Hrvatska glazba i regija

Zadnji dio feljtona fokusiran je na šire glazbene ukuse, a time i da se od glazbenog ukusa treba napraviti distinkcija koja dolazi iz sfere politike, jer dugogodišnja praksa sotoniziranja glazbe s istoka je donijela fenomen ‘zabranjenog voća’ koji je stvorio razarajući kontraefekt u hrvatskom kulturnom prostoru.

Strukovni segment hrvatske glazbe vrvi od brojnih nagrada. Problem je što sve te nagrade nemaju utjecaj ni u medijima, a potom ni kod publike. Uz sve, stvara se kompetitivni naboj u minornoj sferi protekcionizma, a ne u sferi stvarnih potreba tržišta.

Četvrti dio feljtona bavit se problematikom u kojoj mjeri na današnje glazbene i poslovne strategije utječe propagandna zaostavština rata koji se vodio na ovim prostorima. Konkretno koliko takvo ozračje onemogućuje razvoj hrvatske glazbe u traženju novih potentnih tržišta na teritoriju bivše države.

Treći dio feljtona bavi se suštinskim pitanjem: gdje se nalazi izvozno tržište za hrvatsku glazbu, tj. treba li težiti proboju na zapadna tržišta ili bi bilo bolje okrenuti se istočnim susjedima gdje je hrvatska glazba poznata, razumljiva i nosi svoju kulturnu prepoznatljivost.

Drugi dio feljtona ‘Hrvatska glazba i regija’ kreće u prošlost u potrazi za odgovorima vezanima za plasman hrvatske glazbe, tj. praksama i potezima koji su je u to vrijeme činili zanimljivom i primamljivom domaćoj publici u puno većoj mjeri nego što je to slučaj danas.

Hrvatska scena je po prvi put od osamostaljenje države dobila vrijedni alat mjerenja navika hrvatskih glazbenih konzumenta zahvaljujući prijeporima Hrvatske diskografske udruge da američki Billboard u svoju glasovitu analitičku listu uključi i Hrvatsku. Prvotni šok dogodio se početkom godine kada je ‘crno na bijelom’ objavljeno što konzumira hrvatska publika, tj. da je to velikom većinom glazba iz Srbije i BiH.