Sada već tradicionalni božićni punk koncert održao se i ove 2019. godine u pulskom klubu Kotač u sklopu najnovije edicije Seasplash platforme, a to je ujedno bio povod proslave, odnosno obilježavanja 30 godina postojanja novosadskog benda Atheist Rap.
U zadnje sam se vrijeme dosta često znao zapitati ono svevremensko pitanje – je li punk zaista preminuo? Ovo “preminuo” nipošto nije slučajno, budući da je protopunkersko doba New York Dollsa, još prije Sex Pistolsa, Ramonesa i ne znam – Damneda – u svojoj tada bogatoj esenciji ostavlja više nego dovoljno prostora za rast i razvoj ove vječne ideje i vječnog načina života. Kao i svaki sebični, nemoralni prljavi glazbeni novinar koji živi za senzacionalizam (kojeg, jel, nipošto nema previše) i klikove – odgovor na gore postavljeno pitanje o smrti punka kao takvog pokušati ću dati na kraju teksta. Borba čiji je glavni pogon, točnije – razlog – stvaranje worldwide harmonije koja podrazumijeva svjetski poredak u kojem ne postoji hijerarhija, ali postoji apsolutna sloboda kamen je temeljac punka, a kako on teži lomljenju granica – sam sebi, svojim aktivnim postojanjem – stvara uvjete za konkretan razvoj na bilo kojem tlu. Priroda je inače postavljena tako da su paraziti upravo ti koji se mogu razvijati bilo kada i bilo gdje – ali kada je u pitanju punk – parazitiranju nikako nema mjesta.
Retrospektivno gledano, moji osnovni kulturni temelji i inputi u vidu umjetnosti kao takve polaze od punka kao predominantne karike grada Pule, a kako je grad kakvog danas znamo nastao na leđima radničke klase i brodogradilišta Uljanik (koje je, doduše, propalo na jedan zaista nehuman način), fundament za bojanje gradskih duša bojama punka postojao je od prvog dana. Pula je to iskoristila u svoju korist i stvorila sada zaista kultne bendove – najočitiji primjer bili bi KUD Idijoti, (čiji su članovi bili duboko involvirani u Uljanik) – iako u tu kategoriju ulaze i mnogi drugi bendovi. Prerana smrt frontmena Idijota, Branka Črnca Tuste i odlaskom Uljanika u duboke vode zaborava anđelu su prerezana krila, a kako se on momentalno sporo tetura očajnim i tužnim izrazom lica, događaji poput onog od prije dvije večeri vraćaju gradu onaj stari, već zaboravljeni sjaj.
Nažalost, ljudski rod je Božić odavna preimenovao u “Dan veličanja konzumerizma”, a kako govorimo o danu koji je utkan u pore “tradicije” – sama činjenica da se ovakav koncert održao 25. prosinca meni osobno stvara laganu nelagodu. Bilo kako bilo, moji osobni osjećaji nisu utjecali na svirku, niti vibru u klubu.
Što se tiče Atheist Rapa, tu, po mom skromnom mišljenju nastupa jedno veliko razočaranje. Ovaj kultni bend (od kojeg sam očekivao puno više od najobičnije svirke i energije koja sa mnom nimalo nije rezonirala u datom trenutku) nastao je u Novom Sadu davne 1989. godine, a kako ih se zna nazivati “punk animatorima” zbog cheerful tekstova i vokalne interpretacije – odmah su se izdvojili od svih dotadašnjih imena popularne glazbe. Riffovi, aranžmani, pa čak i tekstovi (koji su društveno osvješteni i uvijek aktualni) naizgled se čine zanimljivima kada rad benda upijate kod kuće, za linijom. Uživo se tu radi o nečemu sasvim drugom, nečemu što nema veze s onim na što ćete naletjeti kada su Atheisti zaštićeni velom produkcije. U svakom slučaju prisutnima je bilo dobro, bacanja je bilo, atmosfera je bila na nivou – ali od benda sam očekivao neku vrstu težine, jačine i sirovosti – koju nisam osjetio.
Večer je otvorio riječki punk bend Žulj koje smo u Puli zadnji put mogli gledati kao predgrupu slovenskom rockabilly bendu Clockwork Psycho. Energičan set sastojao se od pjesama s oba njihova albuma, a među publikom je apsolutni hit bila “Volim žene bez higijene” s albuma “Vlažne pjesme” i “Bolje loš rock ‘n’ roll” s istoimenog djela njihovog opusa, s kojom su zatvorili set.
Nakon njih na stage se penje pulski punk rock bend OvRHa. Ne sjećam se kada sam ih točno zadnji put gledao, ali čini mi se da je prošlo dosta vremena od njihovog zadnjeg ukazivanja. Bend čine poznata lica s pulske scene – Brgy kao vokal, Wolgy (ex Frontalni Udar) na basu, Nenad Rašeta Žare za bubnjevima i Emil Kolak na gitari. Ako je OvRHa klasičan produkt starosti koja je u biti puna mladolike energije – njihova budućnost je stvarno obećavajuća. “Neka trešti”, “Parazit” i “Država” koju je uz Brgyja otpjevao i Nikola Dubroja (kreativni pogon bendova SMOG, Poete i Antitalenti), jedini “pravi” pulski pjesnik. poslužili su kao predjelo za “Moj grad”, obradu jedne od mnogih himni Frontalnog Udara – kojom su se oprostili od publike.
Pizda Materna bend je koji je nastao prije dvadeset i tri godine u Ajdovščini. Ono što me fasciniralo kod njih taj je teatralni element kojim se elegantno igraju – radi se o bendu s duplim vokalom koji je, oblačenjem u kontroverzne blagdanske figure, pokazao kako je vrlo lako plesati na granici formi, to jest oblika performansa. Takve hibridne forme najoštrije bodu u srž umjetničkog izražavanja i energije koju ono luči, stoga mi je Pizda Materna bio favorit večeri.
Fakofbolan pulski je punk rock bend sa dosta kilometara u stopalima. Iako mi glazbeno nikad nisu uspjeli uzbuditi ušne kanale, status koji su stekli zaista je zavidan. Odsvirali su neku vrstu presjeka svojeg opusa, uz klasike “Ostali” i “Ulica” koji su uspješno “nadrogirali” publiku. All in all, punk nije preminuo, samo su ga ošamutile ralje konzumerizma i raznorazne etikete koje su se na njega bacale kao da se radi o nečemu što se može kupiti. Okolnosti nisu obećavajuće, s obzirom na distopijsku realnost u kojoj se grad Pula trenutno nalazi, ali budu li se ovakvi eventi i dalje organizirali (granted, možda na malo prikladniji datum), mlađi naraštaji mogli bi iz temelja oživjeti bit samog grada.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
