Knjiga ‘O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća’, američkoga povjesničara i profesora s Yalea, Timothyja Snydera, opsegom je neveliko djelo od otprilike 130 stranica i moguće ju je pročitati u jedno prijepodne. Riječ je o knjizi toliko bitnoj da svatko treba shvatiti kao građansku dužnost pročitati je.
Timothy Snyder profesor je povijesti na sveučilištu Yale i autor je knjige “Bloodlands: Europe Between Hitler and Stalin” za koju je nagrađen nagradom Hannah Arendt za političku misao. Područje njegove ekspertize su totalitarni sistemi, fašistički i komunistički, a posebno ga zanimaju događaji na području središnje i istočne Europe.
U svojoj novoj hvaljenoj knjizi, bestselleru New York Timesa “O tiraniji: Dvadeset lekcija 20. stoljeća”, čije je hrvatsko izdanje upravo objavila Naklada Ljevak, Snyder uspoređuje zbivanja iz razdoblja uspona komunističkih i nacističkih tiranija sa aktualnim događanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, pokrenutim izborom Donalda Trumpa za predsjednika. Naravno, usporedbe Trumpa (kojemu Snyder namjerno izbjegava spomenuti ime i prezime) s nacistima nisu ništa novo. Internet od njih gori od samog početka Trumpove kampanje i više su nego očite svakome tko ima imalo znanja o povijesti. Posebnost Snyderove knjige je u njezinoj ubitačnoj izvedbi. Profesor zadaje “smrt u dvadeset udaraca” s dvadeset kratkih lekcija od kojih neke dužinom ne prebacuju ni jednu stranicu, a autoriet koji izbija iz njih je neupitan.
Gotovo svaki aspekt Trumpove vladavine ima svoje ishodište u najmračnijem razdoblju dvadesetog stoljeća, od napada na institucije, preko mržnje prema istini, pa do jezičnih obrazaca. Snyderova knjiga pisana je prije zloglasnih događaja s rasistističkoga marša u Charlottesvilleu, koji su samo potvrdili koliko je stvarna prijetnja koju opisuje na ovim stranicama. Živimo u opasnim vremenima koja mogu lako skliznuti u potpunu katastrofu ako se svatko od nas aktivno ne priključi otporu. Poznata je izreka Edmunda Burkea da je za trijumf zla dovoljno da dobri ljudi ne učine ništa, a “O tiraniji” je upravo priručnik sa smjernicama za dobre ljude u vremenu kada je njihovo djelovanje neophodno: čitajte knjige umjesto internetskih članaka, podržite istraživačko novinarstvo, prosvjedujte…
Iako je ova knjiga pisana s Amerikom na umu, nemoguće je ne primijeti kako se svaka od ovih lekcija može primijeniti i na naše iskustvo u doba kada se ovdašnja povijest pokušava pisati nanovo, kada se fašistički grafiti i pozdravi uzimaju zdravo za gotovo, kada cenzura vlada domaćim medijima, a svatko tko se usudi tome suprotstaviti naziva se “mrziteljem svega hrvatskog”. Stoga je izrazito bitno da se ovaj mali priručnik čita i kod nas, pogotovo poglavlje koje govori o opasnosti nerazlikovanja nacionalizma i domoljublja.
Snyder citira riječi Danila Kiša u kojima kaže da “nacionalizam nema nikakve univerzalne vrijednosti, ni estetske, ni etičke,” a danas svjedočimo upravo težnjama koje nacionalizam, uz sve što ga prati, žele poistovjetiti s moralnim i lijepim. Amerikanci nikad nisu živjeli pod totalitarizmom, ali mi bismo trebali znati bolje. Sve to treba imati stalno na umu u vremenima kada nam zadaća mora biti na svakom koraku aktivno se suprotstavljati zlu koje prijeti. kako se povijest, u svom najružnijem izdanju, ne bi ponovila nama i našoj djeci.
(Naklada Ljevak, 128 str., prijevod: Damir Biličić, listopad 2017.)