pokajanja i praštanja, i u njoj je spas.
Uz Porfirija je na panel-raspravi „Bog na razmeđi vjere i ideologije“ sjedio i fra Ante Vučković, franjevac iz Splita, koji je, mora mu se priznati, odličan govornik, bolji od Porfirija.
– Došlo je vrijeme da nam svima zajedno gori pod nogama. Čovjek je cilj svega, a to je postalo ugroženo. Zajednička kuća je ugrožena, a mi ljudi možemo učiniti puno stvari, bitne su i ona najmanje inicijative – kazat će Ante Vučković, komentirajući nedavnu papinu inicijativu da kršćani moraju djelovati zajedno s civilnim udrugama bez kršćanskog predznaka u borbi za bolji svijet. – Mislim da i ovaj festival pokazuje jednu volju i potrebu ljudi da se susreću s drugačijima. Nije dovoljno imati vlastiti krug ljudi, i možemo rasti samo ako se susrećemo s drugačijima, bilo da je riječ o izbjeglicama ili turistima. Samo tako možemo preživjeti. Ništa nije tako plodno u ljudskim odnosima, kao susret s drugim čovjekom. Moramo to vježbati.
Jedna od tema FALIŠ-a bio je i turizam, a na predavanju „Turističke destinacije: Pusti gradovi Dalmacije“, rasturio je dr. Ivo Babić. Bio je to, po mnogima, najbolji trenutak ovog četverodnevnog festivala.
– Pretjeruje se u tom folkloru glumljenja sluga, postajemo previše servilni i konobarski uljudni, postajemo narod zabavljača. Čudi me kako se uz broj noćenja ne broji i broj općenja – govorio je Babić s pozornice. – Stvorila se cijela jedna nova ideologija i rječnik, a meni ostarjelom nije jasno što znači turistički proizvod. Pa brend… Pratim te nove riječi, eto nema političkog diskursa a da se ne spomene ‘priča’. Možda kao znak infantilnosti, a možda i za skrivanje istine.
– Hoćemo li od gradova učiniti muzeje ili rezervate pa da glumimo folklor kao kad na Havajima pozdravljaju turiste ili ćemo od gradova napraviti živi organizam? Gubimo autentične funkcije, prodajemo kineske suvenire kao prilog globalizaciji, Zagoru pretvaramo u Provansu i glumimo nešto što nismo – upozorio je na kraju profesor Ivo Babić, pisac, povjesničar umjetnosti i nekadašnji rektor splitskog sveučilišta.
O turizmu je na FALIŠ-u govorila i Erika Harms, aktivistica, odvjetnica, konzultantica i socijalna poduzetnica rodom iz Kostarike, koja posljednjih dvadesetak godina živi u SAD-u, putuje svijetom i educira ljude o održivom turizmu.
– To je koncept koji je najpotrebniji upravo u sredinama u kojima se turizam i život susreću. Potrebno je što je moguće više smanjiti uništenje prirode i okoliša, a povećati društvene, ekonomske i kulturne koristi. To je ono što pokušavamo ostvariti, turizam koji će zadovoljiti turiste, ali i one koji su u njega uložili svoja sredstva i vrijeme. Da bi se dovelo do održivog načina razmišljanja i razvio održivi turizam, potrebno je prije svega implementirati cijeli sustav pravila u urbanim destinacijama – rekla je Erika Harms i apostrofirala slučaj Firence koja je zabranila konzumaciju hrane na ulicama kako bi se smanjila proizvodnja smeća te zaključila da se urbana tkiva gradova koji su postali destinacije stalno mijenjaju i da turizam treba promatrati kao lokalnu pojavu koja zahtijeva lokalne akcije.
Najveća zvijezda ovogodišnjeg FALIŠ-a bio je Jürgen Moltmann, iznimno utjecajan 92-godišnji njemački teolog, čija je knjiga „Raspeti Bog“ iz 1972. teološki klasik.
– Smatram kako čovječnost dolazi ispred nacionalnosti, jer su nacionalnosti one koje ograničavaju dok je čovječnost univerzalna – govorio je Moltmann na predavanju „Kršćanstvo, čovječanstvo i novi nacionalizam“. – Kršćanske vrijednosti kao ljubavi prema bližnjem, srdačnost, solidarnost i sl. nisu ugrožene. One su, primjerice, u Njemačkoj stalno na udaru, ali nisu u opasnosti da nestanu. Kapitalizam i konzumerizam su svojevrsno bogoslužje našeg doba, vjeruje se kako su oni ti koji daju smisao životu, međutim, to je najobičnije praznovjerje.
Je li žena u kršćanstvu „drugotna”, neravnopravna, nužno poslušna naspram muškarca – pitalo se Jürgena Moltmanna na FALIŠ-u.
– Takve poruke su hereza – rekao je. – Marija Magdalena je apostol nad apostolima, Pavao je prigrlio Juniu kao apostola. Za ranokršćane su žene bile jednako vrijedne kao i muškarci. U antičkoj kulturi je patrijarhat bio glavno pitanje. Potom dolazimo na prijelaz 17. u 18. stoljeće kada feministička teološka problematika biva napisana od strane jedne žene, dok je 1972., godina kada je zaređena prva žena za svećenicu. Između toga imamo dvije, tri biskupice u Evangeličkoj crkvi u Njemačkoj, a Katolička crkva je na početku mogla posvećivati žene u službu đakona. Nemojte zaboraviti da je Duh Sveti ženskog roda!
FALIŠ je zatvoren potpisivanjem Šibenske deklaracije, dokumenta kojim je stvorena lijeva politička platforma koja želi uspostaviti novi društveni ugovor. Naglašavajući da se ne radi (zasad) o formiranju lijeve koalicije, već o smjernicama zajedničkog djelovanja, Deklaraciju su potpisali Damir Markovina, predsjednik Nove ljevice, Sanja Kovačević iz Radničke fronte, Pavle Vukčević iz Socijalističke radničke partije te Mladen Novak, predsjednik ORAH-a.
– Ovo je neka vrsta pisma namjere. Čuvam se velikih riječi, ali mislim da je ovo nekakva vrsta prijelomnice, u kojoj su prvi put nakon tri desetljeća četiri izvanparlamentarne stranke odlučile potpisati neki zajednički dokument – rekao je Dragan Markovina na FALIŠ-u. – Odlučili smo uložiti maksimalne napore da sve ono što nas razlikuje postane nebitno u odnosu na zajednički cilj koji je pred nama, a to je da izgradimo pravednije, bolje i solidarnije društvo. Ozbiljno smo promislili koji bi bili ključni ciljevi i načini njihova ostvarenja. Ovoj je zemlji ljevica itekako potrebna, promjene su moguće i nije potrebno pasti u apatiju i ignorirati izbore. Siguran sam da će potpisivanje Šibenske deklaracije biti okidač za stvaranje jače ljevicu u Hrvatskoj, za buđenje ideje da je socijalno, ekonomsko i egzistencijalno pitanje primarno u našoj državi.
Osim predavanja, okruglih stolova i rasprava, ovogodišnji FALIŠ ponudio je i izložbu fotografija „Gola istina: Goli otok 2018.“ Miodraga Kovačevića Strašnog, kao i dvije promocije knjiga, Selvedina Avdića („Kap veselja“) i Ivane Dragičević („Nejednaki“).
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
