Steve Vai u Tvornici – novo ukazanje, nova učiteljeva gitarska egzekucija

Steve Vai sinoć nije imao nastup i tremu, tehničke probleme i neprodani merchandise, on je demonstrator i učitelj. Vai je inspiracija, baš kao Satriani, Malmsteen ili Clapton…

Steve Vai u Tvornici kulture (Foto: Tomislav Sporiš)

Sedam godina nakon koncerta s Ericom Sardinasom, Steve Vai sinoć se ševio s gitarom pred prepunom Tvornicom. Kad sam još sredinom ljeta vidio da Vai 9. nastupa u Tvornici računao sam da je karta od 200 kuna prevelika financijska egzibicija za jednog nevokalista u ovoj MMF-ovoj prćiji.. Nakon što su hrvatski marketinški stručnjaci te, koncertno siromašne 2005. teritorijalno pokrili polovicu zagrebačkih billboard plakata licem Vaia i Sardinasa s onim glupim šeširom, koncert je ispao epski. Nisam išao, ali sam čitao. Sedam godina kasnije, došla je maca na vratanca.

S nadasve korektnih osam minuta zakašnjenja Vai je na pozornicu uletio s onim megalomanskim dimom i „ubibože“ rasvjetom tako karakterističnom za glam projekt 80-ih. Čini se da je od nomadskog sviranja za Zappu, PIL i Osbournea na njega ipak najveći utjecaj ostavila seksom i trešom prožeta Sunset Boulevard scena Davida Lee Rotha i Whitesnakea. Zajebi samo scenografiju, takva je i muzika sa zadnjeg „The Story of Light“ albuma. Glam bendovi 80-ih voljeli su se busati u prsa svojim muzičkim umijećem ili velebnim power baladama koje su često probijale aranžman „dvije gitare, bas i bubanj“ pa je u tom smjeru krenuo i Vai koji danas sa sobom na stageu ima i harfu. Harfa, složit ćete se, nije baš klasičan instrument u rokenrol aranžmanu, a uz Vaijevu distorziju, sinoć se nije ni čula. Stoga, čemu mrtva harfa?!

No, svejedno, Steve Vai nije podložan nekakvoj glazbenoj kritici u onom klasičnom smislu. Ne možete imati toliko obraza, sjesti pred prazan Microsoft Word i ‘ladno napisati da je Vai sinoć svirao za kurac. Vai je jedan od najvećih solo gitarista koji je ovaj planet dao i to se osjeti u njegovom razumijevanju muzike, u milovanju gitarskog vrata. Zajebite, Steve Vai sinoć nije imao nastup i tremu, tehničke probleme i neprodani merchandise, on je demonstrator i učitelj. Vai je inspiracija, baš kao Satriani, Malmsteen ili Clapton. S prvim zavijanjem Ibaneza na „Tender Surrender“, pjesma se spojila s nebom, Stankoviću. Potpuno je jasno zašto upravo tu pjesmu koristi kao crescendo svaki drugi film u porno industriji.

Ipak, u komunikaciji s publikom, u dječačkoj gestikulaciji, planiranju showa i pažljivoj egzekuciji Vai priznaje koliko je prizeman. Jasno je i njemu, pomalo je zaboravljen u muzičkom establišmentu. Čovjek se danas bavi pčelarstvom i daleko je od medijskog hypea.

U jednom trenutku sinoć je rekao : „Ostavit ćemo svijet van, a izgraditi našu crkvu ovdje!“

Kad vas Crkva ionako pljačka,  ovoj ste bar svojevoljno mogli dati 200 kuna.

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Izvješće

Idi na Vrh
X