Jedan od najvećih r’n’b hitmakera u povijesti i ključni glas afroameričkog juga, Bobby „Blue“ Bland preminuo je u nedjelju nakon duge bolesti u svom domu u Memphisu. Gradu čija je besmrtna glazbena ostavština bitno obilježena upravo obrisima koje je Bland zacrtao.
U vrijeme kada su Dixie izbjeglice u sjevernjačkim gradovima počele čvrsto uspostavljati artificijelne opreke u afroameričkoj glazbi, npr. između surovog od brass sekcije cijepljenog bluesa Muddya Watersa i anđeoskog gospel popa (soula) Sama Cookea, Bobby Bland je nastupio kao spasitelj, spomenik svemu veličanstvenom u afroameričkoj glazbenoj kulturi koja zahtijeva da blues i soul pate i vole sinergijski.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=NnCReQAf5bU[/youtube]
Uostalom, ova herojska rola uvijek pripada divovima iz Memphisa. Tako i nije čudno da se Blandov vrhunac poklapao s onim B.B. Kinga. Dva južnjačka genija, prijatelja i konkurenta (Bland je navodno u ranoj fazi bio Kingov šofer!) radom iz pedesetih i šezdesetih nepovratno su zadužili svakog r’n’b i rock entuzijasta.
Čime? Kompilacijom iz 1961. godine „Two Steps From the Blues“, kapitalnim blues djelom koje je ujedno i prvi veliki soul album kao i epohalnim singlovima, „Farther Up the Road“ (1957.) i „Turn On Your Love Light“ (1961.) koji će se nadvijati nad crnom glazbom dok ima sjena crnih. I cijeli bijeli spektar, od Erica Claptona i Davida Coverdalea do Vana Morrisona i Micka Hucknella prepoznao je ovaj dug.
[youtube]http://www.youtube.com/watch?v=qstzRJuONVk[/youtube]
U novom mileniju, Blandova sjena je popratila i dva velika popularna hip hop trijumfa. „Ain’t No Love In The Heart Of The City“ presudno je pomogla Blueprint revoluciji, a „I’ll Take Care of You“ (posredstvom velikog Gila Scott-Herona) podarila je „Take Care“ pristupu zavodljivost, hit, pa i ime.