Beogradski Mikser – spoj sajma, umjetnosti, dizajna i noćnog provoda

Beogradski Mikser Festival održan je prošli tjedan. Veliki sajam okupio raznorodne umjetnike iz cijele regije i svijeta, a da je tih dana u Beogradu bilo uistinu živo govori u prilog i jedno veliko uhićenje. Kako je bilo u srpskoj metropoli saznajte iz naše reportaže.

Instalacija Slet za otvorenje Mikser Festivala (Foto: Luka Knežević – Strika)

Petodnevni festival Mikser u Beogradu održao se po drugi put na obali Dunava u prostoru Žitomlina, kompleksa silosa za žito, mjesta koje pomalo propada kao i sva industrija iz doba samoupravnog socijalizma. Ništa, osim možda jakog pljuska u subotu navečer, nije moglo omesti odlično organizirani Mikser: multidisciplinarni festival za promociju kulture u svakom pogledu namijenjen publici svih generacija koji u velikim koracima želi postati regionalno prepoznatljiv brend poput Exit festivala.

Bilo je to mjesto gdje su se družili, predavali i izlagali Rada Šešić, Mirko Ilić, Jelko Kacin, Zach Lieberman i Daito Manabe, arhitekt Bernard Khoury, Boris Mitić, Nenad Romić aka Marcel Mars, Lunar i mnogi drugi. Taj tjedan u Beogradu bio je buran, jer su okolnosti htjele da padne i jedno veliko uhićenje…

Mikser – kako pripremiti i konzumirati

Retro je moderno, moderno je individualno

Multidisciplinarni festival za promociju kulture u svakom pogledu namijenjen publici svih generacija koji u velikim koracima želi postati regionalno prepoznatljiv brand poput Exit festivala.

Sastojci: Moda za ponijeti, Dis-patch festival, teatar, kino na otvorenom, studenti, njihovi studiji, mentori i profesori, Ghost projekt, međunarodna platforma za mlade dizajnere Young Balkan Designers, video mapping, vizualna umjetnost, radionice za djecu, radionice za odrasle iz područja novih medija, kazališta, arhitekture, dizajna i ekologije, aktivna publika.

Priprema: sve sastojke ubaciti u kompleks Žito mlin (industrijski pogon za čuvanje i obradu žitarica), dodati jedan brod, impresivnu količinu infrastrukture, začiniti s glazbenim programom i servirati od 25. do 29. svibnja 2011.

Pogled s vrha silosa Žitomlina na obali Dunava gdje se održao 2. Mikser Festival (Foto: Luka Knežević – Strika)

Vizualna umjetnost – umjetni Titov rođendan

Dan početka festivala poklopio se s nekadašnjim praznikom Dana mladosti. S temom fenomena proslave toga dana i njegove središnje manifestacije u obliku sleta okupljeno je više od dvadeset umjetnika. Kao najupečatljivija instalacija u postavu isticala se “The Hero” Marine Abramović. Snimka himne “Hej Slaveni” zvučna je pratnja video instalacije koja prikazuje umjetnicu kako uspravno i ponosno sjedi na bijelom konju a u rukama joj vijori bijela zastava. Pritom odjevena u crno svoju poziciju tako stavlja u akromatski niz tonova naspram prirode (parka) koji joj se suprotstavlja svojom prirodnom, zelenom bojom. Zvuk a capela izvedbe himne bivše države u akustici unutrašnjosti silosa svaki promatrač doživljavao je na drugačiji način. Odnos generacija osim u reakcijama publike vidljiv je bio i u odnosu umjetničkih percepcija iste teme koje su ovisile upravo o njihovom godištu.

Umjetni Titov rođendan, nenamjerno analogan ideji nizozemskog Queensdaya zamišljen je kao dan općenarodne radosti, poleta i mladosti. Izgubio je smisao kada se štafeta s ljubavnim socijalističkim porukama, slikovito rečeno, počela nositi na bijelu mramornu kutiju.

Koncertni dio Miksera (Foto: Luka Knežević – Strika)

Glazba – Kad Zemlja gruva Dinu Dvornika

U Beogradu se ples i zabava mogu pronaći svakodnevno, a vikendom atmosfera doseže točku usijanja. Svibanj je za izlaske u Beogradu poznat kao mjesec kada se zatvaraju klubovi u zatvorenom prostoru, a partijanje se seli na oko dvjestotinjak splavova na Savi i Dunavu. Tajna njihovog uspjeha ne leži samo u ludom osjećaju koji nastaje kada masa ljudi plesom zaljulja brod već i u istančanom smislu za organizaciju klupskog života. Glazba kao aroma, emulgator te konzervans jedan je od bitnijih segmenata te organizacije.

Definitivno najjača scena elektronske glazbe koju se moglo čuti prošli vikend ipak je ostala na zemlji, u sklopu Dis-patch zone na Mixer festivalu. U suradnji s Communikey Festivalom iz Colorada u pet dana Miksera sudjelovalo je preko 40 DJ-a iz Srbije i SAD-a. Njihovo miksanje je tokom dana davalo odličnu pozadinu industrijskom ambijentu, dok se noću uz projekcije na valjkastim zidovima silosa pretvaralo u The party za ljubitelje elektronike.

Glavni stage, smješten iza neprobojnog niza betonskih silosa pripao je bendovima. Među inima su u petodnevnom rasporedu nastupili Darkwood Dub, Neočekivana sila, Petrol (koji su izvodili Lake Pingvine) i Jarboli. Bend, otkriće treće večeri, koji je pred sobom okupio najveću moguću gužvu zadovoljnih i nasmijanih lica bili su Zemlja gruva.

Zemlja gruva (Foto: Luka Knežević – Strika)

S albumom “WTF is Gruvlend” iza sebe i sa specijalnim dodacima u obliku izvanrednih i orginalnih obrada pjesama Dine Dvornika “Zašto praviš slona od mene” i “Manijak”, unatoč loše namještenom razglasu, Zemlja gruva pomeo je gomilu pred sobom i premjestio ih u svoj Gruvlend (pisanje engleskih izraza “po Vuku” na latinici i ćirilici dio je urbanog folklora). Zemlja gruva je manji orkestar (oktet) sa tri vokala. Zabavni su, seksi, s odličnom mjerom upliva ciganskih trubačkih dionica u modernu poetiku (Eh, da je još Brega bio tamo). Trenutno su najcool ime u Beogradu, pa se može očekivati da će se za taj bend pročuti i u Hrvatskoj.

Glazbeni dio Miksera u srijedu su otvorili Arsen i Matija Dedić koji su svojim spojem jazza i šansone osvojili beogradsku publiku.  Svirali su na pozornici postavljenoj na poligonu za dostavu i odvoz žita, a uspjeli su postići jednako prisni kontakt s publikom kao da su kojim slučajem u najintimnijem klubu na Skadarliji.

Arsen Dedić na Mikser Festivalu (Foto: Luka Knežević – Strika)

Njihov nastup, atmosferičan i nabijen emocijama ostavio je dojam toliko velike žudnje prisutnih za njihovim zvukom. Publika u prvim redovima kao da je posebno upijala svaki takt, a nitko nije previše pažnje obraćao na loš zvuk iz zvučnika.  Zasigurno je razglas patio zbog činjenice što je na poziciji miks-pulta bio postavljen i šank ili možda visoki zidovi silosa s jedne, a Dunav s druge strane i nisu baš najbolje akustično rješenje.

Program za crtanje i bojanje na Mikser festivalu (Foto: Luka Knežević – Strika)

Društvo, priroda i dizajn – taksi za snobove i dobra hrana za studentski džep

Svatko tko dođe u Beograd ili u njemu živi može osjetiti kako je gradski promet debelo ostao u prošlom stoljeću.

O svim mogućim prometnim problemima metropole govorilo se u sklopu “Beobuild” radionice koja je nalikovala na susret prometnog faksa i katedre za urbanizam, ali cijelu priču možda najbolje sublimira iskusni beogradski taksist koji kaže: “8 od 10 mušterija su žene svih dobi od petnaeste do četrdesete (čitaj do penzije). Uzimaju taksi jer svježe, našminkane i namirisane sigurno neće takve izaći iz beogradskog javnog prijevoza.”

Za razliku od hrvatske metropole i pojave jeftinog taksija nakon klasičnog luksuznog prijevoza zvanog zagrebački taksi u Beogradu se događa obrnuti proces. Na tržištu brojnih jeftinih malih taksi kompanija pojavio se taksi “vrebač nevinih žrtava” koji vozi za trostruku cijenu u luksuznim autima. Tako da tko želi biti viđen samo treba izaći iz skupog taksija pred nekim od brojnih klubova i svima tamo slučajno okupljenima dati do znanja da ima i dubok novčanik.

Osim problematike gradskog prijevoza na Mikseru se moglo educirati o problemu trgovine ljudima u sklopu UNDP-ove debate. Sa svojim projektima i radionicama sudjelovao je nemali broj zelenih udruga koje su se u sklopu festivala natjecale za “Zelenu nagradu” koja im putem srpskih institucija za zaštitu okoliša može pomoći u ostvarenju svojih ciljeva. Edukacijskih, panel i kontakt programa bilo je zaista bogat i previše opširan da bi stao u jedan tekst.

Besplatan ulaz na sve nabrojane sadržaje šmekeri su mogli obogatiti i besplatnim jelom i pićem jer su svaki dan u različito vrijeme na različitim lokacijama bili organizirani interni kokteli otvoreni prolaznicima-namjernicima. “Službena” ponuda jela i pića vođena je pak politikom studentski pristupačnim cijenama.

Ideja i realizacija Zone Baby Mikser spojila je organizatorima obiteljski i radni dio dana na najbolji mogući način. Posjetiteljima je s druge strane pružila priliku kvalitetno zabaviti i dijete i sebe. Ipak, relativno mali odaziv posjetitelja s djecom najvjerojatnije je posljedica “nismo znali” reakcije koja često prati slične, djeci namijenjena događanja.

Beograd Design Week – paralelni svijet

Iz govorkanja u dizajnerskoj i dizajnu bliskim branšama isplivala su razilaženja programskih politika brojnih involviranih organizatora, pa se tako Mikserov program vezan uz dizajn i događaj naziva Beograd Design Week nikako nisu mogli staviti pod zajednički nazivnik, što je i logično. Tendencija širenja manifestacija podsjećala je na situaciju  berlinskog Bread & Butter festivala uz koji se paralelno organiziraju deseci sličnih manifestacija.

Konstruktivnu kritiku na kraju ipak je najbolje prepustiti profesionalcima. Povjerenik za Srbiju u Europskom parlamentu, Jelko Kacin govorio je u Kontakt zoni. U kraćem govoru o svom poslu i karijeri te potencijalnoj poziciji Srbije u EU, naglasio je važnost festivala kao što je Exit koji je za promicanje srpskog kozmopolitizma i kulture te opće pozitivne percepcije Srbije u Europi i šire napravio više nego sav establišment zajedno. “Zato su takvi festivali apsolutni sinergijski faktor vrijedan najviših (predsjednikovih) odlikovanja.” rekao je Kacin. Imamo li mi takve političare koji će rock and roll događanju dati važniji prioritet od njihovih “osobnih napora” da se svidimo svijetu?

Uhićenje Mladića – kad grad i selo ne dišu zajedno

Drugog dana festivala u Beogradu se dogodilo epsko uhićenje, očekivani protesti na Trgu Republike su izostali, prvenstveno iz razloga što u Beogradu ne žive ljudi kojima bi takvo što uopće palo na pamet. Sa zatvaranjem festivala u nedjelju poklopio se očekivani priljev mase iz ruralnih područja Srbije koji su svom heroju, osumnjičenom za ratne zločine, podršku ukazali prosvjedom, koji je očekivano završio u neredima.

Epilog

Kroz drugi Mikser festival u pet dana procirkuliralo je oko 50 000 ljudi što je za dvomilijunski grad relativno malo, odnosno upućuje na to da festival privlači mlađu visoko obrazovanu i time aktivizmom obojenim tendencijama skloniju publiku. Ako se nakon svega još uvijek ne pitate što je Mikser pretvrdi ste za miksanje. Okus i ukus možda nisu isto, ali definitivno imaju puno toga zajedničkog.

Zadnje od Reportaža

Za Beograd

U ponedjeljak smo starci i ja odlučili otputovati u Srbiju. Malo je
Idi na Vrh
X