Ratovanje protiv turbo-folka zapinje na svim mogućim frontovima. Zvijer koja se na ovim prostorima izlegla još u osamdesetima evoluirala je danas do statusa fenomena, pa čak i trenda. Da bi ga se pobijedilo, ‘neprijatelja’ treba dobro upoznati – stoga vam u četiri nastavka donosimo klasifikaciju najvažnijih pojmova i imena iz svijeta turbo-folka iz pera novinara i pisca Emira Imamovića. Nastavak treći…
Kawai: Električni klavir i najpopularniji nasljednik legendarnih klavijatura Roland Juno 60. Uz Yamahine proizvode, temeljni instrument turbo-folka. Legenda kaže – postoje svjedoci insideri što se kunu da je sve istina – kako negdje u Njemačkoj, vjerovatno oko Dusseldorfa, žive i rade majstori koji Kawai reprogramiraju, ponekad i namjerno malo pokvare, kako bi dobio specifičan, blago zavijajući zvuk. Sve je u današnjem turbo-folku moguće osim nastupa bez jednih, a u posljednje vrijeme i dvije klavijature. Kawai je, inače, prezime osnivača firme čiji je kredo: „Neke kompanije prate trendove. Drugi ih stvaraju“.
Lukas Aca: Aleksandar Vuksanović je nekada narodnjake svirao honorarno, a profesionalno bio angažiran kao klavijaturista rock banda Viktorija. A onda je kalkulator rekao svoje. Na kraju se, ipak, svaki posao radi za neku platu. Po mogućnosti što bolju. Aca Lukas je prvi folker koji je priznao probleme s ovisnošću od kokaina, liječio se u Švajcarskoj, bio u kockarskim dugovima i preživio atentat. Lukas je enciklopedijski primjer promjena pozicija na estradi i oko nje. „Hodam ja po Amsterdamu, kad sretnem dvojicu narodnjaka na kokainskom vikendu“, ispričao je nekadašnji sarajevski rock gitarista. „E tad sam skont’o da smo mi donji, a da oni uzimaju lopatom“. Novac i sve ostalo. Uzgred, Aca nije bio u Amsterdamu, barem ne u vrijeme kada je Holandijom lutao nekadašnji rocker.
Malovčić Kemal: Ima ozbiljnih hroničara turbo-folka koji tvrde kako je Kemal Malovčić primjer onoga što se može desiti kada vjerski službenici krenu dunjalučkom stranputicom. I to je greška, jer Kemal Malovčić nikada nije bio hodža, iako se ponekad čini kako okuiše dok pjeva, što je, vjerovatno, jedan od razloga enormne popularnosti ovog Krajišnika kojeg, iz nekog razloga, naročito vole žene. “Kad sam Kemala Malovčića naterao da u pesmi Okreće se kolo sreće, otpeva neke deonice kao hodža, tu je bilo užasnih napada. Sve se pretvara u politiku, iako je pesma ljubavna. Ljudi lupaju…”, kaže pomenuti Mile Bas, uz kojeg je Kemo osvajao Jugoslaviju, prodavši 600.000 – halo, šesto hiljada! – primjeraka LP-a u čijoj je naslovnoj pjesmi “pevao kao hodža”. Veliki je broj mitova i legendi o Malovčiću, a većina je vezana za njegove seksualne sklonosti i nagone. O tome on, međutim, nikada nije javno govorio niti pjevao. Sasvim suprotno: I u inat njoj il’ sebi/ne bih svakoj da se dam/duram, trpim i te kako/deveram, deveram. Ono što vrijedi znati jeste da je Malovčić iz sela Okrečani koje je dobilo naziv po tome što su sve kuće imale fasadu, dakle bile okrečene i sa vanjske strane, te da živi u Beču koji nije dobio ime po bečkoj šnicli.
Neofolk: Milena Dragičević-Šešić, profesorica na Akademiji dramskih umetnosti u Beogradu, još je osamdesetih godina prošlog vijeka sa grupom studenata sociologije provela istraživanje čije će rezultate pretočiti u ultimativnu knjigu o novom zvuku Balkana: Neofolk kultura i njene zvezde. Prema profesorici Šešić, neo-folk publika dolazi iz takozvanog srednjeg sloja, dehumaniziranih naselja u kojima se stvara privid normalnog života, a zapravo je riječ o životarenju, dok svaka nova generacija ima sve manje perspektive. Tu, u betonskim džunglama se ne ulaže u obrazovanje, estetski kriteriji su sa smanjenjima plaća i povećanjem kreditnih rata sve niži, pa se iz stvarnosti bježi tako što se identificira sa estradnim zvijezdama predstavljenim po MTV obrascu. Pri tome, termin neo-folk zvuči bolje, preciznije i tačnije od uvriježenog naziva turbo-folk. Ipak… „Popularna kultura, turbo-folk i neo-folk najviše podgrevaju stereotipe. Paradoksalno, to je onaj segment kulturne produkcije koji se najviše troši na obe strane. Kao što se ovde najviše sluša pop muzika koja se produkuje u Hrvatskoj, čujem da se tamo dosta dobro prodaje i sluša srpska turbo-folk muzika, koja, istina, nije proizvela stereotipe, ali je jako puno podržavala tu neku srpsku megalomaniju poput one pesmice Metar moga sela Amerika cela”, ispričala je profesorica Šešić u jednom intervjuu.
Oružani sukob: Dakle, rat… Svašta je čovjek mogao pomisliti tih prokletih devedesetih, ali da će veterani jedne vojske stradati od muzike sa druge strane nišana, e to nije. Nekoliko godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, predstavnici HVIDRA-e iz Srednje Bosne umoljavali su lokalne ugostitelje da ne angažiraju srpske pjevače u svojim kafanama i diskotekama. U saopćenju za javnost je navedeno kako mnogi invalidi HVO-a konzumiraju alkohol uz „srpski melos“, pa pijani sjedaju u automobile i izazivaju nesreće u kojima narušavaju ionako lohotno zdravstveno stanje. Dok su se vitezovi folkoteka oporavljali od udesa, njihovi dojučerašnji neprijatelji su pili uz iste zvuke, ali na svojim teritorijama. Ratova ima raznih, države nastaju i nestaju, samo su dvije stvari vječne: mržnja i „muzika“. Ili, kako bi to rekao Mitar Mirić: Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine, mogu samo da nas mrze oni što nas ne vole.
Nastavlja se…
Sljedeći nastavak: Cvetak zanovetak i duša koja miriše na zgarišta
(Tekst je izvorno objavljen u sarajevskom magazinu Dani; Ravno do dna ga objavljuje uz dozvolu autora)
Nastavak prvi: Vodič kroz muziku koja je sahranila i nadživjela Jugoslaviju
Nastavak drugi: Kako je Mile Bas zagospodario Yu-estradom…
Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.
Hvala vam.
| 1.00 € | 5.00 € | 10.00 € | 20.00 € | 50.00 € | 100.00 € | 200.00 € |
Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute
