‘Nosferatu’ – čisti apetit

U dva sata i petnaestak minuta Eggers postiže idealno trajanje u kojem svima u podsvijest upisana radnja ne postaje naporna, a u to vrijeme vizualno odaje počast davnom izvorniku koliko i razvija priču na načine koji su zanimljiviji suvremenoj publici.

‘Nosferatu’

Prošlo je više od stotinu godina otkako je majstor njemačkog filmskog ekspresionizma i jedan od najutjecajnijih autora nijemog fima Friedrich Wilhelm Murnau na filmsko platno donio priču iz slavnog gotičkog romana “Dracula” Brama Stokera i tako sa svojim “Nosferatuom” podnaslovljenim “Simfonija strave” udario temelje modernog filma strave.

Murnau nije imao autorska prava na izvornik, pa je u svom uratku izmijenio neke od detalja, pa je tako radnju iz Londona prebacio u rodnu Njemačku, likovima dao nova imena, a naslovno, negativcu i drugačije osobine, no sve to nije bilo dovoljno da ne izgubi tužbu i za kaznu bude prisiljen uništiti sve primjerke svog djela koje je ipak sačuvano na nekim trakama i danas se smatra neizostavnim klasikom i jednim od najutjecajnijih filmova svih vremena.

Filmovi o Drakuli počet će se razvijati u franšize već deset godina kasnije počevši od Toda Browninga s Belom Lugosijem u glavnoj ulozi, pa zatim i u serijalu britanske kuće Hammer Productions u kojima je vampire tumačio Sir Christopher Lee, a značajna je adaptacija nastala i 1992. u režiji Francisa Forda Coppole s Garyjem Oldmanom.

‘Nosferatu’ (foto: Focus Features)

Ipak, Murnauova specifična vizija s krvopijom koji nije uglađeni gospodin već odvratni leš grofa Orloka ostala je i dalje privlačna filmašima koji su joj se kroz desetljeća vraćali, a među njima se ističe još jedan njemački uradak iz 1979. također nazvan “Nosferatu” (ovaj pak podnaslovljen “Fantom noći”) u režiji ludog Wernera Herzoga s još luđim Klausom Kinskim kao naslovnom zvijezdom.

Vrijedan je i spomena film iz 2000. “Shadow of the Vampire” E. Eliasa Merhigea koji priča fikcinaliziranu priču o nastanku Murnauovog remek-djela u kojoj John Malkovich igra slavnog redatelja, dok Maxa Schrecka, izvornog tumača grofa Orloka, igra Willem Defoe, glumac koji će značajnu ulogu lovca na vampire ostvariti i u najnovijoj verziji “Nosferatua”, onoj u režiji novog zlatnog momka filma strave Roberta Eggersa koji je ovaj tjedan dopuzao i do naših kinodvorana.

Eggers se široj publici prvo predstavio folk hororom “The Witch” iz 2015. koji je odmah upisan u moderne kultne klasike, da bi zatim svoj status dodatno podcrtao psihološkom dramom s elementima strave “The Lighthouse”, jasnom posvetom stilu briljantnog Ingmara Bergmana. Budući da njegov treći uradak “The Northman” koji predstavlja žanrovski odmak prema vikinškom epu smatram ozbiljnim podbačajem u njegovoj filmografiji, zadovoljstvo mi je ustvrditi da se Eggers sa svojom vizijom “Nosferatua” vraća na trag pogodaka i donosi nam bez premca najbolji film strave 2024. i ostvarenje koje kvalitetom nadmašuje mnoge naslove koji se, za razliku od njega, spominju kao glavni favoriti u utrci za Oscare.

Osim spomenutog Defoea koji je značajne uloge ostvario i u prethodna dva Eggersova filma, postava nove verzije “Nosferatua” donosi nam i u posljednje vrijeme sveprisutnog Nicholasa Houlta (krajem godine gledali smo ga, primjerice, u “Juror #2”, posljednjem filmu Clinta Eastwooda, te krimiću “The Order”) koji se lani već upustio u Drakulin svemir glumeći naslovnu ulogu u “Renfieldu” uz Nicolasa Cagea kao zubatoga grofa, zatim nepo-baby Lily-Rose Depp, kćer Vannese Paradis i Johnnyja Deppa, te Aarona Taylor-Johnsona koji je u posljednje vrijeme bio toliko razvikan kao nasljednik uloge Jamesa Bonda da je gotovo sigurno neće dobiti. Isto tako, vraća se i još jedan od Eggersovih favorita, Ralph Ineson.

Ipak, ključno glumačko ostvarenje ovdje ono je Billa Skarsgårda u naslovnoj ulozi. Nakon što je već glumio utjelovljenje čistoga zla u obliku klauna Pennywisea u dvodjelnoj ekranizaciji romana Stephena Kinga “It”, ovdje se vraća kao čudovišni Orlok u izvedbi toliko intenzivnoj da je prestravio i samoga sebe te izjavio da takvo što ne želi više nikad ponoviti. Ipak njegova interpretacija vampira ovdje je vrijedna svake pohvale i itekako dobrodošla nakon što je ove godine nažalost sudjelovao i u neusporedivo groznijem remakeu filma “The Crow” koji je bio toliko loš da mu je mogao poljuljati karijeru.

‘Nosferatu’ (foto: Focus Features)

Osim glumaca i Eggersa kao vještog redatelja i scenarista s kvalitetnim inputom koji doista doprinosi već pretjerano poznatoj priči, pohvale treba uputiti i direktooru fotografije Jarinu Blaschkeu, Eggersovom stalnom suradniku koji filmu daje tonove britke hladnće i istinske jeze, a neki od prizora filma već sad se ističu kao toliko upečatljivi i prepoznatljivi da im je slava u popularnooj kulturi zajamčena. Jedan od takvih je prizor Houlta na raskrižju, a ako sada niste upućeni u to o čemu pričam, uskoro ćete svakako biti.

U dva sata i petnaestak minuta Eggers postiže idealno trajanje u kojem svima u podsvijest upisana radnja ne postaje naporna, a u to vrijeme vizualno odaje počast davnom izvorniku koliko i razvija priču na načine koji su zanimljiviji suvremenoj publici. Sve to dodatnom jezom nabija i atmosferična glazbena partiture irskog skladatelja Robina Carolana koji je također Eggersovo otkriće iz prethodnog filma. Stoga “Nosferatu” djeluje kao nepropusna cjelina izrazite kakvoće na svim razinama, a jedina stvar koja je sputava jest okvir fabule koji mu je nametnut originalnim materijalom.

“Ja nisam ništa doli apetit”, kaže Orlok u sceni koja objašnjava njegovu privlačnost unatoč odvratnoj fizionomiji. I doista, cijeli “Nosferatu” djeluje kao film koji je stvoren da vam rasplamsa apetit, te ga već do te scene i sami želite cijeloga proždrijeti.

Ocjena: 9/10

(Focus Features / Universal Pictures, 2024.)

Želimo da naš sadržaj bude otvoren za sve čitatelje.
Iza našeg rada ne stoje dioničari ili vlasnici milijarderi.
Vjerujemo u kvalitetno novinarstvo.
Vjerujemo u povjerenje čitatelja koje ne želimo nikad iznevjeriti.
Cijena naše neovisnosti uvijek je bila visoka, ali vjerujemo da je vrijedno truda izgraditi integritet kvalitetnog specijaliziranog medija za kulturu na ovim prostorima.
Stoga, svaki doprinos, bez obzira bio velik ili mali, čini razliku.
Podržite Ravno Do Dna donacijom već od 1 €.

Hvala vam.

1.00 € 5.00 € 10.00 € 20.00 € 50.00 € 100.00 € 200.00 €


Donacije su omogućene putem sustava mobilepaymentsgateway.com.
Podržane sheme mobilnih plaćanja: KEKS Pay, Aircash, Settle, kriptovalute

Zadnje od Izdvojeno

Idi na Vrh
X