Najnoviji hit predstavljen na International Magnetics Conferenceu u Dresdenu je kaseta na koju se može pohraniti 185 terabajta informacija, tj. skoro 65 milijuna pjesama.
Kad se priča o nosačima zvuka u prošlosti, vinilna ploča bila je skoro uvijek kolekcionarski predmet, no tržištem je vladala audio kaseta. 442 milijuna audio kaseta bilo je prodano 1990. godine, da bi pojavom CD-a i kasnije mp3 digitalnog formata taj nosač zvuka poput vinila na nekoliko desetljeća završio u ropotarnici povijesti. Ustvari kao i vinil, obitavala je kaseta u sferi malobrojnih kolekcionara koji se nisu riješili svojih kasetofona, jer i dalje su se proizvodile…
U posljednjih nekoliko godina svjedočimo sve većem udjelu prodaje vinilnih ploča koje su se vratile na tržište, jer su je i nove generacije audiofila objeručke prihvatile, no je li na pomolu renesansa i drugog najvažnije audio nosača zvuka? Sve je više izgledno da jest. Jer kako su se ponosni vlasnici prvih mp3 playera smijali robusnoj tehnologiji davnašnjih Walkmana, lako se može dogoditi da mp3 playeri naspram kasete postanu smiješna novotarija prošlosti. U čemu je, dakle, stvar.
Isti onaj Sony koji je 1979. u Japanu pustio u prodaju Walkman, predstavio ga u SAD-u 1980. nakon čega je zavladala globalna pomama za tim prijenosnim kazetofonima, odlučio je vratit format kasete, ali ne one stare dobro poznate svima koji su rođeni prije 1990-ih, već tehnološki unaprijeđenog i nabildanog gigant koji sve ostale nosače informacija čini u najmanju ruku smiješnima, računajući tu i računalne hard diskove. Sonyjeva nova kaseta ima vrpcu na koju se može zapisati 148 gigabajta na kvadratnom inču. Ako se uzme u obzir standarni namotaj vrpce ekvivalentu 60 minuta, super-kaseta na sebi može pohraniti 185 terabajta memorije! Dakle vrijeme kad ćete svoj iPod baciti u smeće samo što nije došlo. Kaseta predstavljena na International Magnetics Conferenceu u Dresdenu u Njemačkoj sadrži 74 puta veću količinu podataka od standardnih vrpci (za usporedbu, do 2010. na većinu magnetnih vrpci moglo je biti pohranjeno 29,5 GB informacija na kvadratnom inču).
Kako tvrdi Gizmodo.com, tehnolozi iz Sonyja primijenili su sasvim novu metodu tehnologije kako bi starom format dali potpunu superiornost spram drugih formata za spremanje informacija. Na vrpcama tih kaseta koristi se vakumska tehnika špricanja argonovih iona po polimeru čime se dobiva novi kristalni magnetni sloj koji daje gustoću kakva se do sada nije mogla postići.
Koliko podataka može stati na kasetu od 185 TB-a komparirao je ExtremeTech. Na kvadratni inč dakle stanu tri Blu-ray diska potpuno ispunjeni podacima, tj. 3,700 Blu-ray diskova na jednu jedinu kasetu. Ista ta jedna kaseta prima pet puta više podataka od najvećeg hard diska koji mora biti napravljen po narudžbi i košta 9,305 američkih dolara. Ako se uzme da audio pjesma u prosjeku traje tri minute, na jednu takvu kasetu stane 64,750.000 pjesama, preračunato u godine to je nešto manje od 370 godina glazbe bez prestanka. Dakle kazeta koju bi vi počeli slušati, dovršili bi vaši čukun-čukun unuci bez da se iti jednom zavrti ista pjesma. ExtremeTech dao je i još jedan primjer, a taj je da cjelokupna knjižnica Kongresa SAD-a sadrži 10 TB-a podataka. Dakle na jednu Sonyjevu super kasetu stane 18,5 verzija Kongresne biblioteke.
Kaseta će biti puštena u prodaju, ali još uvijek nije naveden datum. Međutim, kako Gizmodo navodi super kaseta je originalno bila namijenjena za dugoročni back-up podataka na industrijskoj razini, a ne kao medij za pohranu glazbe, filmova i igara. No opet teško da će Sony odoljeti tome da ne promijeni planove, jer samo jedna kaseta ‘riješava sve’. Tko to ne bi htio?