Luka Belani se u intervjuu za Ravno do dna osvrnuo na svoju karijeru, medijsku pažnju koju dobiva, koncertnu situaciju ‘kod kuće’ i ‘vani’, ali je također iznio i jasan stav o kontroverznoj ACTA-i.
Kad pogledaš na brojnost svojih nastupa, nekako djeluje da ih u inozemstvu imaš više nego kod nas i, pomalo neobično, za jednog samosatlnog rock glazbenika, s lakoćom ih bukiraš. Pritom, dakle, moramo razjasniti da tvoja publika nije dijaspora koja diže ruke u zrak i odvrće žarulje. Kako to komentiraš?
Luka Belani: Lakoća dogovaranja nastupa dolazi od mog booking-agenta u Njemačkoj. On vodi i label te booking agenciju i ima svoju listu kantautora iz raznih zemalja, od Australije do Irske. Kroz rad je profilirao dobre klubove i barove gdje se cijeni ovakva glazba, tako da sam došao na jedan teren gdje on meni bukira cijelu turneju i ona prođe odlično. Iako možda djeluje, više sviram u Hrvatskoj nego vani. Od otprilike 75 nastupa prošle godine, petnaestak ih je bilo van granice.
Kako bi usporedio recepciju hrvatske i strane publike? Podsjetimo da si prije nekoliko godina imao turneju i po Engleskoj, gdje si snimio svoj live EP u londonskim pubovima, a bilo je tu i brojnih ostalih inozemnih nastupa od kojih se može napraviti i nekakav reprezentativni uzorak za usporedbu s našim.
Luka Belani: Vani su ljudi naviknuti na više sadržaja i na nezavisne, „male“ glazbenike kojih nisu nužno u medijima. Imaju svoja omiljena mjesta u koja zalaze te tako slušaju i svirke koje klub nudi kroz svoj program. Svaki klub ima svoju nekakvu publiku i ugled, a kroz program brine da taj ugled i zadrži.
Misliš li da je vani prednost to što nema skepse prema opusu na engleskom jeziku, kao što je to kod nas slučaj, posebice kada se radi o hrvatskim glazbenicima koji odabiru engleski kao svoj jezični medij?
Luka Belani: Ne samo da nema skepse, već je dobrodošlo. Mogu ljudi kod nas biti skeptični, ali primjećujem kod nekih kolega koji djeluju na hrvatskom da ne sviraju puno i njihov rad se ne prati kako možda zavrijeđuju, jer su kvalitetni – a pjevaju na hrvatskom. Što se mene tiče, nisam ni prvi ni zadnji odavde koji je izabrao engleski.
A znamo da se šund prodaje. Teško je očekvati da će na jednog Luku Belanija doći desetak tisuća ljudi kao na jednu Jelenu Rozgu.
Luka Belani: Pitanje je prodaje li se ili se samo stvara dojam da se prodaje. Spomenuta, vjerujem, se prodaje. Mislim da je tu razlika. Možda nisam u pravu, ali to što Huljić prodaje pod takvim izvođačima je danas pa gotovo autohtoni proizvod. To je narodna pop-muzika koja kod nas prolazi i to nije neobično.
Dakle, nismo mentalitet koji sluša rock glazbu?
Luka Belani: Ne bih rekao da nismo. Uzmimo za primjer bilo koji veći ili legendarni rock bend i usporedimo sa top-charts u godinama kad su izdavali albuma. Davno sam to radio, ali kad sam gledao za neke velike bendove, oni u to vrijeme nisu imali pop radijske hitove, a danas su legende.
Nedavno si se pomalo požalio da je i za to zaslužno radijsko emitiranje kod nas. Konkretnije, rekao si da si objavio novi singl, ali da ga postaje i ne vrte previše.
Luka Belani: Malo sam se šalio jer što se tiče radijskog emitiranja, nisam nezadovoljan puštanjem na radiju. „Drifter“ je bio na raznim top listama. na Otvorenom je „Guarded By Angels“ 2010. bila peta najemitiranija domaća stvar. Stojedinica često pušta singlove (oni su zavrtili pjesmu „Changin’ Chapters“ iako to nikad nije bilo singl, ali eto, kod njih kao da je) i najavljuje koncerte, a tu je i Radio Student… Dakle, nisam nezadovoljan. Tim više što se tu radi o privatnim radio stanicama. Javni radio, poput HR bi trebao podržavati veliku paletu domaćih glazbenika. Od underground bendova koji sviraju turneje po Skadinaviji, srednjoj Europi, Japanu i koji iako možda ne rade glazbu koja odgovara radijskom formatu – treba ih predstaviti i barem dati malo radijskog prostora da ljudi čuju da i to postoji kod nas te da postoje bendovi koji unajme kombi i proputuju pola Europe promovirajuću svoju glazbu. No javni radio sve više želi ličiti na privatni. Dalje>>
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
