Blizak odnos prosvjete s ocem Republike – Mustafom Kemalom – Atatürkom

Mustafa Kemal Atatürk najvažnija je figura turske povijesti kao vizionar i revolucionar koji se usudio promijeniti višestoljetni mentalitet i od Turske je nakon vojnih uspjeha po završetku Prvog svjetskog rata načinio sekularnu državu koja se otada rapidno razvija. Razvoj se ponajprije očituje u vojsci, a zatim i obrazovnom sustavu što je autor-dopisnik direktno iskusio.

Dan Republike u Turskoj (Foto: Igor Jurilj)

Mustafa Kemal-Atatürk (12. ožujka 1881. – 10. studenog 1938.), reformator koji je uspostavio Republiku doista je postao ocem cjelokupnog turskog naroda temeljitom transformacijom strukture društva. Njegove su sekularne reforme promijenile obrazovni sustav te omogućile veći i lakši pristup znanju. Jedna od reformi koja je drastično promijenila statističku sliku pismenosti bio je prelazak s arapskog na latinično pismo. Obrazovanje je s Atatürkom postao nacionalni razvojni prioritet koji se i danas prepoznaje kao vitalizirajući element, što je očito iz rada Ministarstva nacionalnog obrazovanja. Imperativ Ministarstva jest postići obrazovano liberalno društvo vođeno nacionalnom sviješću o ujedinjenoj državi održavanoj doprinosom konkretnim znanjima i vještinama. Nakon dugotrajnog ratnog razdoblja, osiromašena zemlja starog stanovništva suočila se s deficitom ljudskog potencijala i radne snage te posljedično mobilizirala resurse za oblikovanje obrazovnih temelja. Iako je u manje od pola godine postigao uspješnu, premda naglu i nametnutu implementaciju latinice, bilo je potrebno puno više za regrutaciju intelektualne radne snage koja će pronositi pedagoške i nacionalne vrijednosti.

Dan Republike u Turskoj (Foto: Igor Jurilj)

One su u svojoj suštini očuvane i 75 godina nakon Atatürkove smrti, odakle i snažan odnos prosvjetnih institucija prema njegovoj osobi. Školski tjedan stoga univerzalno počinje ceremonijom podizanja turske zastave i svečanog pjevanja himne pred školskom zgradom, a niži razredni osnovnih škola svakog jutra prije nastave pred zastavom i kipom vođe pjevaju himnu te daju svojevrsnu prisegu ocu republike i školi o marljivom i ustrajnom radu tijekom cjelokupnog trajanja formalnog obrazovanja. Školski i radni tjedan završavaju istovrijednim poslijepodnevnim ceremonijalom pored škole zaokruženim spuštanjem crvene državne zastave. Djeca postavljena u vrstu pod zastavom svečano odaju počast sekularnoj Republici, pjevajući jednoglasno nacionalnu himnu. Što se himne tiče, Marš nezavisnosti (İstiklâl Marşı) se nalazi otisnut i unutar školskih prostorija uz Atatürkov portet smješten u središnjem i dijelu svake učionice i školske prostorije, bilo da se radilo o administraciji, računovodstvu, zbornici ili manjim uredima.

Dan Republike u Turskoj (Foto: Igor Jurilj)

Poseban period u školskoj i kalendarskoj godini dva su datuma koje obrazovne institucije Turske posebno obilježavaju, a to su 29. listopada ili Dan Republike, te 10. studeni kao obljetnica smrti osnivača republike. Oba dana uzvišenog i svečanog karaktera obilježavaju Atatürkove uspjehe, pri čemu se razlikuju po tome što je potonji elegična komemoracija koja počinje u ranim jutarnjim satima, a kulminira u 9:05, što je vrijeme njegove smrti 1938. godine. Minuta šutnje za oca domovine impresivan je trenutak u kojem je 85 milijuna stanovnika diljem prostrane zemlje ujedinjeno u žalovanju za nacionalnim herojem, a svoju tugu i odanost obilježavaju zaustavljanjem auta, trubljenjem, kao i minutom glasanja sirena na državnim zgradama. Ceremonijal se prema klasičnom obrascu nastavlja polaganjem vijenaca pred brojnim statuama vođe, a zatim komemoracijama na različitim službenim lokacijama gdje se izvode njegove najdraže pjesme, kao i davorije posvećene njemu, te iznose biografski podaci i vojni uspjesi u različitim prezentacijskim i diskurzivnim formatima. Nepatvoreno divljenje i predanost revolucionarnim načelima Mustafe Kemala Atatürka, osim u svakodnevici škole, osjetno je u dvotjednom obilježavanju dvaju najvažnijih datuma u suvremenoj nacionalnoj povijesti tijekom kojih se suze i tuga ne susprežu.

Dan Republike u Turskoj (Foto: Igor Jurilj)

Prijašnje reportaža iz Turske: Kapadokija: iskonski povratak među okamenjene vrganje

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Reportaža

Idi na Vrh
X