Smatran virtuozom vizualnog oblikovanja, Brian De Palma jedan je od najvećih inovatora i redateljskih talenata u povijesti filma čija se ostvarenja, upravo zbog potresnog karaktera u svrhu ilustrativnosti i vjerodostojnosti istine, opisuju kao perverzna i okrutna.
Drugu polovicu rujna u kinu Tuškanac obilježit će ciklus posvećen retrospektivi djela majstora satire i triler-horora Briana De Palme.
Od sredine rujna, na programu kina Tuškanac moguće je uživati u novom ‘portretu’, to jest ciklusu posvećenom opusu plodonosnih filmaša kultnog statusa. Na redu je retrospektiva pop-avangardističkih djela američkog redatelja i scenarista Briana De Palme koji se u dugogodišnjoj karijeri ponajviše ostvario u žanrovima napetog, kriminalističkog i psihološkog trilera.
Kroz osjetan utjecaj filmaša kao što su Alfred Hitchcock i Michelangelo Antonioni, ovaj vodeći član novoholivudske generacije filmskih redatelja svojim je radom usko vezan uz underground scenu s osjetnom fascinacijom za patologiju likova unutar koje su ucrtani osjetljivi i rubni motivi psihoze, grizodušja, voajerizma, seksa i nasilja.
Upravo iskustvo undergrounda, oplođeno utjecajem Jean-Luca Godarda, do vrhunca dovodi u briljantnoj metafilmskoj satiri na temu kontrakulture, rasizma, političke ljevice i rata u Vijetnamu “Zdravo mama!” (1970.). U daljnjim desetljećima zanos psihopatologijom prevodi u postmodernističku poetiku. Tako nastaje niz lucidnih ostvarenja u kojima oponaša postupke iz filmova Alfreda Hitchcocka, a posebno su zapažena “Obučena da ubije” (1980.) i “Striptiz smrti” (1984.).
“Fantom iz raja” (1974.) satirični je osvrt na poetiku glam-rocka i mehanizam djelovanja masovnih medija, a spaja motive “Fantoma iz opere” i “Fausta”. Fascinantnim melodramskim trilerom “Pucanj nije brisan” (1981.) polučuje žanrovski ‘nastavak’ art-hita “Povećanje” Michelangela Antonionija, dok se “Misijom na Mars” (2000.) emocionalno angažirano referira na “Odiseju u svemiru” (2001.) Stanleyja Kubricka.
Zasebnu cjelinu čine njegovi ‘gangsterski’ filmovi među kojima je važno izdvojiti “Lice s ožiljkom” (1983.) koji je remake istoimenog filma Howarda Hawksa, zatim “Nedodirljivi” (1987.) koji se oslanja na istoimenu klasičnu tv-seriju i citira “Oklopnjaču Potemkin” Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna, dok “Mudrijaši” (1986.) i “Carlitov način” (1993.) ipak ne ulaze u izravne eksplicitne intertekstualne odnose.
Iz raznih epoha De Palmina rada u sklopu ciklusa naći će se i kontroverzni nadnaravni horor triler “Carrie” (1976.) nastao prema debitantskom romanu Stephena Kinga, ali i “Furija” (1978.) nastala prema istoimenoj adaptaciji romana Johna Farrisa. Važno je spomenuti i ratni triler “Žrtve rata” (1989.) koji je svojevremeno dočekan kao tvrd orah za holivudsku kinematografiju, ali i “Zmijske oči” (1998.) s Nicolasom Cageom te jedan od njegovih najhrabrijih filmova u kontekstu američke povijesti sugestivnog naziva “Razotkriveno” (2007.).
Smatran virtuozom vizualnog oblikovanja, Brian De Palma jedan je od najvećih inovatora i redateljskih talenata u povijesti filma čija se ostvarenja, upravo zbog potresnog karaktera u svrhu ilustrativnosti i vjerodostojnosti istine, opisuju kao perverzna i okrutna.
Međutim, zalazeći u animalnu sferu nepregledne ljudske psihe, ovaj cijenjeni inaugurator radikalne varijante postmodernizma, karikaturom i kolažiranjem osvještava o uzrocima i posljedicama svakodnevnih tragedija braneći ugnjetavane protagoniste često im dajući nadnaravne sposobnosti, čime u gledatelju budi empatiju, ali i adrenalin dok ga bespoštednim, ali napetim zapletima vodi do svojevrsne katarze.
Raspored projekcija dostupan je ovdje, a ulaznice za sve projekcije moguće je kupiti na blagajni Kina, ali i online putem platforme ulaznice.hr.