Ovog tjedna zakuhala se prepirka između Hrvatske diskografske udruge (HDU) s jedne i Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Hrvatske glazbene unije (HGU) s druge strane oko preraspodjele prihoda s glazbenih streaming servisa kao što su primjerice Deezer, Google Play i YouTube.
Rat priopćenjima nije nimalo bezazlen i u konačnici mogao bi završiti gašenjem hrvatskih streaming servisa i ukidanjem sve domaće glazbe na njima, što ne bi bilo dobro ni za glazbenike, ni za diskografe niti za korisnike.
Naime, priča počinje nakon što je HUZIP odlučio putem Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo zatražiti da se naknade izvođačima i autorima na streaming servisima naplaćuju kolektivno putem predloženog cjenika, posredstvom te udruge.
Upravni odbor HDU-a na taj je prijedlog prije nekoliko dana oštro reagirao deklaracijom i priopćenjem jer su sa streaming servisima već sklopili ugovore o naplati. Ustanovili su da bi se prema prijedlogu HUZIP-a korištenje glazbe dva puta naplatilo streaming servisima, što je prema njihovim riječima iz deklaracije suprotno modelu poslovanja kakav je već uspostavljen širom svijeta. Dodali su i kako je tržište hrvatske digitalne glazbe još uvijek u fazi razvoja te da je za budućnost domaće glazbene industrije nužno uspostaviti kvalitetan i održiv model.
Na kraju deklaracije HDU je zaprijetio povlačenjem sve glazbe s digitalnog tržišta u slučaju pokretanja bilo kakvih sudskih procesa ili sličnih aktivnosti koje “narušavaju daljnje uspostavljanje digitalnog tržišta u RH”.
Danas se s odgovorom na deklaraciju oglasio HGU optužujući HDU da u svojoj deklaraciji “pozivaju izvođače da zaštite razvoj digitalnog tržišta, i to tako da odustanu od svojih zakonskih prava, i prihvate činjenicu da će od distribucije glazbe na internetu zarađivati samo diskografi, dok će izvođačima eventualno pasti pokoja mrvica sa stola od tog najvećeg, i potencijalno najbogatijeg tržišta u povijesti svijeta. Digitalno tržište u Hrvatskoj inače već funkcionira gotovo dvije godine i hrvatski diskografi, prema nama dostupnim informacijama, primaju prilične svote od Deezera, prvog globalnog servisa koji je započeo s ponudom glazbe u Republici Hrvatskoj.”
Dalje u priopćenju navodi se jedno istraživanje u Francuskoj prema kojem od 9,99 eura koliko stoji Premium pretplata za streaming servis Spotify, svi glavni izvođači, na svim preslušanim snimkama međusobno dijele tek 40 centi, dok prateći glazbenici ne dobivaju ništa. Prema tom istraživanju ukupno autorima i izvođačima pripada oko 1,40 euro, što znači da razni posrednici dijele preostalih 8,59 eura.
Iz HGU su dalje pojasnili kako je “upravo zbog te neodrživosti sadašnje situacije pokrenuta je na EU razini akcija ‘Fair Internet for performers’ (Pravedni internet za izvođače), i zahtjev da se, u ovom posve novom modelu distribucije glazbe, zakonodavno zaštite izvođači i njihova prava na pravičnu naknadu na internetu. Kad bi se na tom francuskom modelu primijenila HUZIP-ova tarifa, svim izvođačima od Spotifyja pripalo bi 2,5 eura. Pritom usluga tih servisa ne bi trebala biti nimalo skuplja za krajnjeg korisnika, niti bi došlo do dvostruke naplate prava, kao što to navode diskografi u svojoj objavi. Naime, izvođači traže samo preraspodjelu postojećih prihoda između diskografa i izvođača, i to istu onakvu kakva je do sad vrijedila, i još uvijek vrijedi za korištenje snimaka na radijskim postajama, na TV-u, kod malih korisnika, i u mnogim drugim oblicima korištenja glazbe. Riječ je o zakonom definiranom omjeru raspodjele naknade 50:50 posto između izvođača i diskografa.”
HGU je optužio i HDU za opstruiranje pregovora u kojima su im prema njihovim riječima četiri godine nudili razna kompromisna rješenja, ali kako su pregovori propali zbog stava diskografa da je glazba samo “njihov biznis”.
“Čim su pregovori propali diskografi su jednostrano i protuzakonito ‘izručili’ pjesme i albume Deezeru (i to pod, po našem uvjerenju, krajnje nepovoljnim uvjetima), uvjeravajući pritom Deezer da uopće ne treba pregovarati s izvođačima, jer su izvođači, navodno, sva svoja zakonska prava ugovorno prenijeli na diskografe. To bi značilo da su izvođači, primjerice, 1960. ili 1970. godine ugovorno prenijeli diskografima pravo za korištenje njihovih izvedaba na internetu, desetljećima prije nego što je internet uopće izmišljen. (…) Kada smo zatražili da diskografi taj navodni prijenos prava dokažu konkretnim ugovorima, diskografi su ih odbili dati na uvid HUZIP-u i HGU, pa čak i neovisnoj pravnoj komisiji koju su izvođači i diskografi zajednički imenovali. Zaključci komisije u mnogočemu su potvrdili stavove izvođačkih udruga da diskografi nemaju pravo prodavati snimke na internetu bez izričite dozvole svih izvođača na snimci, no diskografi se na te zaključke uopće nisu obazirali te su nastavili jamčiti Deezeru da raspolažu pravima svih izvođača čije se snimke nalaze u ponudi Deezera”, stoji u priopćenju HGU-a.
Iz te udruge su se pozvali i na 6.483 potpisa hrvatskih glazbenika koji su dali punomoć HUZIP-u, ovlastivši ga da ih štiti na digitalnom tržištu. Na kraju iz HGU-a poručuju kako će njihovi napori biti usmjereni u razvoj drukčijeg i pravednijeg tržišta, na kojem će kreativci biti na vrhu, a ne na dnu hranidbenog lanca.