Zadnji dio feljtona fokusiran je na šire glazbene ukuse, a time i da se od glazbenog ukusa treba napraviti distinkcija koja dolazi iz sfere politike, jer dugogodišnja praksa sotoniziranja glazbe s istoka je donijela fenomen ‘zabranjenog voća’ koji je stvorio razarajući kontraefekt u hrvatskom kulturnom prostoru.
Ovaj feljton započeo je temom o dolasku Billboard Croatia Songs top liste, a zadnji dio upućuje na to da bi mu se trebalo načas vratiti jer ovu 2022. ćemo svakako trebati zapamtiti kao godinu bitne promjene u percepciji, što će se odraziti i na našu glazbenu budućnost. I to na bolje. Evo i zašto…
Smirile su se tenzije prvotnog šoka zbog podataka koje je donio taj segment Billboarda koji mjeri glazbene navike publike u Hrvatskoj, no ono što je daleko bitnije je da je unutar svega jedne kalendarske godine afirmirana cijela jedna scena koja tendira tome da postane mainstream. Kolokvijalno govoreći, o hrvatskoj trap sceni se jako malo znalo prije pojave Billboard Croatia Songs liste. Pripada li ogranku hip-hopa ili su to neki ‘garažni’ pokušaji da se parira izvođačima sličnog izričaja iz susjednih balkanskih zemalja bilo je manje bitno od pitanja: postoji li uopće?
Nakon što je BCS počeo neumorno na tjednoj bazi javno izbacivati podatke o trendovima glazbene konzumacije, slika se brzo počela kristalizirati. Počeli su iskakati neki novi domaći akteri – i oni koji su u tome već više godina ‘ispod radara’ kao i oni novo pridošli. U istoj godini je i jedan festival Drito iz Tvornice (koji je okupljao tu scenu) dobio i svoju junior verziju Lil Drito i to jednako dobro posjećenu. Zatim su krenule i glazbene slušaonice koje rapidno grabe prema sve većim klupskim prostorima, a s njima i raslojavanje na one koje ‘vrte samo hitove’ i one underground karaktera. Dakle, sve to u manje od godinu dana, a treba uzeti u obzir da je Hrvatska zadnji takav sličan proboj novog trenda doživjela krajem prošlog i početkom novog milenija u doba ekspanzije elektroničke plesne scene i rave partyja, tj. prije dvadeset godina.
I mainstream i underground određuje broj onih koji ih konzumiraju, a ne oni koji provode aktivno ili pasivno političko djelovanja iz inata prema nekome ili nečemu.
Dušebrižnici vjerojatno još uvijek misle da taj hrvatski trap raste iz zasada srpskog ili bosanskog trapa, ali se pokazalo da nije tako i da tu postoji prepoznatljiv lokalni štih jer se jednostavno radi o takvom žanru kojeg publika upravo i prihvaća zbog lokalnog štiha koji korespondira unutar daleko većeg globalnog trenda.
Naime, kompanija Luminate kao pružatelj podataka o prodaji glazbe je u seriji svojih ovogodišnjih webinara iznijela predikcije očekivanog rasta popularnosti određenih scena i žanrova. U njihovim globalnim predviđanjima su sljedeći trendovi:
– Latin pop, koji je do te mjere postao globalni fenomen da se predviđa i rast popularnosti indie latin popa
– Afrobeats (nikako ne miješati s pojmom afrobeat), riječ je o nazivu koji objedinjuje novu afričku scenu čija popularnost rapidno raste, također globalno
– K-Pop, dakle daljnja ekspanzija južnokorejske scene
– Dance pop, dominantan žanr u Europi, ali se prelio i u SAD. Riječ je o deriviranoj verziji EDM-a pogodnoj i za radijske formate
– Lokalni hip-hop (tj. trap) formati
Ako smo svjesni tih službenih predikcija koje dolaze iz tvrtke sa sjedištem u SAD-u onda bi trebalo biti jasno da je svaki oblik neke medijske hajke, u smislu da hrvatski klinci kopiraju srpske klince, nije ništa drugo već obično somnabulno bulažnjenje.
Dakle, ‘naši klinci’ su itekako ‘prištekani na svijet’ i globalne trendove jednako kao što su bile i generacije prije njih. Stoga, opet treba ponoviti da je 2022. donijela to da se u Hrvatskoj afirmirala scena čiji rast se očekuje po globalnim parametrima. Ista takva scena postoji u svim zemljama oko Hrvatske (kao i u svijetu) i ne postoji tu nikakva zavjerenička penetracija istočnih utjecaja iz čega se jedino može izroditi novi level somnabulnog bulažnjenja u kojem bi se nanovo isprazno mlatila prazna slama i stvaralo ozračje ‘zabranjenog voća kojeg konzumiraju Hrvati’.
A u biti se samo radi o tome da mlada domaća populacija prati globalni glazbeni trend na jezicima koje razumiju, tj. onima koji se govori u našem okruženju i o tome da su neki iz susjedstva prije i uspješnije uskočili u taj trend, ali i da tako ne mora i ostati jer postoji ista takva hrvatska scena koja bi po logici stvari svakim danom trebala biti sve manji medijski talac ‘istoka’.
Nije čak ni toliko bitno hoće li trap postati apsolutni hrvatski mainstream koliko je bitno da ga ne treba sputavati u tržišnoj utakmici, što nije ništa drugo već pucanje u noge vlastitim kreativcima. Nebitno je i što se ovaj portal ne bavi pretjerano mainstreamom, no mainstream je izuzetno bitan, jer ako on nije jasno definiran (u smislu da je možda instaliran izvan tržišnog modela), onda svi drugi oponentni, tj. underground, oblici gube smisao. Mainstream je uvijek činjenica, a ne bilo čija projekcija što bi trebao biti.
I mainstream i underground određuje broj onih koji ih konzumiraju, a ne oni koji provode aktivno ili pasivno političko djelovanja iz inata prema nekome ili nečemu. To se uistinu ne treba doticati bilo čijeg glazbenog ukusa, time posredno i slobode stvaralaštva.
Alati tržišta u digitalnom dobu postali su dostupni i precizni kao nikad prije do sada. Oni jasno otkrivaju vrline i mane, a time i mogućnosti poboljšanja. Jedino nam izloženost raznim vrstama indoktrinacije stoji na putu da prihvatimo tržište. Kad prihvatimo tržište, prihvatit ćemo sebe, ali napraviti i onaj daleko važniji korak, a to je stvoriti preduvjete da kreativnost izađe u prvi plan. A dosad se pokazalo da smo izuzetno kreativna sredina, obzirom na to koliko nas se često granatira glupostima.
Kraj feljtona
Hrvatska glazba i regija – Billboard kao tržišno detektiranje problema
Hrvatska glazba i regija (2. dio) – kako je bilo u ratu i poraću devedesetih
Hrvatska glazba i regija (3. dio) – krenuti na zapad ili na istok?
Hrvatska glazba i regija (5. dio) – inflacija vrijednosti nagrada
*Tekst je potpomognut sredstvima natječaja “Poticanje novinarske izvrsnosti” Agencije za elektroničke medije.
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
